Autor:Azur Delić 27. avg. 2021
Osim što ne pomažu zdravstvene ustanove, vlasti ne poduzimaju ništa kako bi spriječili rast cijena osnovnih životnih namirnica. Plaće i penzije ostaju na istom nivou, a građani se svakodnevno bore za egzistenciju. Recesija sada pokazuje svoje pravo lice, kažu ekonomisti.
Život u Bosni i Hercegovini sve skuplji. Građane muče svakodnevna povećanja cijena. Skuplja je hrana, piće, duhan, veće su i cijene stanovanja i prijevoza. Građani su ogorčeni, kaže Sarajlija Midhat Ganija, a penzioneri primorani da prodaju proizvode na ulicama.
“Na ovim primanjima i ovim platama nenormalno je izdržati da se preživi. Kako živi prosječan bh građanin? Jadno i bijedno… Vjeruj mi bez ikakve laži. Od 500 do 700 maraka plate, tročlana porodica plaćajući režije… ne znam kako preživi”, kaže ovaj Sarajlija.
U isto vrijeme plate se ne povećavaju. Većini građana luksuz je putovanje, bolje auto, kvalitetna odjeća jer većinu novca izdvajaju za osnovno – hranu!
“U EU u prosjeku 35 do 40% jedne prosječne plate ide za hranu, kod nas ide skoro cijela prosječna plata. Još ako uzmemo da je ta prosječna plata statistička sredina, 200 hiljada ljudi radi za minimalac”, kazao je Marin Bago, Udruženje za zaštiti potrošača Futura.
Znatno poskupile namirnice
Poredeći cijene iz ove i iz godine prije pandemije najbolje je vidljivo koliko su cijene rasle. Znatno je skuplji hljeb, brašno, ulje i maslac. Posljedice globalne recesije oslikavaju se i u našoj zemlji.
A na cijene utiču i vremenski uslovi. Tako je recimo zbog suša paradajz skuplji za jednu marku u odnosu na prošlu godinu, dok je krastavac skuplji za pola marke u odnosu na isti period prošle godine.
Već 20 godina na pijaci prodaje Derviša Halimić. Kaže, sve je teže prodati domaće prozvode.
“Buranija, grah…. nije uspjelo…. totalno su manjak. Šta kažu građani? Žale se, kažu šta radite… penzioneri posebno… male penzije imaju i tako”, dodala je.
Građane ipak najviše pogađa rast cijena mesa. Sanel Kozlić mesar je 18 godina, a ovakvo naglo povećanje nije zapamtio. Samo prije četiri mjeseca pileći file je koštao 6,50 KM. Danas 9.70.
“Piletina se izrazila u povećanju cijene, pileći file se skoro izjednačio sa cijenom teletine, a to nikada nije bilo. Boga mi, svi se žale na poskupljenje, pogotovo piletine”, kaže Kozlić.
Nadležni bi trebali, kažu ekonomski analitičari, aktivirati sistem robnih rezervi, kako bi pokušali uticati na formiranje cijena osnovnih životnih namirnica. Enorman rast transportnih troškova glavni je uzročnik povećanja cijena.
“A to posljedično uzrokuje porast faktora potrošnje. Proizvođači u BiH koliko god bili efektivni, produktivni u proizvodnji ne mogu zanemariti taj faktor uticaja ukoliko dođe do rasta cijene imputa i to se, naprimjer, desilo po pitanju rasta cijene piletine”, kazao je Admir Čavalić, ekonomski analitičar.
Posljedice recesije, slabo razvijene ekonomije, manjka strategije i podsticaja, poručuju analitičari, na svojim leđima osjete građani. Posebno su pogođeni penzioneri, demobilisani borci i osobe koje primaju minimalnu platu.
