Erdogan u BiH: Kumstvo na vjenčanju i razgovori o investicijamaPodijelite

Željko Komšić i Redžep Tajip Erdogan u Sarajevu, 27. avgust 2021.

Sljedeći trilateralni razgovor Bosna i Hercegovina-Turska-Srbija biće održan u BiH, izjavio je Željko Komšić, predsjedavajući Predsjedništva BiH, u petak, 27. avgusta, na konferenciji za medije nakon sastanka članova Predsjedništva BiH sa turskim predsjednikom Redžepom Tajipom Erdoganom.

“To je važno zbog saradnje, posebno izgradnje autoputa Sarajevo-Beograd”, kazao je Komšić.

Prema njegovim riječima, BiH je upoznata sa problemima sa kojima se susreću turski investitori.

“Razgovarali smo o projektima da se turski investitori koji posluju u BiH dovedu u ravnopravan položaj sa domaćim firmama”, kazao je Komšić..

Bilo je riječi i o ideji da se potpiše pismo namjere u blasti energetike.

Turski predsjednik je rekao da učestalost razgovora BiH i Turske govori o bliskom dijalogu dvije zemlje.

“BiH ima posebno mjesto u srcima naših ljudi. Fokusirali smo se na poslove koje možemo učiniti u narednom periodu. Govorili smo i o bilateralnim odnosima, odnosima u regiji i na svjetskom planu. Ažurirali smo Sporazum o slobodnoj trgovini koji je stupio na snagu 1. augusta 2021.godine. Ovaj razvoj će doprinijeti razvoju investicija u BiH. Želimo da razvijamo našu saradnju u svim segmentima. Slažemo se da treba preduzeti korake za blagostanje u regionu za dobrobit svih naših naroda. Potvrdili smo podršku BiH u evroatlanske integracije. Suverentit BiH je ključan za mir i stabilizaciju”, kazao je Erdogan.

Šefik Džaferović, član Predsjedništva BiH rekao je novinarima da su prijateljski i bratski odnosi između Bosne i Hercegovine i Turske.

„Turska ne traži ništa od BiH, nudi samo pomoć i mi smo zahvalni za to, svim narodima i građanima u BiH. Ako bi sumirali naše bilateralne odnose u protekle tri godine, onda bismo mogli kazati da su Turska i predsjednik Erdogan bitan faktor stabilnosti Balkana. Jako je važno da se ožive trilaterale i planiramo da održimo trilazteralni sasztanak u Bosni i Hercegovini do kraja godine- Turska-Srbija-BiH. BiH je na EU putu, ali je bitna saradnja sa Turskom, koja ima svoj evropski put i članica je NATO saveza i podržava evroatlantsku orjentaciju i kretanje BiH. Drugo, neiskorištene mogućnosti ekonomske saradnje, jer je važan projekat izgradnje autoceste Sarajevo-Beograd. Ostalo je da parlament Turske ratficira sporazum i da se što prije krene sa izgradnjom“, kazao je Džaferović.

Prema njegovim riječima, u maju 2019.godine je potpisan ugovor o slobodnoj trgovini u Ankari, ali da BiH ne koristi te mogućnosti, te da postoje firme koje posluju iz Turske u Bosni i Hercegovini, a koje imaju probleme u svom poslovanju u BiH.

Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH je rekao kako se nada da će uskoro doći do finesa oko izgradnje autoputa Sarajevo-Beograd.

On je naveo kako Bosna i Hercegovina treba početi razgovore o detaljima komercijalnog ugovora, jer se radi o istorijskom projektu.

„Razgovarali smo o važnim političkim pitanjima. Upoznao sam gospodina Erdogana sa političkim stanjem u Bosni i Hercegovini. Vjerujemo samo u unutrašnji dogvoor, rekao sam da mi saradnji sa predsjednikom Erdoganom vjerujemo više nego nametnutim rješenjima“, rekao je Doidk.

Dodik je ponovio stav da za BiH nije dobro da se u pojavljuje visoki predstavnik koji nameće zakone.

„Pozivam ljude iz Sarajeva da shvate ozbiljnost situacije i važno je da mi očuvamo ovdje mir koji je neprikosnoven. Kako će se stvari razvijati u BiH zavisi samo od BiH. Nemojte da nam iskustva kao iz Afganistana pokažu kako izgleda kada stranci napuste neku zemlju. Ja sam za to da se zadrži teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine. Mi moramo doći do novog dogovora koji može stabilizovati zemlju u narednih nekoliko decenija. Zalažem se za dijalog uz asistenciju naših prijatelja“, rekao je Dodik.

Erdogan je uz vojne počasti dočekan ispred zgrade Predsjedništva Bosne i Hercegovine, te u pratnji predsjedavajućeg Željka Komšića pozdravio počasnu gardu.

Željko Komšić i Redžep Tajip Erdogan u Sarajevu, 27. avgust 2021.
Željko Komšić i Redžep Tajip Erdogan u Sarajevu, 27. avgust 2021.

Prethodno je nekoliko stotina građana pozdravilo Erdogana, koji u petak (27. avgust) boravi u posjeti Sarajevu.

Erdogan je, bez prethodne najave u planu posjete, prošetao starim jezgrom Sarajeva u pratnji člana Predsjedništva BiH Šefika Džaferović i reusu-l-ulema Huseina Kavazovića.

Prošao je od mezarja, gdje je odao počast Aliji Izetbegoviću, prvom predsjedniku Predsjedništva BiH, do Baščaršijske džamije, koju je restaurirala Generalna direkcija vakufa Republike Turske.

