‘Washington Post’ donose kratki pregled najdužeg američkog rata kroz prizmu odluka i izjava Georgea W. Busha, Baracka Obame, Donalda Trumpa i Joea Bidena.
Da je povlačenje iz Afganistana moglo proći bez problema vjerovatno bi to bilo davno urađeno.
Četiri predsjednika su imala mandate tokom 20-godišnjeg rata, a trojica su rekla da žele povući vojnike.
Nijedan, sve do aktuelnog predsjednika Joe Bidena, nije bio dovoljno hrabar da to uradi i suoči se s posljedicama, piše The Washington Post.
Tako je Amerika ostala da vodi rat, potrošila milijarde dolara i izgubila hiljade života zbog onoga što sad znamo da je neuspjeh u izgradnji nacije, prenosi Fena.
Zašto je Amerika vodila rat koji nije htjela voditi?
Odgovor je, prema mišljenju stručnjaka, da su njeni lideri uhvaćeni između politike nepopularnog sukoba i realnosti nerješivog sukoba, koji bi mogao učiniti Ameriku manje sigurnom ako dođe do njegovog okončanja.
“Svi su oni shvatili da su gotovo sve mogućnosti koje smo imali za odlazak, na koncu, stvorile nestabilan Afganistan, u kojem niko nije mogao predvidjeti šta će se sljedeće dogoditi. A cijena izlaska bi bila taj neuspjeh”, rekao je Anthony Cordesman, stručnjak za bliskoistočnu politiku, koji radi u Centru za studije strateške i međunarodne politike.
Washington Post donose kratki pregled najdužeg američkog rata kroz prizmu odluka i izjava četiri predsjednika.
George W. Bush: Od lova na teroriste do izgradnje nacije
Ovaj dio priče je dobro poznat.
Na Ameriku su izvršeni napadi 11. septembra 2001. godine, a tadašnji predsjednik George W. Bush izvršio je invazije Afganistan i Irak kako bi pronašao one koji su to učinili.
Imao je podršku Kongresa i većine javnosti za svoju misiju, ali je planirao novi sukob u nepoznatoj zemlji, što je dovelo do mnogih grešaka, rekla je Emily Harding, stručnjakinja za obavještajne poslove.
“Poznajem osobe koji su bili na prvom frontu u to vrijeme. Oni su otišli tamo relativno nespremni, govoreći sebi da će pokušati pronaći nekoga s kim mogu raditi kako bi im mogli pomoći da pronađu mrežu Al-Kaida i riješe ih se”, kazala je ona.
I pronašli su ih.
“Ta je misija prošla izuzetno dobro”, rekla je ona.
Bushova administracija se nadala da će, nakon što su napadači pobjegli iz Afganistana, moći sigurno predati vlast Afganistancima.
Brzo su shvatili da je to nemoguće i zaglavili su u zemlji bez jasnog puta šta dalje učiniti, kazala je Emily Harding.
Bush se okrenuo izgradnji nacije.
Govorio je da je to sljedeći, neophodni korak u ratu protiv terorizma.
“Pomažući u izgradnji Afganistana koji je oslobođen ovog zla i koji je postao bolje mjesto za život, idemo stopama Georgea Marshalla”, rekao je dok je najavljivao vlastiti Marshallov plan za Afganistan.
Bushov optimizam u Afganistanu bio je potkrijepljen uvjerenjem da će demokratija procvjetati kada joj se ukaže prilika.
“Opstanak slobode u našoj zemlji sve više zavisi od uspjeha slobode u drugim zemljama”, kauao je on Kongresu 2005. godine.
Kada je Bush napustio funkciju 2009. godine, u Afganistanu je bilo oko američkih 25.000 vojnika, a rat je bio na rubu eskalacije.
Barack Obama: Intenziviranje vojnih akcija s ciljem deeskalacije
Fokus izborne kampanje bivšeg predsjednika Baracka Obame bio je na protivljenju invazije na Irak i skepticizma u vezi s ratom protiv terorizma.
Ipak, kada je došao na funkciju imao je najveće prisustvo trupa u Afganistanu i lažno je izjavio da je rat završen.
Obama je okončao rat u Iraku i namjeravao je isto to učiniti u Afganistanu.
Njegova strategija je bila da intenzivira vojne akcije kako bi deeskalirao sukobe.
Poslao je grupe od desetaka hiljada vojnika tamo, a u jednom trenutku je taj broj dostigao 100.000, kada je nasilje eskaliralo.
Obama je, također, pozvao na okončanje tamošnjih sukobi 2014. godine, a kada je taj datum došao, izjavio je da su sukobi okončani.
“Vaša borbena misija u Afganistanu se završava i najduži rat u američkoj historiji će biti okončan”, rekao je Amerikancima krajem te godine.
Međutim, novinar Washington Posta Craig Whitlock izvijestio je da je tvrdnja Obamine administracije da su borbe okončane bila “među najozbiljnijim obmanama i lažima koje su američki čelnici širili tokom dva desetljeća ratovanja”.
Rat nije bio ni blizu kraja, a Obama nije bio voljan zapravo ga okončati, jer bi se morao suočiti s onim s čim se Biden trenutno suočava.
Izuzetno simboličan trenutak u ratu protiv terorizma ipak je došao pod Obamom: Sjedinjene Američke Države pronašle su i ubile Osamu bin Ladena, organizatora napada 2011. godine, nakon što je proveo deset godina u bijegu.
