Palmer: Fileov model jedan od puteva, nema trećeg entiteta

Palmer: Fileov model jedan od puteva, nema trećeg entiteta

Foto: FENA

Politički lideri u Bosni i Hercegovine trebali bi iskoristiti ovu neizbornu godinu kako bi ispunili minimum uvjeta za izmjene izbornog zakonodavstva…

… što uključuje implementacije presuda Evropskog suda za ljudska prava i osiguranje transparentnosti izbornog procesa.

Kazao je to danas novinarima u Sarajevu Matthew Palmer koji je prvi put doputovao u Bosnu i Hercegovinu nakon što je preuzeo dužnost specijalnog izaslanika Sjedinjenih Američkih Država za izbornu reformu u BiH.

Tokom posjete BiH susreo se brojnim političkim liderima, ali i s predstavnicima Centralne izborne komisije BiH čiji članovi trenutno ne učestvuju u radu Interresorne radne grupe za izmjenu izbornog zakonodavstava pri Parlamentarnoj skupštini BiH.

Odgovarajući na pitanja novinara, Palmer je nekoliko puta jasno ponovio da SAD neće nametati nikakva rješenja nego će ponuditi platformu za razgovore i biti neka vrsta podrške kako bi lideri BiH razgovarali o stvarima o kojima se slažu te pronalazili rješenja za one stvari oko kojih se ne slažu.

Tvrdi da su oni sposobni za donošenje teških odluka, a svoj optimizam, kaže, temelji na činjenici da je postignut dogovor oko izbora u Mostaru što također nije bilo lako.

– Izmjene izbornog zakonodavstava i manje izmjene Ustava s tim u vezi nisu jednostavan posao, jer da jesu to bi do sada bilo učinjeno, ali je moguće i postoje brojni modeli kako postići transparentnost izbornog procesa – dodao je.

Smatra da je ovo pravi trenutak za to, a na pitanje zašto to misli budući da su državne institucije u blokadi i ponovo se prijeti otcjepljenjem i povlačenje predstavnika Srba u bh. institucijama, Palmer kaže da bi upravo ta situacija trebala biti iskorištena da se shvati koliko su jake institucije važne.

– Krize su normalne, iznalaženje rješenja za krize je odgovornost izabranih lidera. Razumijem i shvatam pritiske, ali nadam se da će lideri shvatiti to kao signal da moraju ući u pregovore da postignu dogovor do kraja ove godine – rekao je Palmer.

Govoreći o tome šta je sve potrebno učiniti kako bi se zadovoljio minimum uvjeta koje su potrebni za osiguranje boljeg izbornog procesa u BiH, naveo je da ga je potrebno uskladiti s onih u Evropskoj uniji te uvesti transparentnost i pravičnost u izborni proces.

Kaže da je za svaki od dogovora potrebno osigurati većinu u državnom parlamentu koji bi na kraju trebao donijeti i zakone i promjene Ustava što je također težak proces, ali naglašava da to nije slučaj samo u BiH nego je to težak proces za svaku zemlju.

– Ne mogu reći kako treba da izgleda dogovor, to trebaju reći predstavnici stranaka. Moj posao nije da nekom nešto naredim, već da pomognemo da dođe do razgovora – naglasio je Palmer.

Između ostaloga, namjera je napraviti jak sistem u Federaciji BiH koji će osigurati da ljudi biraju svoje predstavnike i da oni služe tim građanima te da glas svakog građanina bude prepoznat.

Potvrdio je i to da bi SAD voljele vidjeti uklanjanje etničkog prefiksa kada je u pitanju izbor članova Predsjedništva jer je to jedan od načina da se implementiraju presude Evropskog suda za ljudska prava, a smatra i da je dobro razgovarati o nadležnostima Predsjedništva i Vijeća ministara.

Govoreći o sastancima s političkim liderima, Palmer je izrazio uvjerenje da postoji zajedničko razumijevanje za hitnom potrebom za napredak i da postoji šansa za stranke da se okupe i dogovore, te da zaštite interese svojih birača.

Osvrnuo se na model koji je predložio bivši evropski komesar za proširenje i politiku susjedstva Štefan Füle, a podrazumijevao je da Federacija ostane jedna izborna jedinica, ali da drugi član Predsjedništva bio onaj koji bi dobio više glasova u kantonima u kojima prvi član nema više glasova.

