Registracija haških presuda: Ratni zločinci kao građani prvog reda

Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine još nije donijelo odluku o registraciji presuda, što znači da ratni zločinci mogu aplicirati za koju god poziciju žele.

Udruženja žrtava rata raspolažu informacijama da će odluka o registraciji presuda ponovo biti odgođena (EPA)

Muamer Tanović 09 Oct 2021

Jedan je u Hagu osuđen za ubistva civila druge nacionalnosti. Drugi je aktivno učestvovao u egzekucijama i progonu drugih naroda. Treći u biografiji ima pravosnažnu presudu međunarodnih organa zbog ratnih zločina i genocida u Bosni i Hercegovini.

Svi su odslužili zatvorske kazne. Kako ko, neko do kraja, a neko je pomilovan zbog uzornog ponašanja.

Osim “ratnih zasluga” i “junačkim” zločinima stečenog “poštovanja” u granicama svog nacionalnog korpusa, zajedničko im je što su se svi demokratski, glasovima pripadnika svojih naroda, izborili za mjesta u tročlanom Predsjedništvu Bosne i Hercegovine, koju će zajedno voditi, spremni za stupanje evropskim putevima prosperiteta.

Nije ovo nikakva parodija, a nije niti karikiranje. To je realna projekcija kako bi u budućnosti mogla izgledati postavka kolektivnog šefa države Bosne i Hercegovine, zemlje u kojoj haškim presudama osuđeni ratni zločinci, koljači, silovatelji, ubice i počinitelji genocida mogu raditi šta hoće, pa čak i obavljati najodgovornije poslove, iz jednostavnog razloga što im to nijedan zakon ne brani.

‘Zaštita zločinaca političkim putem’

Uprkos višegodišnjim upozorenjima i apelima iz Bosne i Hercegovine i inostranstva, Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine još uvijek nije donijelo odluku o registraciji presuda Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju i Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove iz Haaga.

To, u najjednostavnijem prevodu, znači da onaj ko je pravomoćno proglašen ratnim zločincem, u zemlji u kojoj je ‘90-tih godina prošlog stoljeća “žario i palio” uopšte nije registrovan kao takav, već ima ravnopravan tretman kao i svaki drugi građanin Bosne i Hercegovine.

Na ovu činjenicu godinama upozoravaju Murat Tahirović iz Udruženja žrtava i svjedoka genocida u Bosni i Hercegovini i Munira Subašić, predsjednica Pokreta Majke enklava Srebrenica i Žepa, koji tvrde da Ministarstvo pravde ciljano blokira progon zločinaca u Bosni i Hercegovini, ali i regionu.

U najnovijem saopštenju na ovu temu, tvrde da raspolažu informacijama da će odluka o registraciji presuda ponovo biti odgođena.

“Kočnica za usvajanje odluke o registraciji presuda je sama činjenica da one sadrže imena ljudi koji su odgovorni za pojedine zločine počinjene na prostoru Bosne i Hercegovine. Političkim putem se ta lica nastoje zaštititi, kako se presude ne bi registrovale i postale zvanični dokument Bosne i Hercegovine. Ovako, one to nisu”, kaže Tahirović, koji dodaje da tu te osobe u Bosni i Hercegovini praktično zaštićene.

“Kada dođu u Bosnu i Hercegovinu nakon odležane kazne zatvora ili pomilovanja, koje je u posljednje vrijeme postalo učestala praksa, oni su slobodni građani i mogu aplicirati za sve moguće funkcije u Bosni i Hercegovini. Čak su u neku ruku i privilegovani, jer, za razliku od dosta građana Bosne i Hercegovine, koji se ne mogu prijaviti niti za poziciju portira bez potvrde o nekažnjavanju, oni koji su osuđeni za najteže zločine koje međunarodno pravo poznaje, to mogu”, dodaje Tahirović.

‘Niko ne može izbrisati istinu’

Tahirović navodi primjer koji smo već spomenili, da se takvi mogu prijaviti i na izbore.

“Upravo tako. Može se desiti da imamo tri člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine koji su presuđeni za ratne zločine. Takvo nam je pravosuđe. Zakon ih ne sprječava u tome. Upravo zato se registracija presuda opstruira, kako bi oni koji su počinili najteže zločine bili zaštićeni od evidencije”, dodaje Tahirović.

Udruženje se, kaže, obraćalo direktno Haagu, koji je Ministarstvu pravde Bosne i Hercegovine još prije nekoliko godina poslao evidenciju presuda, kako bi one mogle biti evidentirane i u Bosni i Hercegovini.

