Mirza Imamović 22/11/2021
Gosti Hayatove emisije ‘7plus’ bili su Alem Maksuti iz Ljubljane i Branimir Vidmarović iz Beograda, politički analitičari. Razgovarali smo o sankcijama i političkim dešavanjima u BiH.
O stajalištu Slovenije prema sankcionisanju antidržavnog djelovanja, Maksuti kaže da je Slovenija trenutno zaokupirana unutrašnjim temama.
- Ne postoji oficijelni stav slovenske politike prema uvođenju sankcija Dodiku i entitetu RS zbog manjinske Vlade koja nema podršku slovenskog Parlamenta i iščekivanja predstojećih izbora. Retorika predsjednika Slovenije je identična nacionalističkim porukama iz Banja Luke. Nažalost, ne vidim neku razliku – kazao je Maksuti.
Zvanični Zagreb također ne teži direktnom očitovanju o sankcijama zbog Hrvata u BiH, ističe Vidmarović.
- Hrvatska također ima unutrašnje probleme na relaciji predsjednik-ministar odbrane. Osim toga, zvanični Zagreb ne bi išao ka potpunim sankcijama Dodiku zbog hrvatskog elementa u BiH koji kopira antidržavne ideje identične onima iz manjeg bh. entiteta. Naprosto ne želi sankcije koje bi sutra mogle biti izrečene političkim predstavnicima Hrvata u BiH. Svake sankcije moraju imati podsticaj. U suprotnom, vodit će samo otporu – ističe Vidmarović.
Uoči zasjedanja Evropskog parlamenta koji će sutra razmatrati aktuelnu političku situaciju u BiH, Maksuti je rekao da ne očekuje značajnije promjene.
- Mene to podsjeća na rezolucije iz ’90-tih godina koje nisu imale mnogo efekta. Radi se o znatno dubljem problemu unutar EU koja se suočava sa jačanjem desnice. Ista ta desnica sve više ima odziva i u Sloveniji. Mislim da bilo kakva rezolucija Evropskog parlamenta neće uroditi plodom – ocjenjuje Maksuti.
Vidmarović dodaje da sankcije ne mogu riješiti krizu odjednom.
- Izolacijom političkog vrha entiteta RS kroz sankcije, omogućilo bi se Moskvi da novčanim tokovima u sivoj zoni ekonomije potmogne separatističke težnje u manjem bh. entitetu. Stoga represivne sankcije ne mogu riješiti problem preko noći. To može voditi samo ka daljnoj radikalizaciji Dodika. S jedne strane, političke sankcije ništa ne rješavaju, dok bi, s druge strane, ekonomske bile usmjerene protiv običnih građana. Dodika treba jednostavno politički izmrcvariti kroz izmjene Ustava BiH i ograničenje trajanja mandata ili putem bonskih ovlasti – smatra Vidmarović.
Susret Dodika i Janše vjerovatno je poslužio za lobiranje u korist pozicije entiteta RS, stava je Maksuti.
- Vjerovatno su razgovarali o akutelnoj temi. Zvaničan stav predsjednika slovenske Vlade jeste da podržava suverenitet BiH. Međutim, koje su stvarne Janšine namjere mi ne znamo. Mislim da će dogovori i sastanci takvog tipa imati veliki uticaj za daljnji rasplet. Trenutno se formira politički blok zemalja tzv. Višegradske grupe – Slovačke, Mađarske, Češke i Poljske. Dodik je na tom putu voz do Moskve koji treba da se spoji sa Orbanom i Janšom. Sve ovo nas više podsjeća na ’90-te nego Evropu 21. stoljeća – ocjenjuje Maksuti.
Vidmarović smatra da je Milanovićeva poruka da Dodik nije jedini problem djelimično tačna.
– Dodik je destruktivan element čije političko djelovanje pomaže onim silama koje su protiv toga da BiH bude normalna zemlja. U BiH je vladavina prava izuzetno veliki problem, uz sudstvo koje nije nezavisno i nepovjerenje među narodima. Dodik oprezno preko nove saveznike preko Ljubljanje i Budimpešte, a spas bi mogao pronaći i u Vučiću koji se EU predstavlja kao miroljubivi lider – upozorava Vidmarović.
Maksuti ističe da je trenutno najveći problem Evropske unije jačanje desnice.
- Mislim da zajednički problem jeste nacionalizam. Danas unutar EU imamo iste dileme – poljske i mađarske desničare i antievropska djelovanja. To je univerzalan politički koncept koji postaje dominantan u Evropi. U BiH se neće moći doći do rješenja bez direktnog uticaja međunarodne zajednice. Dok oni budu razgovarali kako da riješe problem, to će sve više podstaći odlazak mladih. Svi smo ’90-tih platili skupu cijenu zbog slične retorike koju danas zagovara Dodik – kazao je Maksuti.
Svjetske i evropske sile okrenule su se novim problemima i interesima, a među njima nije BiH, smatra Vidmarović.
- Svijet i Evropa proživljavaju duboku krizu nakon kraćeg razdoblja vladavine liberalizma. Došli smo do situacije kada nema vizije, jedinstva niti političke volje. Unutar EU imamo podjelu na istočne zemlje i nacionalističke grupacije. SAD je na drugoj strani. NATO više nema jasnu strategiju. Sve to skupa stvara plodno tlo za nove ideje koje treba da testiraju granice rastezljivosti EU. Čak i kada bi se Evropa htjela pozabaviti BiH, to ne može učiniti bez podrške SAD-a, NATO-a, Rusije i Turske. Previše faktora otežava rješavanje krize. Rata neće biti, ali destabilizacija itekako može potrajati – pojašnjava Vidmarović.
Na pitanje zbog čega SAD oklijeva sa odlučnom reakcijom, Maksuti odgovara da BiH više nije prioritet vanjske politike Bijele kuće kao nekada.
- Pitanje BiH nije bitna tačka u vanjskoj politici SAD-a kao nekada i sada se američka administracija okreće tezi da se lideri regiona trebaju dogovoriti bez ičijeg uplitanja. Mislim da je politika kojom se može pobijediti u entitetu RS jedino ona koju nudi Dodik. Ni Stanivuković nije ništa drugačiji od klasičnog populističkog nacionaliste u pogledu važnih historijskih tema. Teško mogu reći kakve su namjere velikih sila, ali je činjenica da bez međunarodnog dogovora neće doći do rješenja – zaključuje Maksuti.
(Mirza Imamović)
Video možete pogledati OVDJE.