Kineska ambasada uputila notu, ne priznaju legitimitet Schmidta
Ambasador NR Kine u BiH, Ji Ping / Vijesti.baDopis upućen na adrese Ureda visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini i Ministarstva vanjskih poslova Bosne i Hercegovine.
Ambasada Narodne Republike Kine u Bosni i Hercegovini je danas uputila diplomatsku notu u kojoj stoji da vlasti ove zemlje ne prihvataju legitimitet Kristijana Šmita (Christian Schmidt) kao novog visokog predstavnika u BiH.
Diplomatsku notu potpisao je ambasador NR Kine u BiH Đi Ping (Ji Ping).
OHR i Ministarstvo vanjskih poslova
Potvrđeno je za „Avaz“ iz Ministarstva vanjskih poslova BiH.
Naime, to je suština dopisa koji je iz kineske ambasade upućen na adrese Ureda visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini (OHR) i Ministarstva vanjskih poslova Bosne i Hercegovine.
Stav Rusije
Podsjećamo, ambasador Rusije u Bosni i Hercegovini Igor Kalabuhov također je nakon dolaska Šmita na čelo OHR-a kazao da njegova zemlja ne priznaje legalnost i legitimitet njegovog izbora i poručio da on ne namjerava surađivati sa novim visokom predstavnikom.
(Vijesti.ba / Avaz)
Zašto su afganistanske snage ekspresno pale!?
Pobjeda 80 tisuća vojnika lojalnih talibanskom režimu nad nominalno 300.699 vojnika afganistanskih snaga priča je o sudaru ideološki visoko motiviranih i slabo opremljenih te navodno pristojno opremljenih kojima zapovijedaju loši i korumpirani, piše The Guardian.
Posebni istražitelj za rekonstrukciju Afganistana (SIGAR) u srpnju ove godine upozorio je da američka vojska posjeduje malo ili nimalo informacija o obučenosti Afganistanskih snaga za nacionalnu obranu i sigurnost (ANDSF) za samostalno djelovanje, prenosi Jutarnji.hr.
Sigar je tada konstatirao da je američka vojska kontinuirano precjenjivala sposobnosti afganistanske vojske, a da za to nije imala pouzdane dokaze. Dodao je i da bi povlačenje Amerikanaca iz Afganistana koje je krajem veljače 2020. godine dogovoreno s talibanima moglo “značajno utjecati na održivost ANDSF-a, i to pogotovo na segment održavanja letjelica i vozila.”
Sigar je upozorio i da korupcija “uništava” ANDSF te da Afganistanci neće moći održavati borbenu spremnost zbog značajnog broja nepismenih vojnika i oslanjanja na tehnološki naprednu opremnu.
Uzme li se u obzir da je, kako navodi Sigar, SAD zaključno s ožujkom 2021. godine na projekte sigurnosne rekonstrukcije u Afganistanu potrošio 88,3 milijarde dolara (561,7 milijarde kuna), tada ovakva dijagnoza stanja u ANDSF-u djeluje osobito crno. “Rezultat vojnih sukoba na tlu dat će odgovor na pitanje je li taj novac kvalitetno potrošen”, rekli su iz Sigara.
Kongres SAD-a jamačno će posegnuti za izvještajem Sigara kako bi pokušao odgonetnuti zašto su talibani za svega nekoliko tjedana porazili afganistansku vojsku. Američkog predsjednika Joea Bidena također će se sigurno pitati na temelju čega je zaključio da američka vojska smije napustiti Afganistan i ostaviti ANDSF da sam brine o zaštiti zračnog prostora, logistici, održavanju, rukovanju vojnim vozilima i letjelicama, sigurnosti, itd.
Obuka u trajanju od skoro 20 godina
Biden je 8. srpnja 2021. rekao da nije vjerojatno da će Afganistan pasti te time pokazao da američka percepcija sposobnosti ANDSF-a nije bila u skladu sa stvarnim stanjem na terenu.
U trenutku kada je Biden to izrekao, talibani su bili usred velike ekspanzije. Broj napada koji su talibani izveli tijekom tri mjeseca nakon dogovora s SAD-om bio je znatno veći nego u istom periodu 2019. godine. Porast u broju napada u odnosu na 2019. zabilježen je i u ostalim kvartalima 2020. godine.
