Ko je James O’ Brien, Bidenov ključni čovjek za odluke o sankcijama

Ko je James O' Brien, Bidenov ključni čovjek za odluke o sankcijama

Foto: Vijesti.ba

Zanimljiva informacija dolazi iz Bijele kuće – James O`Brien je nominiran za mjesto koordinatora za sankcije, u rangu ambasadora, u State Departmentu.

Informacija je zanimljiva zbog toga što se James O`Brien smatra ključnim američkim čovjekom u sastavljanju Daytonskog mirovnog sporazuma, odnosno čovjekom koji je napisao bosanskohercegovački Ustav, koji je zapravo Aneks IV u mirovnom sporazumu, prenosi Aljazeera.

On je od 1989. do 2001.godine bio viši savjetnik bivše američke ambasadorice u Ujedinjenim narodima i državne tajnice Madeleine Albright. Bio je posebni izaslanik predsjednika Clintona za Balkan. O`Brien je bio doista angažiran i oko međunarodnog Tribinala za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije kao i oko formuliranja američkih sankcija Slobodanu Miloševiću i Srbiji.

Pritisak na Hrvatsku 1998.

O’ Brian je imao zapaženu ulogu u pritisku koji su SAD vršile na Hrvatsku u godinama nakon okončanja agresije na BiH. On je uz tadašnju američku državnu sekretarku Madeleine Albright i tadašnjeg američkog posebnog izaslanika Roberta Gelbarda bio dio delegacije koja je u drugoj polovini 90-tih često boravila u Zagrebu. Jedna takva posjeta, pomenutog trojca, zabilježena je u augusta 1998. godine.

Albright je u tom periodu otvoreno upozorila na ekonomske posljedice po Hrvatsku zbog nepoštivanja Dejtonskog sporazuma, i zaista, nakon pritiska SAD-a, Svjetska je banka odgodila Hrvatskoj pozajmicu od 30 miliona dolara, a nešto kasnije i Evropska komisija je najavila mogućnost sankcija tijekom ako se stanje ne popravi.

Optužbe su bile jasne: Hrvatska podupire andidejtonske strukture bosanskohercegovačkih Hrvata. Pritom se posvećivala pažnja svakom detalju. Primjerice, State Department je tada registrirao boravak Gojka Šuška na sahrani Mate Bobana gdje je u govoru pohvalio Bobanova dostignuća, prije svega HRHB te pozvao Hrvate da ne napuste njegovo naslijeđe. Osim toga, Hrvatska mirno gleda etničko čišćenje Bošnjaka u zapadnom Mostaru, tolerira rastući nacionalizam, pljačku imovine i nasilje te spregu politike i mafije u HRHB-u, stajalo je u tadašnjim izvještajima. Posebnu lavinu kritika izazvao je tada Mostar s neuspješnom provedbom lokalnih izbora, a State Department smatrao je kako je Hrvatska odgovorna za neprihvaćanje rezultata lokalnih izbora 1996. i za bojkot lokalnih izbora 1997.

Riječ je dakle o iznimno iskusnom diplomati i odvjetniku specijaliziranom za međunarodno pravo. Njegova nominacija bi trebala biti i znak upozorenja za političke lidere na Zapadnom Balkanu od kojih su mnogi kandidati za nametanje ili proširenje američkih sankcija za korupciju ili pokušaje disolucije Bosne i Hercegovine, ali i cijele regije.

Ekipa za Z. Balkan

Sjedinjene Države su, unutar, State Departmenta, oformili ekipu za Zapadni Balkan, napokon je u Senatu pomaknut naprijed proces potvrđivanja ambasadora u Bosni i Hercegovinu i na Kosovu.

Sjedinjene Države žele pomoći u rješavanju problema na relaciji Priština-Beograd, pa i oni koji koče proces, mogu očekivati nametanje sankcija.

Crna Gora je, također, predmet zanimanja, osobito kada se uzme u obzir da ta zemlja članica NATO saveza, a izložena je rusko-srpskom utjecaju.

Bidenova uredba

Da podsjetimo, predsjednik Sjedinjenih Država, Joe Biden, potpisao je 8. jula Uredbu kojom se proširuju i produžavaju vanredne mjere u regiji Zapadnog Balkana, koje su proglašene 2001. godine. To se odnosi i na kriterije za nametanje američkih sankcija kako bi se “riješili izazovi poput korupcije, kao i drugi potezi koji se ometaju u radu ključne institucije i međunarodni sporazumi.”