Palmer kaže da je taj model jedan od puteva kojim se može ići, ali pitanje je kako postići da taj model odražava suštinu BiH, a to je jedna država, dva entiteta i tri naroda.

– Füleov model nije jedini, ali je koncept otvoren za napredak. Nema fiksirane izborne jedinice zbog čega su neki rekli da je to klizav teren prema trećem entitetu. Podržali bismo i neku varijantu Füleovog modela, ali sasvim je jasno da niko iz ovih razgovora neće izaći 100 posto zadovoljan – zaključio je Palmer.

Najavio je da će se uskoro vratiti u BiH zajedno s direktoricom za Zapadnu Evropu, Zapadni Balkan, Tursku i Ujedinjeno Kraljevstvo u Evropskoj službi za vanjske poslove (EEAS) Angelinom Eichhorst.


(Vijesti.ba / FENA)

EUFOR još potreban Bosni i Hercegovini

EUFOR još potreban Bosni i Hercegovini

Foto: FENA

Charles Fries, zamjenik generalnog sekretara Evropske službe za vanjsko djelovanje (EEAS) za zajedničku sigirnosnu i odbrambenu politiku i odgovor na krize, …

… na pres-konferecije u Sarajevu je prenio tri poruke visokog evropskog zvaničnika Josepha Borella, od koji je prva – pohvala za EUFOR Operaciju Althea kao uspješnu priču o suradnji Evropske unije i NATO saveza.

Zemlje Evropske unije složile su se da je uloga EUFOR-a još potrebna Bosni i Hercegovini, kazao je Fries.

Vježba EUFOR – Brzi odgovor je u 2021. godini održana u kontekstu potencijalne prirodne katastrofe i pružanja pomoći lokalnom stanovništvu širom Bosne i Hercegovine, rekao je Fries podsjećajući da je EUFOR Althea, u vrijeme katastrofalnih poplava u BiH, također ponudio pomoć civilima.

U Borellovo ime, on je izrazio zahvalnost svim vojnicima učesnicima vježbe, kao i partnerima iz BiH.

Za Oružane snage BiH je kazao da su istinski partner i dodao da EU redovno poziva Bosnu i Hercegovinu da doprinese misijama mira u inozemstvu.

Druga Borellova poruka koju je Fries prenio na pres-konferenciji odnosi se na angažman Evropske unije i solidarnost s Bosnom Hercegovinom.

U tom kontekstu je konstatirao veliki napredak Bosne i Hercegovine u izgradnji stabilnog i sigurnog okruženja u proteklih 25 godina, ali i dodao da predstoji još veoma mnogo napornog posla da bi svi bh. građani imali jasnu i prosperitetnu budućnost u okvirima Evropske unije.

– Naš angažman i solidarnost vidljivi su svima koji to žele vidjeti. Evropska unija je najveći donator i investitor na Balkanu – kazao je Fries i dodao da je predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen najavila jučer 600 miliona eura pomoći, osim pet miliona eura doniranih zapadnom Balkanu.

Na vrhuncu pandemije, Evropska unija je pomogla Bosni i Hercegovini s više od 80 miliona eura i putem mehanizma Covax je obezbijeđeno više od 1,6 milona vakcina, a bit će ih još, poručio je Fries.

Treća poruka koju je on tokom ovog boravka u Bosni i Hercegovini prenio od evropskog zvaničnika Borella jeste da je ključ rješenja za BiH integracija u Evropsku uniju, za šta će politički lideri morati preuzeti njihov dio odgovornosti.

Podsjetio je na riječi Ursule von der Leyen da je evropska perspektiva stvarna, što će potvrditi i samit 6. oktobra.

Prioritetno, institucije Bosne i Hercegovine moraju biti potpuno funkcionalne jer su potrebne reforme, a zapaljiva retorika mora stati, poručio je Fries i zaključio: „Samo jedinstvena Bosna i Hercegovina ima mjesto u okviru Evropske unije“.

Ključno je prije kraja 2021. godine postići sporazum svih političkih stranaka o ustavnim i izbornim reformama, dodao je, a evropski partneri očekuju i reforme u oblastima vladavine prava, integriteta sudstva i javnih nabavki .

Svi ti ciljevi su mogući uz političku volju. Evropska unija će i dalje pružati podršku, u svakom koraku, zaključio je.