“Baščaršijska džamija, gdje smo klanjali džumu neka bude hairli za Sarajlije i cijeli svijet. Ova džamija je izgrađena 1527. godine, pretrpjela je požare i ratove, ali ostala je stajati. Najviše razaranja je doživjela od 1992. do 1995. godine”, kazao je Erdogan.

Erdogan je svečano otvorio džamiju imama Havadže Duraka, poznatu kao Baščaršijska džamija, koju je restaurirala Generalna direkcija vakufa Republike Turske, Sarajevo (27. avgust 2021.)
Erdogan je svečano otvorio džamiju imama Havadže Duraka, poznatu kao Baščaršijska džamija, koju je restaurirala Generalna direkcija vakufa Republike Turske, Sarajevo (27. avgust 2021.)

Vrijednost projekta je iznosio više od milion maraka (oko pola miliona eura), a realizovana je u saradnji s Generalnom direkcijom za vakufe Republike Turske, Muftijstvom sarajevskim i Medžlisom Islamske zajednice Sarajevo.

Imam Havadža Durak, po kojem nosi ime, izgradio je džamiju s drvenom kupolom u srcu stare trgovačke jezgre na Baščaršiji 1528. godine, ali je ta kupola uništena 1697. godine kada je austrougarski princ Eugen Savojski do temelja spalio Sarajevo.

Odlukom Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine 2006. godine džamija je proglašena nacionalnim spomenikom BiH. Za vrijeme rata od 1992.-1995. godine, bila je teže oštećena.

Erdogan u društvu reisu-l-uleme Islamske zajednice u BiH Huseina ef. Kavazovića (prvi slijeva) i člana Predsjedništva BiH Šefika Džaferovića (treći slijeva), odaje poštu Aliji Izetbegoviću na mezarju Kovači, Sarajevo (27. avgust 2021.)
Erdogan u društvu reisu-l-uleme Islamske zajednice u BiH Huseina ef. Kavazovića (prvi slijeva) i člana Predsjedništva BiH Šefika Džaferovića (treći slijeva), odaje poštu Aliji Izetbegoviću na mezarju Kovači, Sarajevo (27. avgust 2021.)

Nakon obilaska Izetbegovićevog mezara, Erdogan je klanjao džuma-namaz u Baščaršijskoj džamiji, u starom jezgru Sarajeva, koju je restaurirala Generalna direkcija vakufa Republike Turske.

Ovo je i prva posjeta turskog predsjednika BiH od 2019. godine, kada je učestvovao na Samitu Procesa saradnje Jugoistočne Evrope (SEECP) na Jahorini kraj Sarajeva.

Zbog Erdoganovog dolaska, član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, prekinuće bojkot rada institucija BiH koji političari bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska (RS) primjenjuju od kraja jula, neučešćem u radu državnih institucija.

Razlog je nametanje izmjena u Krivičnom zakonu BiH kojima se zabranjuje i kažnjava negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca, a koje je donio bivši visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko.

Dodik: Susret s Erdoganom odbrana interesa RS-a

Odluku da prisustvuje sastanku Dodik je donio nakon konsultacije sa liderima političkih partija iz RS-a jer se, kako je naveo, ne smije dozvoliti da druga dva člana Predsjedništva BiH, Željko Komšić i Šefik Džaferović, sami prisustvuju tom susretu.

Susret je, kako kaže, “jasna odbrana Republike Srpske, a ne kršenje zaključaka Narodne skupštine”. Mada se ne zna o kojim će temama članovi Predsjedništva BiH razgovarati s Erdoganom, niti je to saopšteno, Dodik je, pak, dao naznake.

“Mi smo ranije imali razgovore sa Turskom o autoputu i nama je važno da definišemo tu vrstu priče. To nije Predsjedništvo, nije sjednica Predsjedništva i nije nikakvo odlučivanje. To je razgovor sa čovjekom koji predstavlja jednu moćnu zemlju, koji se ponudio svima ovdje da nešto grade”, rekao je Dodik.

Članovi Predsjedništva BiH (slijeva na desno) Šefik Džaferović, Željko Komšić i Milorad Dodik, samit Brdo-Brijuni, 17. maj 2021.
Članovi Predsjedništva BiH (slijeva na desno) Šefik Džaferović, Željko Komšić i Milorad Dodik, samit Brdo-Brijuni, 17. maj 2021.

Članovi Predsjedništva BiH su se polovinom marta susreli sa turskim predsjednikom u Ankari, kada je i potpisan Sporazum o izgradnji autoputa Sarajevo – Beograd.

Planom za izgradnju autoputa Beograd-Sarajevo predviđena je izgradnja trase brze autoceste od Sarajeva preko Pala i Višegrada do granice sa Srbijom, te izgradnje autoputa od Sarajeva preko Zenice, Tuzle, Brčkog i Bijeljine do granice BiH sa Srbijom na Rači, gdje je predviđena izgradnja novog mosta i pripadajućeg graničnog prelaza.

Turska među tri najveća ulagača u Federaciji BiH

Unapređenje ekonomske saradnje i angažman na povećanju turskih investicija cilj je i Turske, što je tokom svoje majske posjete BiH na svim susretima iznio i ministar vanjskih poslova Republike Turske Mevlüt Çavuşoğlu (Mevlut Čaušolu).

Prema podacima Centralne banke Bosne i Hercegovine, a koje je na sjednici u četvrtak (26. avgust) iznijela Vlada Federacije BiH (FBiH) prošle godine direktna strana ulaganja u BiH iznosila su 678,2 miliona KM (oko 340 miliona eura), od čega se na Federaciju BiH odnosi 390,2 miliona KM (195 miliona eura).

Turska, prema ovim podacima spada među prva tri ulagača u Federaciju sa više od 54 miliona maraka (27 miliona eura).

Komentariši