Hrvatska je u Vukovaru izgubila 879 vojnika, 770 ih je ranjeno u samom gradu, a bilježi se 1.131 ubijeni civil.
U Vukovaru se danas obilježava 30. godišnjica stradanja, dana kada su, nakon gotovo tromjesečne opsade i teških borbi, snage Jugoslovenske narodne armije (JNA) zauzele Vukovar.
Tačan broj vukovarskih žrtava je još uvijek nepoznat, no prema podacima Ministarstva odbrane Republike Hrvatske iz 2006. godine, Hrvatska je u Vukovaru izgubila 879 vojnika, dok ih je 770 ranjeno u samom gradu Vukovaru, a bilježi se 1.131 ubijeni civil.
Hrvatski Sabor je u martu prošle godine donio Zakon o proglašenju Vukovara mjestom posebnog domovinskog pijeteta. Od tada se ovaj datum obilježava kao državni praznik – Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje, jer je Škabrnja, uz Vukovar, jedno od mjesta najvećeg stradanja u Domovinskom ratu.
Posljednje vijesti sa obilježavanja godišnjice stradanja Vukovara pratite ispod:
Kosor: Da su velike sile reagirale u Vukovaru, ne bi se dogodio genocid u Srebrenici
Vukovarsko pitanje važno je za cijelu regiju i velika je odgovornost međunarodne zajednica što nije znala šta se dešava u Vukovaru, kaže za Al Jazeeru bivša predsjednica vlade Hrvatske Jadranka Kosor. Da su velike sile reagovale u Vukovaru, ne bi dogodila Srebrenica
Beč Neumann: Ubijanje Vukovara je nekrofilija
Sociologinja i istraživačica genocida Janja Beč Neumann kaže da je “ubijanje Vukovara čista nekrofilija”.
Kritikuje odnos vlasti prema prošlosti i kaže da “udišemo nacionalizam koji dolazi sa vrha vlasti.”Je li uspjelo ubijanje identiteta grada Vukovara?
Pravda je spora
Trideset godina poslije u Hrvatskoj se i dalje istražuju zločini na području Vukovara, te dižu optužnice.
Čak i pred Haškim sudom dugo se dokazivalo ko je odgovoran za strahote koje su činjene u Vukovaru, a nacionalna pravosuđa s tim, čini se, imaju još više problema.Zločini u Vukovaru: Pravda je spora i za mnoge izostala
U Vukovar se nekada dolazilo, sada se odlazi iz njega
Vukovarci kaže da su nekad ljudi iz cijele zemlje dolazili u Vukovar da žive i rade.
Danas je to grad iz kojeg se odlazi.
Ranije, mjesto u kojem je živjelo 25 nacionalnih manjina, nakon rata postala je etnički podijeljeno.https://imasdk.googleapis.com/js/core/bridge3.489.0_en.html#goog_1662194764Play Video03:56Vukovar: Grad u koji se useljavalo, sad se iseljava
Bivša gradonačelnica Vukovara: Žrtva nije bila uzaludna
Žrtva nije bila uzaludna i ona je trajno ugrađena u temelje države i poštuje se, kaže bivša gradonačelnica Vukovara Zdenka Buljan.
“To je jako važno za nas koji smo dio te žrtve, i za generacije koje će stasati, koje će biti svjesne na kakvim temeljima je stovrena njihova država i kako je treba poštivati i dalje izgrađivati.”
Kaže da treba više naglašavati stvari koje približavaju ljude da se nada će i sprska nacionalna manjina prihvatiti nastavu na hrvatskom jeziku.
“Stvari se pomiču. Ja želim vjerovati da ćemo doći do te situacije kada će sva djeca ići zajedno na nastavu na hrvatskom jeziku”https://imasdk.googleapis.com/js/core/bridge3.489.0_en.html#goog_1662194759Play Video14:07Bivša gradonačelnica Vukovara: Treba više naglašavati stvari koje približavaju ljude
Plenković: Traga se za više od 1.800 ubijenih
Premijer Andrej Plenković rekao je da Hrvatska traga za još više od 1.800 ubijenih. „Tražimo podatke, podatke prije svega od onih koji to imaju, a to su vlasti Srbije, to su pojedinci koji znaju gdje su nažalost grobovi onih koji su pali za Hrvatsku, i ustrajat ćemo u tom nastojanju, u partnerstvu prije svega sa obiteljima nestalih i zatočenih, sa udrugama i sa onima koji su zbog toga što ne znaju sudbinu njihovih propatili puno, i pate i danas“.
U koloni sjećanja nekoliko desetaka hiljada ljudi
Mnoštvo ljudi, prema procjeni novinara nekoliko desetaka hiljada, prolazi ulicama Vukovara kako bi u koloni sjećanja odali počast poginulim i ubijenim braniteljima Vukovara, civilima i nestalima u odbrani tog grada 1991. godine, piše Hina.
