Escobar u Crnoj Gori: ‘Čudo neviđeno 2’

Crna Gora nije urgentan slučaj, važno je privremeno “zakrpiti” problem i čekati bolja vremena; Do tada nam ostaje da se nadamo da pacijent, u ovom slučaju crnogorsko društvo, u međuvremenu neće oboljeti do terminalne faze.

Published On 15 Nov 2021

Ali kao što to biva kada diplomate posjete Crnu Goru, puno se više kaže onim što se prećuti, nego onim što piše u zvaničnim saopštenjima, piše autor (gov.me/Al Jazeera)

Bio je Eskobar u posjeti Crnoj Gori. Bio je to dio njegove turneje po Balkanu.

Priliku da se susretnu sa Eskobarom imali su predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, premijer Zdravko Krivokapić, predsjednik parlamenta Aleksa Bečić, vicepremijer Dritan Abazović, kao i određeni poslanici parlamenta. Po njihovim izjavama svi su zadovoljni sa razgovorom sa Eskobarom.

Ali kao što to biva kada diplomate posjete Crnu Goru, puno se više kaže onim što se prećuti, nego onim što piše u zvaničnim saopštenjima.

A očigledno da je Eskobar puno više govorio nego domaćini, što znači da se nije radilo o srdačnim, dugim i prijatnim razgovorima.

Nakon susreta sa crnogorskim političarima, Eskobar je stigao da prošeta i Podgoricom i obiđe neka mjesta gdje se rado slikao sa građanima.

Između ostalog, mediji su prenijeli, da se u jednom podgoričkom kafiću fotografisao sa crnogorskim muzičarem Batom Vujoševićem.

Ništa od DPS-a na vlasti, niti DF-a u vladi

Ali da se vratimo politici. Šta je to zapravo Eskobar poručio.

Kao prvo, jasno je da vlada Crne Gore ima američku podršku sve dok se drži onih stvari koje su Americi najvažnije: članstvo u NATO paktu i s tim u vezi slijeđenje Amerike kada je u pitanju naročito njena politika u regiji. Vlada Crne Gore se bez obzira na retoriku koja se šalje, pokazala kao pouzdan partner u smislu ispunjavanja onoga što je zvanični Vašington tražio od nje.

Takođe, Eskobar je poslao i još neke poruke. Prvo, najjačoj opozicionoj partiji, Demokratskoj partiji socijalista je poručio da nije zadovoljan sa nivoom unutrašnjih reformi koje je ta stranka u posljednjih godinu dana od gubitka vlasti na državnom nivou sprovela.

Po mišljenju Eskobara, tamo je i dalje previše ljudi sa previše putera na glavi. Dakle, ako žele opet podršku Amerike momci iz DPS-a će morati puno više da rade na sebi. Ovaj rad na sebi obuhvata dodatno čišćenje redova i dovođenje novih nekompromitovanih kadrova.

Druga Eskobarova poruka je ona upućena Demokratskom frontu. Iako su neki iz ovog najjačeg političkog subjekta vladajuće koalicije to pokušali da demantuju, Eskobar im je jasno poručio da od njihovog ulaska u ovu vladu, a vjerovatno i u svaku buduću ako ostanu pri ovim stavovima, nema ništa. Za sada Demokratski front ne mijenja ni retoriku, ni kadrove, što znači da odstupanja od sadašnjih stavova nema ni za milimetar. S tim u vezi, jasno je da su ministarske pozicije samo sanak pusti.

Dakle, prosto kazano, ništa od povratka Demokratske partije socijalista na vlast niti od ulaska Demokratskog fronta u vladu.

To što nam neko sa strane, pa bilo odakle da dolazi, postavlja uslove i izdaje upute kako treba da nam izgleda vlast, puno više govori o nama, nego o onima koji nam te uslove i upute postavljaju i izdaju.

Što je Bermudski trougao za brodove, to je Crna Gora za politiku

Ali, ove  Eskobarove poruke dobijaju pravi smisao tek kada uključite matematiku. Skupština Crne Gore broji 81 poslanika. U skupštini Demokratska partija socijalista ima 30 poslanika, dok Demokratski front ima 27. Logično bi bilo da ako su dvije najjače poslaničke liste nezadovoljne aktuelnom vladom, tu vladu i smijene. Na kraju, to bi bilo i sasvim legitimno jer je za ove dvije liste glasalo 68 posto izašlih na posljednje izbore.

E pa vidite, ono što je u svijetu logično a i legitimno, u Crnoj  Gori to obično nije.

Demokratska partija socijalista se ne bi  usudila da vladu sruši zajedno sa Demokratskim frontom. Još manje bi se Demokratski front usudio da to uradi sa Demokratskom partijom socijalista. Bio bi to siguran put u politički krah.
Doduše, ovom vladom nisu oduševljeni ni u ostalim opozicionim partijama. Takođe, ni ostali dvije članice vladajuće koalicije često, u najmanju ruku, nisu oduševljene nekim odlukama vlade.

To nas dovodi do zaključka da se može desiti da čak svih 81 poslanik u parlamentu bude nezadovoljan ovom vladom, a da ta ista vlada opstane.

Pitate se kako?

Pa recimo ovako, ono što je Bermudski trougao za brodove to je Crna Gora za politiku. Sve što je u svijetu u politici racionalno i logično kod nas nije, i obrnuto.

Naravno, postoji i racionalna podloga za održanje aktuelne vlade, ali ona se ne nalazi u Crnoj Gori, već daleko od nje.