Apeli su upućeni i samom ministarstvu, koje je, tvrdi Tahirović, objasnilo da je prije registracije presuda neophodno usvojiti novi pravilnik kojim bi to bilo regulisano.

Zašto se već godinama taj pravilnik ne usvaja, nije objašnjeno.

Ministarstvo bez odgovora

Od Al Jazeerinog upita Ministarstvu pravde Bosne i Hercegovine nije bilo mnogo koristi, jer na postavljena pitanja do zaključenja teksta nije niko odgovorio.

Munira Subašić mišljenja je da vladajuće strukture jednostavno ne žele da zločinci budu obilježeni.

“To se mora učiniti radi budućnosti. Nisam u pitanju ja, niti ministar pravde Bosne i Hercegovine, već djeca i njihova, kao i budućnost Bosne i i Hercegovine”, kaže Subašić.

Prema njenim riječima, “iz prošlosti se mora nešto naučiti, radi bolje i sigurnije budućnosti, no oni to razvlače što više mogu, kao što razvlače i sve ostalo”.

“Što mogu sakriti – sakriju, a što mogu izbrisati – izbrišu. No, ne postoji niti jedna gumica koja može izbrisati ono što se događalo u Bosni i Hercegovini. To ne može niko. Mogu se svi političati boriti protiv protiv istine, ali pobijediti neće”, poručuje Subašić.

Primjer Fikreta Abdića

Tahirović dodaje da nije tajna da u Bosni i Hercegovini oni koji su van granica zemlje osuđeni za ratne zločine već zauzimaju određene pozicije. Navodi primjer Fikreta Abdića, načelnika Velike Kladuše, koji je u Hrvatskoj osuđen za ratni zločin.

“Pred zakonom bismo svi trebali biti isti, ali to nismo. Abdić uopšte nije registriran u Bosni i Hercegovini kao osuđeni ratni zločinac i slobodan je kandidovati se za šta hoće. To nije normalna situacija, naročito ne s aspekta građana Bosne i Hercegovine koji ima određeni prekršaj i koji je čak i u podređenom položaju u odnosu na jednog ratnog zločinca”, kaže.

“Ne možemo sve političare trpati u isti koš, ali je činjenica da imamo neke koji su zainteresirani da ova odluka ne prođe, a imamo i one koji uopšte nisu zainteresirani nizašta – samo meditiraju. U cjelini gledajući, politika nije spremna da riješi ovaj problem”, dodao je Tahirović.

Predstavnici žrtava od početka rada suda u Haagu zahtijevaju da se pravosnažne presude i presuđene činjenice iz njih koriste u postupcima pred bosanskohercegovačkim sudovima.

Glavni haški tužitelji kroz izvještaje Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda godinama upozoravaju na činjenicu da Bosna i Hercegovina nije evidentirala presude Haškog suda za razloge navodeći blokade i opstrukcije, ali niti to nije pomaklo stvari sa mrtve tačke.

Tahirović i Subašić su mišljenja da se takvim stavom nastoji negirati naslijeđe Haškog suda.

“Iako su organizacije žrtava u kontinuitetu i saradnji sa državnim institucijama predavale tužilaštvima spiskove osoba koje su paralelno sa presuđenim zločincima od strane Međunarodnog krivičnog suda učestvovale u zločinima i drugim inkriminirajućim radnjama, a što je bio zadatak svih tužilaštava, izostao je sveobuhvatni pristup i progon”, tvrde Al Jazeerini sagovornici.IZVOR: AL JAZEERA


POVEZANE

U Mostaru ubijen osuđeni ratni zločinac Marko Radić, uhapšen osumnjičeni

Ranije je objavljeno da policija traga za bivšim pripadnikom Specijalne policije Josipom Cvitanovićem zvanim Cviki.09 Nov 2020

Srbija: Ratni zločinci veličaju ubice

Zastupnik vladajuće Srpske napredne stranke Dragan Šormaz od tužilaštva traži pokretanje postupka protiv fondacije osuđenog ratnog zločinca Dragana Vasiljkovića.24 Aug 2021MIŠLJENJA

Kad ratni zločinac postane počasni građanin

Vladimir Lazarević postao je počasni građanin opštine Pantelej u Nišu, iako ga je Haški tribunal osudio na 14 godina zatvora za zločine na Kosovu.Tomislav Marković13 Aug 2021

Ratni zločini u BiH: Traži se procesuiranje složenijih predmeta

Poznavoaci prilika kažu da su državnom Tužilaštvu u fokusu manje složeni predmeti.

Komentariši