Američki predsjednik je naložio da se “sankcionira bilo koja osoba za koju Ministarstvo financija, u konzultaciji sa State Departmentom, utvrdi da je odgovorna ili da je suučesnik, odnosno da je izravno ili neizravno angažirana u akcijama ili politici koji predstavljaju prijetnju miru, sigurnosti, stabilnosti ili teritorijalnom integritetu na bilo dijelu ili bilo kojoj državi zapadnog Balkana. Sankcije će biti nametnute osobama i organizacijama na Zapadnom Balkanu koje podrivaju demokratske procese i regionalne institucije”.

Po američkim kriterijima, u područje Zapadnog Balkana spadaju Srbija, Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Sjeverna Makedonija te Crna Gora.


(Vijesti.ba)

Proširenje na Zapadni Balkan bi ugrozilo opstanak EU

Proširenje na Zapadni Balkan bi ugrozilo opstanak EU

Ilustracija

Evropska unija mora da prestane da laže samu sebe o Zapadnom Balkanu i umjesto što vještački održava u životu iluziju o pristupanju, mora nedvosmisleno da kaže regionu da neće biti punopravnog članstva, piše njemački dnevnik Die Welt.

“Jedno je sigurno: Evropljani su proširenje na Zapadni Balkan do sada temeljito zabrljali. Ali za to nije odogovoran samo Brisel, već i zemlje kandidati. Post faktum, bila je teška strateška greška dati obećanje o pristupanju. Na taj način su u regionu stvorena ogromna očekivanja, koja nije moguće ispuniti”, piše list.

Welt u komentaru ocjenjuje da bi sami troškovi integracije u slučaju Zapadnog Balkana bili tako visoki, da bi borba oko raspodjele tih troškova erodirala i inače krhku Uniju. Evropljani su, dodaje list, dužni da kažu istinu i zato da ne bi izazivali dodatno razočaranje kod ljudi i sukcesivno destabilizovali region, prenio je portal Euraktiv Srbija.

Postavljajući pitanje šta je EU učinila pogrešno na Zapadnom Balkanu, list piše da je to, pored obećanog članstva, bio prije svega tehnokratsko-fazni pristup sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) koji je trebalo da veže region za EU.

“Demonstriran je pun program briselske birokratije: godišnji samiti, savjet za pridrživanje, odbor za pridruživanje, parlamentarni odbor, forum civilnog društva. Tako je trebalo da nastanu perfektni članovi u duhu takozvanih kriterijuma iz Kopenhagena, koji poštuju demokratske principe, koji su institucionalno osnaženi i ekonomski potpuno razvijeni. Istovremeno, u region je uloženo premalo novca”, piše Welt.

Sa druge strane, balkanska šestorka je u “začaranom krugu loše vladavine i ekonomsko-socijalne bijede” koja je dovela do emigracije i gubitka kvaliteta, ali i “pocijepanih društava sa korumpiranim strukturama, kriminalom koji hara sve do najviših nivoa vlasti i sa poluautokratskim liderima poput Aleksandra Vučića, Edija Rame i Mila Đukanovića”, piše Welt.

“Sramota je da EU podilazi akterima kao što je predsjednik Srbije Vučić – koji neprestano hvali Kinu, održava manevre sa Rusijom, ima ministra spoljnih poslova koji njeguje velikosrpske fantazmagorije, brutalno postupa sa opozicionarima u svojoj zemlji i održava sporazum o slobodnoj trgovini sa Evroazijskom ekonomskom zajednicom kojom dominira Rusija”, piše Welt.

Uz ocjenu da su “rovovi između pojedinih zemalja Zapadnog Balkana i poslije dvije decenije još uvijek duboki, da je uzajamno nepoverenje veliko, a spremnost za saradnju samo umjereno izražena”, dnevnik piše da je važno da svih šest država napokon stvori zajedničko tržište, umjesto što se u svakom problemu oslanjaju na EU.

“Zemlje Zapadnog Balkana moraju da razviju autohtonu volju za reformama i pomirenjem, umjesto što su se fiksirale na himeru budućeg članstva u EU”, piše dnevnik.

Onda bi, u optimističnom scenariju, za 15 godina bio zamisliv djelimični pristup jedinstvenom evropskom tržištu, ali je važno do tada milijardama eura podržati region, a najavljenih 30 milijardi za narednih sedam godina su dobar korak, piše list.

“Izvoz stabilnosti kroz proširenje – ta dugogodišnja mantra EU je gotova stvar. Ona je dovela i do toga da napredak integracije nije mogao da drži korak sa tempom širenja. A to je i jedan od razloga zašto je EU danas u tako katatoničnom stanju. Nove runde proširenja bi to samo pogoršale”, zaključuje Welt.


(Vijesti.ba / Beta)

Komentariši