Na pres-konferenciji se obratio i šef Delegacije EU u BiH Johann Sattler podsjećajući na jučerašnju jasnu poruku Ursule von der Leyen da Bosna i Hercegovina, kao i cijeli zapadni Balkan, imaju budućnost u Evropskoj uniji.

Sattler je ponovio da je EU najveći investitor i trgovinski partner na zapadnom Balkanu te kao važnu poruku navedene evropske zvaničnice istaknuo da lokalni političari „moraju pomoći nama da mi pomognemo vama“ i moraju se vratiti dijalogu radi potrebnih reformi, rješavanja problema zdravstvene prirode i mnogih drugih.

Sattler je naglasio korisnost misije EUFOR-a kao evropske investicije u sigurnost u BiH, dodavši da će EU učiniti sve da ova vrlo uspješna misija ostane još u Bosni i Hercegovini.

Operativni komandant EUFOR-a, generalpukovnik Brice Houdet je tu misiju nazvao neprocjenjivim blagom, a njenu ulogu u stvaranju sigurnog okruženja nezamjenjivom.

Vježba EUFOR – Brzi odgovor 2021. znači brzo raspoređivanje rezervnih snaga iz zemalja EU i partnera, kazao je također Houdet te izrazio zadovoljstvo zbog visokog morala i profesionalizma jedinica koje on posjetio na terenu, na području Čapljine i Bileće.

(Vijesti.ba / FENA)

Escobar poručio Dodiku: Prijetnje otcjepljenjem vode u izolaciju i ekonomski očaj

Escobar poručio Dodiku: Prijetnje otcjepljenjem vode u izolaciju i ekonomski očaj

Foto: Vijesti.ba

Informaciju o razgovoru Escobara i Dodika objavila je Ambasada SAD na Twitter profilu.

Specijalni predstavnik SAD-a za Zapadni Balkan Gabriel Escobar razgovarao je danas sa članom Predsjedništva BiH Miloradom Dodikom kako bi mu prenio stav SAD-a da su prijetnje otcjepljenjem i vraćanje reformi na institucije na državnom nivou antidejtonske i da građanima RS-a ne nude ništa drugo osim izolacije i ekonomskog očaja.

Ambasada SAD-a objavila je ovu inofomaciju na svom Twitter profilu.

“Escobar je naglasio jaku posvećenost SAD-a suverenitetu i teritorijalnom integritetu BiH, kao jednoj državi u kojoj će oba entiteta – RS i FBiH i Brčko distrikt biti prosperitetniji i sigurniji kada lideri počnu voditi borbu protiv korupcije, jačanjem integriteta, osiguranjem fer i poštenih izbora, i kada povedu državu naprijed putem reformi i ekonomskog oporavka”, objavila je na svom Twitter profilu Američka ambasada u BiH.

(Vijesti.ba)

NATO pozdravio sporazum o deeskalaciji između Srbije i Kosova

NATO pozdravio sporazum o deeskalaciji između Srbije i Kosova

Foto: Arhiv

NATO je pozdravio sporazum o deeskalaciji i napretku na sjeveru Kosova koji su postigli Beograd i Priština, saopštila je portparolka Alijanse Oana Lungesku.

“Misija KFOR-a predvođena NATO-om igrat će osnovnu ulogu u obezbjeđivanju efikasne primjene ovog sporazuma, u skladu sa Rezolucijom 1244 Vijeća sigurnosti UN-a iz 1999. kojom se KFOR-u nalaže da pruža sigurno okruženje i slobodu kretanja za sve zajednice koje žive na Kosovu”, rekla je Lungesku.

Ona je podsjetila da je proteklih dana generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg razgovarao sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem i premijerom Albinom Kurtijem o potrebi za deeskalacijom, suzdržanošću i o povratku dijalogu, saopštila vojna kancelarija za vezu NATO u Beogradu.

Ona je za danas najavila sastanak u sjedištu NATO-a specijalnog predstavnika EU za dijalog Beograda i Prištine i druga regionalna pitanja zapadnog Balkana Miroslava Lajčaka sa generalnim sekretarom NATO-a Jensom Stoltenbergom i Sjevernoatlantskim savjetom.