U koloni je i cijeli državnih vrh – predsjednik Hrvatske Zoran Milanović, Hrvatskog sabora Gordan Jandroković i vlade Andrej Plenković s brojnim ministrima.
U koloni su i brojni saborski zastupnici, predstavnici političkih stranaka i brojne druge osobe iz javnog života.
Kolona prolazi Ulicom bana Jelačića, ispod vukovarskog Vodotornja čija je obnova završila prošle godine te se nalazi u funkciji Memorijalnog centra, a na kojem je još uvijek vidljivo 640 oštećenja izazvanih učestalim topničkim i drugim napadima na Vukovar u jesen 1991. godine.
Dok je kolona prolazila ispred zgrade Hrvatskog radija Vukovar radnici toga radija sa zvučnika su puštali tonska javljanja izvještaja svog urednika i novinara Siniše Glavaševića, koji je 20. novembra 1991. godine ubijen na Ovčari zajedno sa 199 drugih žrtava.
Po dolasku na Memorijalno groblje državna i druga izaslanstva položit će vijence i zapaliti svijeće, dok će misu zadušnicu na groblju predvoditi pomoćni biskup zagrebački Ivan Šaško.
Vukovarski vodotoranj – simbol odbrane grada
https://imasdk.googleapis.com/js/core/bridge3.489.0_en.html#goog_1662194766Play Video05:54Vukovarski vodotoranj – simbol odbrane grada
Zračna dostava pomoći gradu pod opsadom
Jedna od manje poznatnih vukovarskih priča je ona o zračnoj dostavi pomoći gradu pod opsadom.
Akcija tada obavijena velom tajne bila je pravi podvig, a o njemu danas svjedoči i prvi spomenik virtuelne stvarnosti u Vukovarskom memorijalnom centru, gdje svako može da doživi let iznad grada u okruženju.
Sanduke pomoći koji su padali na grad, Vukovarci su nazvali “darovima s neba”.https://imasdk.googleapis.com/js/core/bridge3.489.0_en.html#goog_1662194760Play Video04:30'Darovi s neba’: Letovi nad Vukovarom pod opsadom sada u letu virtualne realnosti
‘Groblje tenkova’: Sjećanje na borbe na ulazu u Vukovar
Logistički, oružano i brojčano nadmoćna JNA, nakon tri mjeseca opsade, slomila je snažan otpor hrvatskih dobrovoljaca i gardista.
Jedan od strateški najvažnijih ulaza u grad heroj, bila je Trpinjska cesta, prozvana “grobljem tenkova”.tenkova’: Sjećanje na borbe na ulazu u Vukovar
Pregled najvažnijih trenutaka iz opsade i pada Vukovara
Ispovijesti majke nestalog sina iz Vukovara: Priznanje zločina je put do suživota
Plenković: Vukovaru dugujemo za slobodu i demokratiju
Hrvatski premijer Andrej Plenković rekao je da se Hrvatska danas prisjeća „heroja kojima cijeli hrvatski narod dugoje slobodi i demokraciju koju imamo nakon domovinskog rata“.
„Vukovar je Hrvatska, i Hrvatska je Vukovar“, rekao Plenković, dodajući da Hrvatska nikada neće zaboraviti žrtvu koju je Vukovar dao za Hrvatsku
Džaferović: Vukovar je poruka i za današnji svijet
Član predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović kaže da iako je proteklo 30 godina, slike bombardiranja i rušenja Vukovara su svježe. On je rekao da odgovorni ludi u svijetu tada nisu prepoznali šta se deševa , nisu reagirali, pa „zlo, velikosrpska agresija kasnije se raširila i na druga područja Hrvatske i cijelu Bosnu i Hercegovinu“.
„Izvršeni su masovnu zločini, i sve je kulminiralo genocidom u Srebrenici“, rekao je Džaferović, dodajući da je ovo „poruka i za današnji svijet, za današnje trenutke koje preživljavamo u regiji“.
„Treba na vrijeme reagirati, i na vrijeme odvraćati zlo“, rekao je Džaferović.
Kolona sjećanja
Obilježavanje Dana sjećanja započet će tradicionalnim okupljanjem ispred zgrade Nacionalne memorijalne bolnice Vukovar.
Kolona sjećanja duga 5,5 kilometara kretat će se ulicama Vukovara do Memorijalnog groblja žrtava Domovinskog rata, gdje će se, uz svetu misu, položiti vijenci i zapaliti svijeće u spomen na hrvatske branitelje i civile poginule, ubijene i nestale u agresiji na Vukovar 1991. godine.
U Koloni sjećanja tradicionalno sudjeluju najviši državni predstavnici, od predsjednika Republike Hrvatske, predsjednika Hrvatskog sabora do premijera, preživjeli branitelji Vukovara, veterani domovinskog rata, postrojbe Hrvatske vojske i građani koji na ovaj datum u Vukovar dolaze iz zemlje i iz inozemstva.