Ključevi od vlasti u Crnoj Gori su kod onih koji su na kraju i aminovali ovu vlast. Koji su omogućili zaduženje na međunarodnom tržištu i time obezbijedili krhki socijalni, a mislim i svaki drugi mir u Crnoj Gori.

Jednostavno, tolika investicija se ne baca tek tako u vodu.

Takođe, tu je i razlog velikih kriza u našem neposrednom okruženju. Krize u Bosni, na Kosovu i u Makedoniji su puno opasnije i Amerikancima se trenutno ne eksperimentiše, jer niko ne može da predvidi šta bi donijeli novi izbori, ne samo u političkom, već i u bezbjedonosnom pogledu.

‘Zakrpiti’ problem i čekati bolja vremena

A prosto, kriza je u svijetu previše i Amerikanci očigledno žele da smanje broj potencijalnih žarišta kojima u ovom trenutku moraju da se bave.

Dakle, Crna Gora nije urgentan slučaj, važno je privremeno “zakrpiti” problem i čekati bolja vremena.

Do tada nam ostaje da se nadamo da pacijent, u ovom slučaju crnogorsko društvo, u međuvremenu neće oboljeti do terminalne faze.

A tu su i građani Crne Gore, ako njih bilo ko i šta pita, umorni i zgađeni politikom i realno, prilično razočarani u sve aktere na političkoj sceni Crne Gore. Rekao bih čak toliko umorni da nisu spremni da vjeruju i pruže podršku i nekoj eventualno novoj ponudi na političkoj sceni.

Iz svega ovoga da se zaključiti da od vanrednih izbora u Crnoj Gori za sada nema ništa, iako, kao što rekoh, vlada nema podršku većine poslanika.

Proslavljeni i vjerovatno najbolji crnogorski režiser Živko Nikolić, režirao je 1984.godine film “Čudo neviđeno”. Film je izazvao veliku pažnju domaće i međunarodne javnosti i pobrao nagrade na festivalima u zemlji i inostranstvu.
Film traje 92 minuta.

Sva je prilika da će ovo ,,Čudo neviđeno 2” trajati malo duže.

Malo mnogo duže.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.IZVOR: AL JAZEERA


  • Edin SmailovićEdin Smailović je rođen u Bijelom Polju 1980. godine. Filozofski fakultet, na Odsjeku historije, završio je u Sarajevu 2005. godine. Pohađao je master studije bibliotekarstva u Ljubljani. Radnu karijeru započeo je u Zavičajnom muzeju u Bijelom Polju 2007. godine, a 2009. je počeo raditi u Narodnoj biblioteci u tom gradu. Na mjestu rukovodioca Narodne biblioteke u Bijelom Polju je od 2012. godine. Objavio je dvije knjige, a pjesme i priče su mu objavljivane u mnogim listovima.

POVEZANE

BLOG

Mladi Crnogorci su samo berači gorkih plodova

Mala Crna Gora nije mogla nahraniti ovoliku pohlepu… Resursi su brzo potrošeni i devastirani.blog byEdin SmailovićPublished On 10 Nov 2021

MIŠLJENJA

Novi talas iseljavanja sa sjevera Crne Gore – konačan demografski krah

Sada je samo ostalo da se sačeka nekoliko godina da pomre najveći dio preostalog stanovništva pa da neko ponese tablu na Bioče i da na njoj napiše: Zatvoreno!Mišljenje autoraEdin SmailovićPublished On 08 Nov 2021

MIŠLJENJA

Posljednja šansa Crne Gore za odmak od ratnog nasljeđa

Ovo je posljednja šansa Crne Gore da napravi moralni kapital za budućnost, a sljedeće prilike neće biti.Mišljenje autoraEdin SmailovićPublished On 05 Nov 2021VIŠE IZ RUBRIKE PIŠEMIŠLJENJA

Zašto Crnoj Gori treba ministarstvo kulture

Ukidanje Ministarstva kulture Crne Gore opravdano je potrebom za racionalizacijom glomazne prethodne Vlade, piše autor (EPA)

MIŠLJENJA

Povratak Amerike na Balkan – nova šansa za regiju

Pitanje koje se nameće je šta novo angažovanje Amerike može donijeti Crnoj Gori i Balkanu? (EPA)

MIŠLJENJA

Crna Gora – država u kojoj biblioteke ne kupuju knjige

Susjedne zemlje ulažu više u biblioteke nego što to čine u Crnoj Gori, navodi autor (Ivica Galovic/PIXSELL)

MIŠLJENJA

Crna Gora i tragedija korone: Kako zaustaviti spiralu smrti?

Pandemija je već do sada ostavila ogromne posljedice u Crnoj Gori, piše autor (EPA)

POPULARNO

Trump prodao hotel u Washingtonu za 375 miliona dolara

Trump je bio 45. predsjednik Sjedinjenih Američkih Država od 2017. do 2021. godine (Reuters)

Izraelska organizacija za ljudska prava: Jevrejski naseljenici protjeruju Palestince

Iako je čitavo područje pod video nadzorom vojske vojnici nisu došli upomoć, rekla je jedna povrijeđena aktivistkinja (EPA)

MIŠLJENJA

Zabrane za košer i halal po Evropi

U prethodnim stoljećima evropskog kršćanskog svijeta, košer i halal klanje je osuđeno kao znak „žeđi za krvlju“ praktičara (Reuters)

Maas: EU treba razmotriti sankcije zbog situacije u BiH

Komentariši