Armin Hodžić: Bošnjaci su pali na političkoj sceni Hrvatske

Popis stanovništva u Hrvatskoj se trebao realizovati na proljeće, ali zbog pandemije odgođen je za deveti mjesec.

Ne postoji nacionalna manjina koja je dala veći doprinos u obrani suvereniteta i teritorija Republike Hrvatske od Bošnjaka, kaže Hodžić (Ustupljeno Al Jazeeri)
Ne postoji nacionalna manjina koja je dala veći doprinos u obrani suvereniteta i teritorija Republike Hrvatske od Bošnjaka, kaže Hodžić (Ustupljeno Al Jazeeri)

Sanadin Voloder 29 Aug 2021

Popis stanovništva u Hrvatskoj se trebao realizovati na proljeće, ali zbog pandemije odgođen je za deveti mjesec. Ovo je prvi popis u Hrvatskoj od kako je postala članica EU i prvi popis koji se dijelom realizuje online. Međutim, ujedno bi mogao biti i posljednji ovakve vrste obzirom da će Hrvatska od iduće godine biti dužna slati godišnji izvještaj o stanovništvu Eurostatu.

Iako su prava manjina u Hrvatskoj vrlo dobro zakonski regulisana stanje na terenu po brojnim parametrima ne ide u prilog manjinama. Postoji diskrepancija između onoga što je na papiru i onoga što se sprovodi u djelo.

Stanje u bošnjačkoj zajednici u Hrvatskoj je izuzetno složeno o čemu razgovaramo sa Arminom Hodžićem, predsjednikom Bošnjačkog nacionalnog vijeća Republike Hrvatske.

Prema rezultatima popisa stanovništva iz 2011. godine Bošnjaci su bili druga manjina u Hrvatskoj s 31.472 pripadnika. Sa druge strane nalazi se oko 20.000 stanovnika koji se izjašnjavaju kao „Muslimani“ ili Hrvati islamske vjere. Postavlja se pitanje hoće li  ovaj popis pokazati nacionalnu zrelost Bošnjaka ili će se udio Hrvata muslimana i „Muslimana“ povećati zbog čega će Bošnjaci postati četvrta ili peta nacionalna manjina što bi dovelo u pitanje ukupni opstanak Bošnjaka u Hrvatskoj.

  • Kolike su razlike između zakonske regulative i stanja na terenu kad su u pitanju prava manjina u Hrvatskoj?

– Razlike ovise o kojoj je manjini riječ te o kojim segmentima razgovaramo. Na primjer kada je riječ o Bošnjacima, skoro nigdje nećete naći primjenu zakonske odredbe o kvotama za nacionalne manjine prilikom zapošljavanja. Odnosno, Bošnjaka nema među kadrovima državnih institucija, dok druge nacionalne manjine obilno koriste taj zakon. Dakako, ovdje se ne radi ni o kakvom „uhljebljivanju“ kako se to često voli prikazati u javnosti već o eliminiranju potencijalne diskriminacije prilikom zapošljavanja bazirane na etničkim predrasudama. Indikativno je da postoje institucije koje su poprilično etnički homogene, odnosno točnije u kojima nema pripadnika bošnjačke zajednice. To je primjerice i jedan od razloga asimilacije jer se ljudi boje da će njihove mogućnosti zapošljavanja i drugih prava biti smanjene ako se deklariraju kao Bošnjaci. U stvari se događa baš suprotno, primjenom linije manjeg otpora ljudi se izlažu i postanu lahak plijen manipulacije.

  • Bošnjaci su druga nacionalna manjina u Hrvatskoj koja je dala izuzetan doprinos u borbi za nezavisnost Hrvatske. Pored toga, Bošnjaci su u Hrvatskoj tradicionalno visoko obrazovani i vrlo prisutni u kulturi, nauci i sportu. Koliko su Bošnjaci prihvaćeni danas u Hrvatskoj?