Tačan broj žrtava još uvijek nije poznat
Bitka za Vukovar bila je 87-dnevna opsada Vukovara koju je provodila JNA, uz podršku paravojnih formacija Srbije, između 25. augusta i 18. novembra 1991. godine.
U Domovinskom ratu Vukovar su četiri mjeseca sistematski razarale različite jedinice, a agresorska vojska 18. novembra 1991. ulazi u razrušeni Vukovar, koji je bio u okruženju sa više od 600 tenkova i oklopnih transportera te više hiljada dobro naoružanih pripadnika različitih srpskih paravojski.
Tačan broj vukovarskih žrtava je još uvijek nepoznat, no prema podacima Ministarstva odbrane Republike Hrvatske iz 2006. godine, Hrvatska je u Vukovaru izgubila 879 vojnika, dok ih je 770 ranjeno u samom gradu Vukovaru, a bilježi se 1.131 ubijeni civil.
Na popisu od marta 1991. Vukovar je imao 44.639 stanovnika, a nakon pada grada protjerano je oko 22.000 osoba. Oko 8.000 hrvatskih branitelja i civila prošlo je kroz koncentracijske logore, oko 4.000 ih je ubijeno, poginulo ili nestalo, dok ih se 386 vodi nestalima. Nakon pada grada, na obližnjem stratištu na planini Ovčari ubijeno je ukupno 260 ranjenika i civila.
Optužnice
Zbog razaranja Vukovara, pripadnike JNA Milu Mrkšića i Veselina Šljivančanina Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) optužio je za zločin protiv čovječnosti i kršenja običaja ratovanja. Mrkšić je na MKSJ-u osuđen na 20 godina zatvora zbog ubojstva, okrutnog postupanja i mučenja, a Šljivančanin na 10 godina zbog mučenja. Slavko Dokmanović, ratni gradonačelnik Vukovara, optužen je i uhićen, ali je izvršio samoubojstvo prije presude.
Hrvatsko pravosuđe je podiglo optužnice za više pripadnika paravojnih srpskih postrojbi za vukovarske zločine, a 2005. srbijanski sud osudio je četrnaest vojnika paravojne formacije na ukupno 193 godine zatvora zbog masakra na Ovčari.
Optužnica MKSJ-a u slučaju Slobodana Miloševića okarakterizirala je cjelokupnu ofanzivu na Hrvatsku, među njima i na istočnu Slavoniju, kao “udruženi zločinački poduhvat” sa ciljem uklanjanja nesrpskog stanovništva. Milošević je optužen u nekoliko tačaka za zločin protiv čovječnosti, kršenje običaja ratovanja i Ženevske konvencije, među njima i na području Vukovara. Preminuo je prije nego što je izrečena presuda.
U presudi iz maja 2013. godine, MKSJ je naveo da je JNA izvršila deportaciju civilnog stanovništva iz Vukovara kao zločin protiv čovječnosti.
Srbijanski sudovi su 2011. optužili više od 40 Hrvata za zločine počinjene u Vukovaru.IZVOR: AL JAZEERA I AGENCIJE
POVEZANE
Vukovar kao ‘grad spomenik’: Fasade obnovljene, sadržaja nema
Iako poštuju žrtve rata, Vukovarcima smeta dominantno negativna slika kojom se prikazuje grad, pokazalo je istraživanje.Dužina videa 04 minutes 07 seconds04:07Published On 17 Nov 2021
Vukovar nije samo grad ratnog herojstva, nego i pobjednik mira
Koliko je ratna odbrana pokazala otpora agresivnom bezumlju, toliko je mirna reintegracija dokazala da je moguće oduprijeti se osvetoljubivosti i nasilnom pravedništvu koje ne pogađa koga treba.Mišljenje autoraBoris PavelićPublished On 17 Nov 2021
Koliko se promijenio Vukovar: Grad iz perspektive dvije generacije
Vukovarci nam pričaju da su nekada ljudi iz cijele zemlje dolazili u Vukovar da žive i rade. Danas je to grad iz kojeg se odlazi.Published On 14 Nov 2021
Postoji li Vukovar osim u danima sjećanja?
Na trenutke se tako čini kako Vukovar uistinu ne živi ništa osim onog kako nam ga prezentiraju političari, i to baš u vrijeme obljetnice pada grada.blog byMelita VrsaljkoPublished On 15 Nov 2021VIŠE IZ RUBRIKE BALKAN
Vukovar – 30 godina: Deseci hiljada ljudi u koloni sjećanja
Mijatović poziva političke lidere u regiji da riješe pitanje nestalih
Beograd: Mirovna akcija u crnini povodom pada Vukovara
Federacija BiH u decembru uvodi obavezne COVID potvrde
POPULARNOMIŠLJENJA
Logika pokretača: Ako je potvrđena Republika Srpska, zašto nije Herceg Bosna
Uklonjen transparent u Novom Sadu na kojem je pisalo da je Mladić zločinac
Treba li se testirati na antitijela prije treće doze?