Kad je Obama napustio funkciju 2017. godine, u Afganistanu je na terenu bilo oko 9.000 američkih vojnika.
Donald Trump: Hajde da se povučemo
Do trenutka kada je Donald Trump došao na dužnost 2017. godine, on – i većina američke javnosti – već su imali viziju okončanja rata.
Djelomično je uzdrmao Republikansku stranku napadajući Busha i druge etablirane republikance zbog njihovog načina vođenja vanjske politike općenito, a posebno zbog vođenja “beskrajnih ratova”.
Obećao je da će američke vojnike dovesti kući.
“Hoće li oni biti tamo sljedećih 200 godina? U jednom trenutku moramo odlučiti šta učiniti”, rekao je 2015. godine tokom predizborne kampanje.
Trump je s talibanima potpisao mirovni sporazum, u kojem je rečeno da će se vojska SAD-a povući za otprilike godinu dana, a u zamjenu će talibani obećati da neće dopustiti da Afganistan postane utočište teroristima koji će pokrenuti napade na Ameriku.
“Zaista vjerujem da talibani žele učiniti nešto kako bi pokazali da ne gubimo vrijeme”, rekao je Trump, nastavljajući tradiciju američkih predsjednika da prikazuju stvari ružičastim iako se to ne podudara sa stvarnošću u Afganistanu.
Usputni komentar koji je dao poslije toga je da ako se loše stvari dogode, “vratit ćemo se sa silom kakvu niko nikada nije vidio.”
Ali, Trump nije javno rekao da ne postoji mehanizam provođenja koji bi spriječio talibane da skrivaju teroriste, a podaci sa terena su im ukazivali da upravo to rade, prepričava u depeši Paul Miller, vojni veteran iz Afganistana, koji sada predaje na univerzitetu Georgetown.
Trump je smanjio američke trupe u Afganistanu na 2.500, ali ni on nije zvanično okončao rat.
Joe Biden: Okončavamo najduži američki rat
Do trenutka kada je Joe Biden stupio na dužnost američka odluka o povlačenju trupa već je bila donesena, a Biden je bio predsjednik koji je to zaista i učinio.
Biden je poništio mnoge Trumpove međunarodne sporazume, ali se striktno pridržavao što se tiče Trumpovog mirovnog sporazuma s talibanima.
Amerika će izaći iz Afganistana do 20. godišnjice napada 11. septembra 2001. godine.
Nijedan rat nije vrijedan ove cijene, tvrdio je Biden.
“Sjedinjene Američke Države su učinile ono što smo namjeravali u Afganistanu: kako bi se osvetili teroristima koji su nas napali 11. septembra i isporučili pravdu Osami bin Ladenu te degradirali terorističku prijetnju i spriječili da Afganistan postane baza iz koje bi se mogli nastaviti napadi na SAD. Postigli smo te ciljeve. Zato ćemo se povući”, rekao je u julu.
“Nismo otišli u Afganistan radi izgradnje nacije. I pravo je i odgovornost na afganistanskom narodu da odluči o svojoj budućnosti i o tome kako žele upravljati svojom državom”, kazao je on.
Čak i neki republikanci priznaju da nije postojala politička volja za ostanak u Afganistanu. Tamo gdje se Biden suočava s velikim kritikama su izvršenje konačnog povlačenja, što je bilo haotično, jer su Bidena i njegovu administraciju uhvatili na prepad brzi kolaps afganistanske vlade.
Obavještajni službenici upozoravali su da bi talibani mogli preuzeti vlast za šest mjeseci.
Ipak, u julu, dok su talibani napredovali prema Kabulu i Amerikanci zatvarali vojne baze, Biden je uvjeravao Amerikance da je “mala mogućnost da će talibani napredovati i osvojiti cijelu državu.”
Talibani su zavladali državom čak i prije zvaničnog odlaska američke vojske.
I republikanci i demokrati kažu da su frustrirani što Biden nije uspio bolje isplanirati najgori mogući scenarij.
Uprkos tome što je učinio ono što nijedan drugi predsjednik nije bio voljan učiniti, Biden je vjerovatno bio najneiskreniji po pitanju posljedica okončanja rata, kažu neki analitičari.
Naslijeđe rata u Afganistanu jedno je od historijskih poglavlja o kojima će se raspravljati i proučavati u godinama koje dolaze.
Bidenovo povlačenje moglo bi dodati novo poglavlje, ovisno o tome kako će se događaji odvijati u narednim danima i sedmicama.
Ali, zajednička iskustva četiri vrlo različita predsjednika – i sve veća opravdanja za dva desetljeća skupocjenog i sve nepopularnijeg sukoba ukazuju na to da će u budućnosti biti malo političkog zalaganja za američku vojnu intervenciju u dalekim zemljama, zaključuje Washington Post.IZVOR: AGENCIJE
POVEZANE
Gdje će afganistanske izbjeglice?
Neke su zemlje Afganistancima ponudile sigurno utočište, dok druge namjeravaju ojačati granice.19 Aug 2021
Talibani pucaju u okupljene povodom Dana nezavisnosti Afganistana
Na okupljanju, u gradu Asadabadu na istoku zemlje, najmanje dvije osobe su ubijene. U gradu Khost talibani su uveli policijski sat da zaustave proteste.19 Aug 2021
Infografika: Sve zastave Afganistana
Od kako je Emirat Afganistana u potpunosti nezavisan od Velike Britanije, više od 100 godina, zastava se mijenjala najmanje 18 puta.19 Aug 2021VIŠE IZ RUBRIKE SVIJET