– Smatram da ne postoji nacionalna manjina koja je dala veći doprinos u obrani suvereniteta i teritorija Republike Hrvatske od Bošnjaka. Gotovo da ne postoji mjesto u Hrvatskoj u kojemu se Bošnjaci nisu borili i za koje nisu ginuli. S druge strane, doprinos kulturi, umjetnosti, sportu i znanosti je također izniman. Nažalost, Bošnjaci su pali na političkoj sceni i onda se to reflektiralo i na sve ostalo. Političke okolnosti također ne idu na ruku, ali postavimo si pitanje kada su Bošnjacima političke okolnosti išle na ruku? Vrlo jednostavno, u modernoj povijesti- nikada. Prema tome, moramo uzeti stvari u svoje ruke i organizirati svoju budućnost, neće to nitko napraviti umjesto nas. Kada nastane vakuum u političkom prostoru onda se stvori mnogo opcija i pojedinaca koje taj vakuum žele popuniti, međutim često se to svodi na uzaludne pokušaje i ad hoc rješenja koja nažalost pojedu određeni dio vremena i resursa. Taj vakuum će se popuniti onda kada sazrije vrijeme, institucije i lideri. Politika nije sprint na 100 metara već maraton. Besmisleno je nakon 15 godina nepostojanja politike ili postojanja loše politike očekivati preko noći da će se sve promijeniti. Ono što moji saradnici i ja radimo su temelji za budućnost, to su rješenja za idućih 10 godina, a u to ulazi i sutrašnji dan ali i onaj za 7-8 godina.

  • Bošnjaci u Hrvatskoj su desetljećima izloženi procesima asimilacije, a jedan dio je zadržao raniju nacionalnu oznaku „Muslimani“. Kako zaustaviti asimilaciju i očuvati identitet Bošnjaka u Hrvatskoj?

– Njegovanje nacionalnog identiteta složen je proces, posebno njegova nadgradnja i razvoj. Prvi korak je razbijanje predrasuda i upravo je to jedan od glavnih ciljeva naše kampanje za popis stanovništva. Moramo razbiti okove koji opterećuju naš narod, mi smo građani Hrvatske, volimo je, branili smo je i braniti ćemo je ali moramo uspostaviti okvir u kojem naš narod neće imati potrebu za dokazivanjem svoga domoljublja. Isto tako, vrijeme je da se određene predrasude nadiđu, nismo mi samo za mješalice i lopate, a naš se identitet ne svodi samo na baklavu i folklor (iako je to dio našeg identiteta kojim se ponosimo, ali nije jedini). Naš narod ima obrazovanih i sposobnih pojedinaca, pa teško je i pobrojati sve poduzetnike Bošnjake u Hrvatskoj koji su razvili neke od najpoznatijih kompanija u raznim sferama. Zbog svega toga, naša je dužnost da razvijamo zajednicu u kojoj se nitko neće ustručavati deklarirati Bošnjakom.

  • Zadnjih godina odnosi Hrvatske i Bosne i Hercegovine su pogoršani. Nema na vidiku mogućnosti poboljšanja stanja. Da li bošnjačka zajednica u Hrvatskoj može u ovakvoj konstalaciji odnosa biti pomiriteljski faktor?

– Prostora za to ima, kao što ga je bilo i u prošlosti. Međutim, realno govoreći teško Bošnjaci u Hrvatskoj mogu tako dramatično utjecati na bilateralne odnose. Naš fokus mora biti na izgradnji institucija i osiguranja prosperiteta i budućnosti naše djece. Kada bismo se svi zajednički okrenuli ka tome, mislim da bi nam svima postalo manje važno tko je koje nacionalnosti i vjeroispovijesti, a onda bi se smanjile i etničke napetosti.IZVOR: AL JAZEERA


POVEZANE

Milanović o ‘većinski muslimanskim zemljama u EU’ i ‘bošnjačkom’ jeziku

Hrvatski predsjednik smatra da je ‘držanje Albanije na ledu’ u vezi s učlanjenjem u EU nepošteno i neinteligentno od strane Brisela.30 Jun 2021

Emina Hadžić: Premalo se govori da su Bošnjaci integrisan dio slovenskog društva

Ustav Republike Slovenije nesrazmjerno uređuje položaj etničkih manjina i kolektivnu zaštitu njihovih prava, kaže direktorica međunarodne humanitarne organizacije Zavod Krog.23 May 2021

Zna li Milanović koje vrijednosti želi zastupati?

Zoran Milanović je obilato ‘opravdao’ slogan iz svoje kampanje ‘Predsjednik s karakterom’, iako mnogi još pokušavaju dokučiti kakav je to karakter zapravo.11 Jul 2021VIŠE IZ RUBRIKE TEME

Krađa pijeska sa plaža na Sardiniji i hapšenje narko-bosa

Kako me fotografisanje Jemena tokom ustanka promijenilo

Obrazac bježanja mora biti prekinut: ‘Ovdje sam rođena, ovdje ću biti i sahranjena’

Infografika: Koje zemlje primaju izbjeglice iz Afganistana

Komentariši