Lungesku je poručila da NATO nastavlja da čvrsto podržava dijalog uz posredovanje EU, kao i druge napore za normalizaciju odnosa Beograda i Prištine, što je jedini put ka postizanju trajnog političkog sporazuma za region i ključan je za stabilnost u cijelom regionu.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić potvrdio je jučer da je srpska strana prihvatila kompromis za deeskalaciju situacije na Kosovu i da su se obje strane u Briselu dogovorile da se jedinice ROSU povuku sa Jarinja i Brnjaka, simultano sa uklanjanjem barikada.

(Vijesti.ba / Srna)

Radončić: U igri je mnogo više od Izbornog zakona

Radončić: U igri je mnogo više od Izbornog zakona

Foto: Vijesti.ba

Matthew Palmer, specijalni izaslanik SAD-a za izbornu reformu u BiH susreo se danas ponovo sa bh. političarima u Sarajevu.

Jedan od učesnika sastanka, predsjednik SBB-a Fahrudin Radončić objavio je na društvenim mrežama da je “u igri mnogo više od Izbornog zakona”.

Njegovu objavu prenosimo u nastavku:

– U IGRI JE MNOGO VIŠE OD IZBORNOG ZAKONA:

Ukoliko naši političari ne shvate da je američko medijatorsko uže spasa za postizanje kompromisnog dogovora o izmjeni Izbornog zakona zadnja šansa za stabilizaciju i sigurniju budućnost BiH, posljedice će biti nesagledive.

Do kraja godine će javnost i međunarodni partneri shvatiti ko su zaista vlastoljubivi populisti, sebični lideri i bolesni karijeristi koji javno ili tajno žele trojnu podjelu, a ko političari sa punom državničkom odgovornošću prema teškom historijskom izazovu i građanima.
I, kome su prioritet stabilna Bosna i Hercegovina, usklađeni međunacionalni odnosu, ekonomski razvoj, zaustavljanje cijepanja BiH, mir, regionalne i euroatlanske integracije ispred foteljaških ili ideoloških interesa.

Kompromis je majka svih uspjeha.

Imamo potentnu pregovaračku platformu. Hvala gospodi Palmeru i Nelsonu na njihovom izuzetnom trudu, diplomatskoj inovativnosti i iskazanoj upornosti, napisao je Radončić.


(Vijesti.ba) 

Turković i Fries: Opredjeljenost EU u procesu pristupanja BiH

Turković i Fries: Opredjeljenost EU u procesu pristupanja BiH

Foto: FENAZamjenica predsjedavajućeg Vijeća ministara i ministrica vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Bisera Turković razgovarala je danas sa zamjenikom generalnog sekretara za Zajedničku sigurnosnu i odbrambenu politiku (CSDP) …

… i krizne odgovore pri Evropskoj službi za vanjske poslove (EEAS) Charlesom Friesom.

Sastanku je prisustvovao i šef Delegacije Evropske unije i specijalni predstavnik EU u BiH ambasador Johann Sattler.

Teme susreta su bile EU integracije, saradnja BiH i EU na polju vanjske politike, sigurnosti i odbrane, migracije, kao i aktuelna politička situacija u BiH, sa posebnim akcentom na reformske procese na putu BiH ka EU.

Razgovarano je o izazovima u napretku BiH, te mogućnostima snažnije saradnje sa posebnim naglaskom na odvraćanje negativnih stranih utjecaja u BiH i cijeloj regiji. Ministrica Turković je istakla da je BiH predana svom putu ka EU i da je pristupanje Evropskoj uniji strateški cilj, svjesni da svaki napredak u provođenju mjera iz reformske agende omogućava i olakšava budući napredak BiH na evropskom putu.

Založila se za što ranije dostizanje kandidatskog statusa te za jačanje i punu funkcionalnost bh. institucija.

Zamjenik generalnog sekretara Fries je potvrdio opredjeljenost EU procesu pristupanja BiH i ukazao na potrebu snažnijeg zalaganja na programu reformi i provedbi ključnih prioriteta koje je pred BiH postavila Evropska komisija.

Sagovornici su razmijenili i mišljenja o posjeti predsjednice Evropske komisije Ursule von der Leyen Bosni i Hercegovini, realizirana u okviru njene turneje po zemljama regiona, kao i predstojećem Samitu Evropska unija – zapadni Balkan koji će se održati 6. oktobra 2021. godine na Brdu kod Kranja u Republici Sloveniji, saopćeno je iz Ministarstva vanjskih poslova BiH.


(Vijesti.ba / FENA)

Komentariši