Bled: Panel o budućnosti EU se pretvorio u burnu raspravu

Bled: Panel o budućnosti EU se pretvorio u burnu raspravu

Foto: Hina

Rasprava europskih čelnika na temu budućnosti Europe na Bledskom strateškom forumu (BSF) u srijedu se većim dijelom pretvorila u debatu o migrantskom pitanju koje dijeli Europsku uniju. 

Na prvom panelu na 16. izdanju BSF-a sudjelovali su čelnik Europskog vijeća Charles Michel, predsjednik Europskog parlamenta David Sassoli, premijeri Slovačke, Češke, Slovenije, Mađarske, Grčke i Hrvatske, uz državnog tajnika pape Franje Pietra Parolina, povjerenicu Europske komisije za demografiju i demokraciju Dubravku Šuicu te srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića. 

Sassoli je u uvodu panelu istaknuo da je razočaran zaključcima europskih ministara unutarnjih poslova od utorka u kojima su se usuglasili da će se osloniti na Afganistanu susjedne države kako bi upravljali potencijalnim novim migrantskim valom. 

Još bez zajedničke migrantske politike 

Ministri su naglasili da ne žele ponavljanje scenarija iz 2015. kad je u Europu stiglo više od milijun migranata, pa su najavili brže i odlučnije djelovanje Unije i odredili 200 milijuna eura za humanitarnu pomoć Afganistanu. 

“Vidjeli smo da države izvan EU-a nude gostoprimstvo, no to nisu učinile europske zemlje. Ne možemo se praviti da Afganistan nije naš problem, mi smo sudjelovali u toj misiji”, kazao je predsjednik EP-a, Talijan iz redova socijalista koji se nedavno zbog tog pitanja sukobio sa slovenskim premijerom Janezom Janšom, domaćinom foruma. 

Sassoliju se na panelu usprotivio grčki premijer Kiriakos Micotakis, naglasivši da je njegova država bila žrtva europske politike iz 2015. koja se ne smije ponoviti te da Europa “mora naučiti iz naših grešaka” i poslati poruku krijumčarima da ne mogu ponovno “koristiti ljudsku patnju”. 

Sassoli je odgovorio da nijedna država ne smije biti ostavljena sama zbog svog geografskog položaja i upravo zato potrebna je zajednička europska migrantska politika. 

“Kako će nacionalne države same moći rješavati migrantsko pitanje ako Europi ne daju nove ovlasti? To je pitanje na koje sve članice moraju istinito odgovoriti”, upitao je Talijan. 

Suprotno stajalište zauzeo je mađarski premijer Viktor Orban, podsjetivši da se 2015. prvi usprotivio europskom konceptu otvorenih granica koji “može uništiti kulturni identitet Europe”. 

“Zbog spora oko migracija stvoreno je puno poteškoća. Nećemo se složiti, pa je jedini način kroz koji taj spor neće uništiti jedinstvo Europe to da se državama vrati suverenitet da same odlučuju o tome”, rekao je mađarski čelnik. 

Češki premijer Andrej Babiš situaciju u Afganistanu prozvao je katastrofom i sramotom Zapada, a za migracije je iznio predviđanje da će se ponovno riješiti pregovorima s Tayyipom Erdoganom, predsjednikom Turske kojoj je EU nakon prošle krize financijski pomagala u zamjenu za zaustavljanje migrantskog vala. 

Janša: Nepotrebni sporovi

Premijer Plenković rekao je da ta rasprava baca dobro svjetlo na to kako se EU osjeća danas jer unutar saveza postoje različite unije. 

“Ima nas koji bismo bili strogi prema Turskoj i onih koji s njom žele pronaći rješenje s migracijama. Ima onih koji bi pronalazili nove načine suradnje s Rusijom te onih koji bi prema njoj bili strogi zbog Krima… Neki su za proširenje EU-a, a neki dobivaju alergijsku reakciju na sam spomen tog pitanja”, rekao je hrvatski premijer. 

Plenković je naglasio i da se u Europi  zanemaruje “strateški gubitak Velike Britanije”. 

“Proći će godine prije nego što ćemo vidjeti koliko smo izgubili”, rekao je premijer i naveo ekonomsku snagu te države, njezin nuklearni arsenal i pravo veta u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda. 

Plenković je rekao da bi se bez pandemije covida-19 Europa danas bavila zelenom ekonomijom i četvrtom industrijskom revolucijom, koje će biti “rasprava budućnosti”, pa dodao da EU mora pažljivo birati koje će unutarnje rasprave voditi jer one najviše usporavaju napredak Unije. 

Na “nepotrebne sporove u EU-u” koji zaokupljaju političku agendu upozorio je i slovenski premijer Janez Janša, a Micotakis je rekao da bi “netko tko ne zna ništa o Europi gledajući današnji panel mislio da se oni oko ničega ne mogu složiti”. 

Vojna snaga Europe 

“To nije istina”, rekao je grčki premijer, poručivši da se premalo priča o europskim uspjesima – odgovoru na covid-19 i ekonomsku krizu koju je pandemija uzrokovala ili klimatskoj neutralnosti. 

“Europa je umjetnost manjih kompromisa za velike ambicije”, zaključio je Micotakis. 

Sudionici panela oko jednog su se složili – da nije dovoljna samo ‘meka moć’ EU-a, nego da ona mora biti popraćena i ‘tvrdom moći’, jer sve humanitarne operacije te investicije ne dolaze do ljudi trećih država ako nisu u sigurnom okruženju. Šuica, povjerenica za demografiju, upozorila je da je upravo to pitanje ključno za svaku buduću raspravu o europskim politikama, jer Europa koja će činiti samo mali dio svjetskog stanovništva ne može ni djelovati kao sila na međunarodnoj sceni. 

Predsjednik Europskog vijeća Charles Michel rekao je da EU mora biti bolje pripremljen za vojne evakuacije svojih građana u stuaucijama kakve se upravo dogodila u Afganinstanu prošlih tjedana.

“Ne trebamo na još jedan takav geopolitički događaj da shvatimo da EU mora učiniti sve da dobije veću autonomiju u odlučivanju i veći kapacitet za djelovanje u svijetu”, rekao je.

Zapadne zemlje ovisile su o američkoj vojsci pri izvlačenju svojih građana zračnim liftom iz Kabula, prenosi Hina.




(Vijesti.ba / FENA)

Komentariši