Bivši britanski ministar: Moskva želi scenario Ukrajine u BiH

Bivši britanski ministar: Moskva želi scenario Ukrajine u BiH

Foto: Agencije

“Ako posustanemo, Balkan će ponovo eksplodirati”, naslov je najnovijeg autorskog teksta nekadašnjeg britanskog sekretara za vanjske poslove Williama Haguea za list The Times.

Zapad se mora suočiti s hladnim Putinovim pogledom ili će tinjajuće etničke napetosti u BiH gurnuti Evropu u krizu, piše Hague.

Postoje dvije stvari koje, kako navodi, nikad nije zaboravio u svom prvom susretu s Vladimirom Putinom. Prva je da ima najhladnije oči koje je ikad vidio, a druga “da nam je jednostavno htio prodati puno plina”.

“Neki od naših saveznika nisu bili otporni na ovu strategiju. Njemačka je dozvolila izgradnju Sjevernog toka 2, a koalicija koja bi trebala činiti novu vlast muči se u pregovorima i o ovom pitanju. Jednom kada Berlin pristane na to, Ukrajina i drugi bit će izloženiji tome da Putin smanji pritisak u plinovodima od kojih države ovise”, navodi Hague.

Upozorava da se svaka slaba tačka zapadnih zemalja iskorištava, a da je među onima koji se suočavaju s okrutnom izbjegličkom krizom Poljska, koja je otuđena od svojih partnera u EU.

Mađarskoj, dalje piše Hague, nedostaju prijatelji u Briselu, ali ih pronalazi u Moskvi. Desetine hiljada ruskih vojnika gomila se na granici u blizini Ukrajine, te se stoga moramo zapitati šta se može učiniti na tom planu.

Na svaku od ovih prijetnji, nastavlja u svom tekstu, postoje odgovori koje Zapad može upotrijebiti protiv Rusije. A Balkan je ključna oblast za Zapad u kojoj se potrebno suprotstaviti narušavanju stabilnosti.

Zanemarivanje opasnosti na Z. Balkanu

Hague naglašava da je historija mnogo puta pokazala da se zanemaruju opasnosti na Zapadnom Balkanu, koji je bio žarište 1914. i poprište najkrvavijih ratova u Evropi tokom 90-ih.

“Tu je Rusija pokušala osujetiti težnje miliona ljudi da žive u stabilnim i zapadno orijentiranim državama. Pokušaj državnog udara u Crnoj Gori, intervencije na referendumu u Sjevernoj Makedoniji i sve čvršći pritisak na politički i poslovni život u Srbiji. A da se zaokruži haos, EU je zatvorila svoja vrata za daljnje proširenje, a Britanija izgubila uticaj kroz Brexit”, navodi Hague, te dodaje da Zapad, uključujući i Veliku Britaniju, nema luksuz ignorisati dešavanja na tom području.

Bivši britanski sekretar za vanjske poslove ističe da Milorad Dodik godinama potkopava državu BiH, uz aktivnu podršku Rusije i Srbije. Za Moskvu to služi, ocjenjuje, u svrhu blokiranja euroatlantskih integracija.

“BiH bi bila poput Ukrajine, Gruzije i Moldavije – zemlja koja nema mogućnosti da se pridruži NATO-u ili da ikada funkcioniše kao normalna. Posljednjih sedmica situacija je postala ozbiljna”, upozorava.

Dalje navodi kako se Dodik bliži otcjepljenju, te podsjeća na njegove najave da će formirati vojsku bosanskih Srba, upravo onu koja je odgovorna za genocid u Srebrenici.

Izazov za Dejtonski sporazum

“Dodik nastoji da iskoristi slabost Zapada kako bi ubrzao krizu koja vodi ponovnom iscrtavanju mapa, s teritorijom koja bi bila priključena Srbiji”, piše Hague, uz ocjenu da takve prijetnje predstavljaju direktan izazov za Dejtonski mirovni sporazum.

Prema njegovim riječima, kad neko ponovo može da pomjera granice država na etničkoj osnovi, postoji mnogo više manjina čija se lokacija može iskoristiti kao opravdanje za pomjeranje nekih drugih granica.

“Niko ne treba sumnjati da sve ovo predstavlja prijetnju sigurnosti i stabilnosti evropskog susjedstva. Dok ovo pišem, ministri vanjskih poslova EU barem razgovaraju o situaciji”, naveo je Hague.

Podsjeća da je visoki predstavnik Christian Schmidt prošle sedmice upozorio na to da se BiH suočava s najvećom egzistencijalnom prijetnjom i da su sukobi realna mogućnost.

Njegov prethodnik Paddy Ashdown, mišljenja je britanski autor, odradio je briljantan posao prije 20 godina i pokazao da se odstupanje od Dejtona neće tolerisati.

“Imao je čvrstu podršku zapadnih zemalja. U godinama poslije toga, EU se opredijelila za ‘dijalog’, što znači smirivanje i slabost”, naglašava Hague.

Potrebna je hitna akcija

Također je podsjetio da je Ministarstvo vanjskih poslova Velike Britanije saopštilo da će Liz Truss pokrenuti ova pitanja kada se ministri vanjskih poslova NATO-a sastanu u Rigi narednog mjeseca.

“Međutim, potrebne su neke hitne odluke i akcije. Velika Britanija i EU trebale bi se pridružiti SAD-u u uvođenju sankcija svima koji potkopavaju Dejton. Zapad bi trebao potvrditi podršku visokom predstavniku, podržavajući njegove zakonske ovlasti da direktno interveniše kako bi se zaštitio integritet zemlje”, piše Hague.

Ocjenjuje da bi male evropske vojne snage, poznatije kao EUFOR, trebale biti pojačane NATO trupama raspoređenim na strateški bitnim područjima kao što su Brčko distrikt i aerodrom u Tuzli.

“To zvuči dramatično, ali samo snaga i odlučnost udaljit će nas od velikih nevolja. Kolaps u Afganistanu pokazuje šta se dešava kada Zapad izgubi pažnju. Ne može se dozvoliti da se isto desi unutar evropskog kontinenta.

Zapad mora pogledati u hladne oči Vladimira Putina i suočiti se s njegovim taktikama, a ključno mjesto u tom pogledu je Balkan”, dodao je Hague.


(Vijesti.ba)

Komentariši