NI: Šta je zaista iza protesta u Kazahstanu?

Sve sugerira kako politika korištenja energenata i klimatske promjene – često smatrani kao pitanje domaće politike – zapravo imaju sve veći utjecaj i na globalnu geopolitiku i geo-ekonomiju.

Kazahstan je jako važan i Rusiji i Kini, bez kazahstanske ekonomije nema Euroazijske ekonomske unije… (EPA)

07 Jan 2022

Da li su zapadnjačka težnja ka zelenom energijom i ispunjavanjem ciljeva u borbi protiv klimatskih promjena indirektno odgovorni za aktuelne nemire u Kazahstanu, pita se analitičar portala National Interest koji ističe kako bi mogla postojati veza između borbe za okoliš, energenata i euroazijske geopolitičke stabilnosti.

Dalje se podsjeća na 2008. i nemire u Egiptu koji nisu bili izazov Hosniju Mubaraku sve do 2010. i velike suše kada je Rusija u velikoj količini obustavila izvoz pšenice i hrane. To, uz stalne promjene poljoprivredne politike, jako je otežalo vlastima bliskoistočnih država, naročito Egipta, da drže pod kontrolom cijene hrane.

Proteste i revoluciju na Trgu Tahrir, uz stalno nezadovoljstvo prema Vladi, izazvalo je poskupljenje hljeba – cijena se učetverostručila, ukazuje autor.

Potom se ukazuje kako je u posljednje dvije godine evidentan politički i dioničarski pritisak na zapadne države i energetske kompanije da se kreću ka zelenijoj energiji. Stoga su na Zapadu morali praviti ogromne investicije, uprkos talasu omikrona i drugih sojeva korona virusa, kao i potražnji za naftom i plinom.

„Kako bi se oporavili, prodavači nafte nastoje maksimalno povećati profite, ali i kako bi osigurali rezerve kapitala“, piše National Interest.

Cijena plina

Naftni konzorcij u Kazahstanu (partnerstvo državnih kompanija i njihovih zapadnih kolega) uvidio je vrhunac u spremnosti zapadnih i azijskih potrošača da plate više za naftu. I ovdje bi se mogla kriti fatalna kalkulacija: ključni nusproizvod izvezene nafte iz Kazahstana je „ukapljeni petrolejski plin“ – LPG, što je mješavina ugljenkarbonskih plinova oslobođenih u naftnoj industriji.

Takav plin je osnovni energent u Kazahstanu gdje se koristi za grijanje, kuhanje i pogon vozila. Godinama se LPG prodaje domaćim potrošačima po niskim cijenama koje su subvencijama daleko ispod troškova proizvodnje.

Ovakvu trgovinu, piše NI, vidimo u mnogim autoritarnim državama gdje se građanima, kako bi ostali i dalje apolitični, garantiraju osnovni standardi života, a sve se to vidi u primjerima Egipta, Venecuele… Kada vlast izgubi mogućnost vještačkog izvrtanja cijena, slijede protesti. To se desilo u Kazahstanu porastom cijena LPG-a, naročito jer proizvođač energije takvog kalibra trebao bi garantirati daleko više standarde života stanovnicima, osim ako elita ne kupi većinu koristi privrede.

Protesti su dali uvod predsjedniku Kasimu Džomartu Tokajevu da u potpunosti penzioniše „prvog predsjednika“ Nursultana Nazarbajeva sa mjesta šefa Vijeća sigurnosti, kao i da otpusti neke ključne zvaničnike koji su štitili poziciju Nazarbajeva.

„No, kapacitet Tokajeva da kontrolira državu i učvrsti svoju poziciju je upitan. Kada obećanja da će vratiti cijene LPG-a na staro i pokrenuti političke i ekonomske reforme nisu okončala proteste, Tokajev je formalno zatražio od Organizacije zajedničke sigurnosti pomoć. Sada se kocka da li će dolazak ruskih, bjeloruskih, kirgistanskih i armenskih mirotvoraca i vojne policije ojačati poziciju Tokajeva ili će dodatno osnažiti nestabilnost u državi“, ističe NI.

Rusko-kineski interesi

Nadalje, Kazahstan je jako važan i Rusiji i Kini, bez kazahstanske ekonomije nema Euroazijske ekonomske unije, a problemi su tu i za brojne zajedničke poslove Rusije i Kazahstana. Dodatni problem Moskvi je duga, nebranjena granica u vrijeme kada su u toku napetosti prema Ukrajini. Kini je Kazahstan ključ „novog euroazijskog kopnenog mosta“, dijela Inicijative pojas i put, kao i ključni dostavljač energije i resursa.

„U vrijeme kada se svijet bori sa problemima dotoka prirodnog plina, dalji poremećaji dostave ovog energenta bi stvorili prave probleme za kinesku ekonomiju“, navodi autor.

Na kraju se navodi kako su dešavanja u Kazahstanu poziv na buđenje i otrežnjenje drugim vladama euroazije, u prvom redu Azerbejdžanu i Rusiji jer se pokazuje kako pitanja društvenog ugovora i ekonomske poteškoće neizbježno dovode do političkih protesta.

„Situacija je veoma fluidna i stvari se mogu brzo promijeniti… No, sve sugerira kako politika korištenja energenata i klimatske promjene – često smatrani kao pitanje domaće politike – zapravo imaju sve veći utjecaj i na globalnu geopolitiku i geo-ekonomiju“, zaključuje se u članku National Interesta.IZVOR: AGENCIJE


POVEZANE

VIŠE IZ RUBRIKE SVIJET

POPULARNO

Komentariši