Šta donosi prijedlog novih poreskih zakona: Podrška privredi ili budžetu?

Prijedlozi zakona koji izazivaju dosta kontraverzi upravo u svojoj suštini imaju niz nelogičnosti čime se ugrožava usvajanje.

Published On 15 Nov 2021|Ažurirano: 15 Nov 202111:56 AM (GMT)

Najviše ipak pažnje u javnosti je usmjereno prema najavi da će se oporezovati nekretnine do kojih se došlo putem naslijeđa ili poklona od najbližih srodnika (Fena)

Dugo u javnosti neka tema nije imala takve kontraverze kao što je posljednjih dana bio slučaj sa prijedlozima Zakona o doprinosima i Zakona o porezu na dohodak. Postojeća zakonodavna rješenja u Federaciji BiH su destimulirajuća za obavljanje privrednih aktivnosti i zbog visokih poreskih opterećenja odbija mnoge investitore i generalno limitira ekonomski napredak u našoj državi. Na primjeru jedne neto plate od 500 Eura, potrebno je dodati okvirno još 350 Eura državi za plaćanje doprinosa i poreza na dohodak, što predstavlja veliki izdatak za radnike i poslodavce.

Upravo je ta plata od 850 Eura plata koju radnik zaradi, a dio te plate poslodavac uplati državi u ime radnika. Dugogodišnje zagovaranje poslodavaca, ekonomista i sindikata za smanjivanjem poreskog opterećenja na rad kroz izmjene regulative, nije dalo rezultat. Istina, zakoni su napisani 2016. godine i od tada su više puta bili u parlamentarnoj proceduri, povlačili se, pa opet uz neke sitne izmjene upućivali i sve tako pet godina. Problem je u parlamentarnoj većini i izostanku koordinacije šta bi trebalo uopšte usvojiti kroz ove zakone.

Od 2016. godine kada su prvi put ovi zakoni napisani, prošlo je dosta vremena i mnogo toga se promijenilo u našoj državi. Danas, imamo manje učenika i studenata, manje u državi mladih osoba zbog masovnog iseljavanja, više penzionera, veće cijene, u posljednje dvije godine i ekonomsku krizu. Istina, imali smo i bolje naplate javnih prihoda, što je u najvećoj mjeri trebalo biti iskorišteno za vraćanje novca privredi. Zakoni su ti koji trebaju pomoći privredi i građanima da olakšaju svakodnevne aktivnosti. Ako je potrebno i više puta godišnje mijenjati zakone, neka se to radi, jer se na taj način mogu ispraviti ili unaprijediti različite aktivnosti.

Međutim, ono što je inače problem u našoj državi jeste da se nekako kao namjerno nude polovična rješenja, gdje imate stvarno dobrih stvari, ali zbog nekih drugih, potpuno nelogičnih odredbi, upropasti se cijeli koncept. Ništa sporno ne bi bilo u tome da se određeni propusti žele popraviti, ali problem nastaje kada se ukaže na nelogičnost, a druga strana uopšte nema namjeru da razgovara na tu temu, dovodeći one koji trebaju da izglasaju zakon u poziciju „ili – ili“ – ili će te usvojiti u formi kako mi predlažemo, ili ništa od rješenja.

Niz nelogičnosti

Prijedlozi zakona koji izazivaju dosta kontraverzi upravo u svojoj suštini imaju niz nelogičnosti čime se ugrožava usvajanje neophodnih zakona. Zakoni u proceduri predviđaju smanjenje zbirne stope doprinosa sa sadašnjih 41,5% na 32,5%, što je značajno poboljšanje, kada bi se samo gledalo u obzir smanjenje zbirne stope. Sa druge strane, iako je zbirna stopa doprinosa manja, povećava se osnovica za obračun doprinosa, u koju će sada ući sve neoporezive naknade poput toplog obroka, prijevoza, regresa, dnevnica, apsolutno sve što je do sada bilo neoporezivo. Prema ovome, radnici sa nižim platama će imati čak i veće poresko opterećenje, dok će radnici sa višim platama imati rasterećenje, možda čak i veće plate, ako poslodavac zadrži isti nivo bruto plate. Novina je i uvođenje više stope oporezivanja dohotka od 13%, uz lični odbitak od 800 KM mjesečno za one koji rade puni radni odnos.

Problemi nastaju sa radnicima koji rade po osnovu ugovora o djelu, autorskih ugovora i generalno povremenih aktivnosti, što uključuje i uplate iz inostranstva. Ove kategorije će sada plaćati istu stopu doprinosa kao i za puni radni odnos, uz izuzetak gdje se neće naplaćivati doprinosi za zdravstvo, ako ta osoba već ima zdravstveno osiguranje po nekom drugom osnovu. Intencija donosioca odluka je da se na ovaj način, obzirom da će biti iste stope doprinosa za radni odnos i povremene aktivnosti, svi radnici koji rade povremene aktivnosti prebacuju na ugovor o radu, što je dijelom nelogično jer je riječ o povremenim aktivnostima.

Sa aspekta vlasti je to sasvim logično jer će se na taj način prikupiti dodatni poreskih prihodi, tako da to nije onda nikakvo rasterećenje već uvođenje dodatnih nameta i obaveza. Obrtnici su također kategorija kojoj će i po novom zakonu ostati odredba da je osnovica za obračun doprinosa vezana za rast prosječne bruto plate u FBiH. Drugim riječima, obrtnicima će svake godine rasti iznos doprinosa koje trebaju plaćati, a da to nije ni na koji način vezano za njihovo povećanje poslovnih aktivnosti.

Oporezivanje naslijeđenih nekretnina

Najviše ipak pažnje u javnosti je usmjereno prema najavi da će se oporezovati nekretnine do kojih se došlo putem naslijeđa ili poklona od najbližih srodnika. U novom zakonu sada je jasnije navedeno da će se naslijeđena imovina i pokloni ubrajati u dohodak, te kao takav će se trebati oporezovati po stopi od 10%, uz vrlo nejasno formulisane izuzetke, gdje do toga neće doći primjenom drugih kantonalnih propisa.

Ove nejasnoće na kraju stvaraju i dosta zabuna kod običnih ljudi, što bi dovelo do baš ogromnih problema, ako ne i revolucije građana, ako bi se nekretnine iz naslijeđa ili poklona oporezovale.

Postoje dobre stvari ipak u konačnici, a to je da su zakoni upućeni u proceduru i da se na njih može djelovati amandmanski. Struka će sigurno biti ta, koja će inicirati niz amandmana, kako bi se određene odredbe prijedloga zakona unaprijedile, što će sigurno biti podržano od mnogih zastupnika. Ipak, najveća nada je da svi pouzdamo u razum i razumijevanje donosioca odluka, jer nas takve odluke mogu usmjeriti na put brzorastućih ekonomija regiona.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.IZVOR: AL JAZEERA

Komentariši