ŠTA ĆE SE DESITI SA IZBORNIM ZAKONOM U BIH? ZA 7 PLUS GOVORILI SU ARNAUTOVIĆ, ĐONLAGIĆ I MAHMUTOVIĆ

Ismar Imamović 25/08/2021

Gosti večerašnje emisije Sedam plus bili su Suad Arnautović, član Centralne izborne komisije BiH, Dženan Đonlagić, zastupnikom u Zastupničkom domu PSBiH i Dževad Mahmutović, zamjenik ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH, član Interresorne radne grupe za izmjenu Izbornog zakonodavstava.

Tema o kojoj su razgovarali gosti emisije Sedam plus je važna i oko nje postoje veliki sporovi, a bez čijeg rješenja nema ni napretka BiH na njenom putu u EU.

Između ostalog, bilo je riječi o neophodnim izmjenama Izbornog zakona, kočnicama i rješenjima te prijedlozima.

Sastanke bh. lidera o izmjeni izbornog zakona uglavnom su inicirali stranci, američki i EU zvaničnici. Đonlagić smatra da je važna podrška naših strateških partnera u BiH, međutim, ključna adresa za izmjene izbornog zakonodavstva je Parlamentarna skupština BiH, te zastupnici i delegati u Predstavničkom i Domu naroda.

  • Bez ikakve dileme izmjene izbornog zakona su konačno došle na realizaciju tamo gdje i treba da se dese, unutar državnih institucija. BiH naravno kao država ima međunarodnu obavezu da implementira presude Evropskog suda za ljudska prava i to je ključna pretpostavka da li neko želi ili ne želi. Mi danas u BiH zapravo imamo sudar dva kocepta viđenja izmjena izbornog zakona, jedan koncept kojeg prevashodno zagovara HDZ i koji prati SNSD i kroz interresornu radnu grupu, a to je da izmjene izbornog zakona se zadrže u onom dijelu gdje će prevashodno ključni kriterij biti etnička pripadnost građanina BiH i HDZ ide korak dalje i kaže teritorijalna pripadnost, gdje neko živi. S druge strane, postoji politička grupacija stranaka među kojima je DF, SDA, SDP i Naša stranka, koji zagovaraju princip otklanjanja bilo koje vrste diskriminacije u izbornom zakonu na osnovu etničke pripadnosti i mjesta prebivališta. Stranci ne mogu to pitanje riješiti, dolazili su na razgovore u interresornu radnu grupu, i poruke koje onji šalju je da je BiH dužna implementirati presude Evropskog suda za ljudksa prava i u izborno zakonodavstvo unijeti sve one principe i standarde koji važe u svim zemljama članicama EU, i to je suština njihove poruke, a same izmjene moraju biti dogovorene unutar Parlamentarne skupštine BiH – istakao je Đonlagić.

I Centralna izborna komisija je predložila izmjenu Izbornog zakona. Međutim, ne samo da prijedlog nije dobio podršku već su i pojedini članovi tražili da ne učestvujete u radu tog tijela. HDZ i SNSD ne žele učešće CIK-a u radu i izradi novog zakona.

  • To je poznata stvar, oni su u martu prošle godine izgubili kontrolu nad pojedinim članovima CIK-a i to je taj revolt. Na bazi netačnih premisa izvodi se netačan zaključak. Netačna je premisa da su članovi CIK-a „produžene ruke“ pojedinih političkih stranaka kao što je to nekada bilo. Samim tim, gubitkom te kontrole nad CIK-om smatraju da im je ona sada višak. Mi smo napravili amandmane na izborni zakon, 170 stranica gusto kucanih stranica gdje smo u svih 20 poglavlja izbornog zakona predvidjeli određene amandmane i dali određena obrazloženja, koja se zasnivaju ustvari na zahtjevima i preporukama posmatračke misije OSCE ODIHR-a. Mi smo prije par dana dobili mišljenje OSCE ODIHR-a u vezi sa tom inicijativom, i ta inicijativa je apsolutno podržana od strane OSCE ODIHR-a.  Od onih 14 prioriteta iz mišljenja Evropske komisije po zahtjevu BiH za prijem u Evropsku uniju, prvi prioritet je provođenje poštenih, slobodnih, demokratskih izbora, i u prvom prioritetu piše u skladu sa mišljenjem OSCE ODIHR-a i Venecijanske komisije. Venecijanske komisija je kazala „mi nećemo davati mišljenje na inicijativu CIK-a, nego ćemo dati mišljenje na konačan materijal dokument koji usvoji interresorna radna grupa“, što je super, ali se OSCE ODIHR  opredijelio i dao je već mišljenje na ovu inicijativu CIK-a. Veliki bi uspjeh bio kada bi interresorna radna grupa usvojila amandmane na izborni zakon na bazi ovoga što je uradila Centralna izborna komisija – kazao je Arnautović.

Na pitanje, da li moglo doći do blokade održavanja izbora 2022. godine, ukoliko ne dođe do izmjena onako kako predlaže i očekuje HDZ, Mahmutović vjeruje da je CIK u stanju da provede izbore bez obzira na bilo čiju političku volju, da ih bude ili ne.

  • Kada je riječ o prijedlogu HDZ-a kojeg su oni nama dostavili u interresornu radnu grupu, on je za SDA potpuno neprihvatljiv, prije svega što ne implementira odluke Evropskog suda za ljudska prava, zato što nije demokratski standard, i on vodi ka novim diskriminacijama. Pored toga što smo imali ovu etničku, sada imamo i tu neku teritorijalnu pripadnost, stvaranje nekih novih izbornih jedinica je nešto što nama u ovom trenutku nije prihvatljivo. Činjenica da su pozvani, a nisu došli u ovu emisiju, govori o tome koliko se i oni stide ovog svog prijedloga i oni sa ovim prijedlogom zauzimaju određene političke pozicije za pregovaranje. Mi ćemo svakako i u interresornoj radnoj grupi i šire na političkom planu, morati imati nekog razumijevanja za potrebu da prije svega hrvatski narod, ne HDZ, uvažimo u BiH i da izađemo u susret, da tražimo na neki način zaštitu njihovih prava, ali ne smijemo dozvoliti da ta HDZ-ova manjina u Federaciji, blokira cjelokupan proces i dovodi u besmisao izborni proces i demokratske procese u zemlji. HDZ ima tu određene političke interese u smislu da u Federaciji održava neke političke subjekte iz bošnjačkog političkog kruga koji nisu dobili podršku glasača i održava ih u vlasti četiri godine, a bez podrške naroda to nije malo. Na kraju krajeva, ta saradnja između HDZ-a i tih političkih subjekata se i na rođendanima promoviše i pokazuje, tako da je očito da oni unutar bošnjačkog političkog kruga traže svoje sagovornike koji bi bili spremni da prihvate te njihove prijedloge – kazao je Mahmutović.

Video pogledajte OVDJE.

Komentariši