Nezavisna neprofitna organizacija za analizu politika Afghanistan Analysts Network (AAN) na samom je početku srpnja 2021. rekla da su talibani u tom trenutku pod kontrolom držali 127 od ukupno 420 glavnih gradova županija. Načelnik glavnog stožera Oružanih snaga SAD-a Mark Milley 21. je srpnja konstatirao da talibani kontroliraju više od pola glavnih gradova županija. Usporedbe radi, Milley je u lipnju 2021. bio rekao da su talibani kontrolirali 81 glavni grad.
The Guardian navodi da su fiskalna kriza do koje je došlo zbog pada prihoda od carina i smanjenja priljeva međunarodne pomoći te strah od nasilnih talibana željnih osvete, koji se proširio zemljom zahvaljujući društvenim mrežama, svakako doveli do ubrzavanja degradacije stanja u državi. Afganistanska je vlada za to vrijeme šutjela.
SAD je do 5. srpnja teretnim zrakoplovima Boeing C-17 Globemaster III iz zemlje odnio 984 poveća paketa vlastite opreme te Ministarstvu obrane Afganistana ostavio više od 17 tisuća komada opreme i 10 objekata, uključujući i zračnu luku Bagram.
Sigar je rekao da se za sigurnosnu rekonstrukciju zemlje osiguralo 88,3 milijarde dolara te da se u svrhu osnaživanja institucija vlasti i razvoj društva planiralo utrošiti 36 milijardi dolara. No, Sigar je otkrio i da se Ministarstvo obrane “jako mučilo” pri procjenjivanju stvarnih borbenih i administrativnih kapaciteta ANDSF-a.
Amerikanci su afganistanske snage počeli obučavati 2002. godine, a tri su godine poslije preuzeli kontrolu nad obučavanjem policije i vojske. To znači da je obuka afganistanske vojske za moguću borbu protiv talibana trajala skoro dva desetljeća.
Traženje dobrih vijesti
Sigar je otkrio da je američka vojska s evaluacijom afganistanskih snaga počela 2005. godine, ali da je 2010. priznala da njezin sustav za promatranje i procjenjivanje borbene spremnosti nije postavljen tako da može izmjeriti “neopipljive” čimbenike kao što su vodstvo, korupcija i motivacija.
Amerikanci su metode promijenili 2013. godine, no već su 2014. uočili da Afganistanci jako sporo napreduju. Tada je odlučeno da će se izvještaji o spremnosti ANOS-a u budućnosti tretirati kao vojne tajne. Sigar je također otkrio da ono što su visokopozicionirani generali govorili Kongresu SAD-a nije bilo u skladu s onim što su govorili nižepozicionirani vojni djelatnici.
Kongres SAD-a je tako u ožujku 2011. godine od generala Davida Petraeusa, tada zapovjednika operacije ISAF (International Security Assistance Force) u Afganistanu, čuo da investicije u razvoj vodstva, pismenosti i institucija rode plodom te da časnici ANDSF-a odrađuju važne zadatke u borbama protiv talibana. Slično su govorili i drugi generali, no u određenim se izvještajima o stanju Afganistanu govorilo znatno drukčije.
Pukovnik Daniel Davis, koji je u Afganistanu godinu dana razgovarao s američkim i afganistanskim vojnicima, rekao je 2012. godine da njegove opservacije ne odgovaraju “ružičastim službenim izjavama američkih vojnih lidera”.
Sigar je također oštro kritizirao političare i visokopozicionirane vojne djelatnike koji su “stalno tražili dobre vijesti”. U izvještaju stoji da postoji “prirodna težnja da su onima iznad sebe u zapovjednom lancu daju dobre vijesti”.
“Citirat ćemo jednog bivšeg višeg vojnog dužnosnika – kako obavještajni podaci putuju prema gore, oni se razvodne i politiziraju. Čim ih se dohvate oni koji kreiraju politike, onih ih zaokrenu. Zapovjednici te djelatnici Ministarstva vanjskih poslova i Ministarstva obrane na njih će gledati kroz ružičaste naočale. Neće prihvatiti tvrde obavještajne činjenice”, stoji u izvješću Sigara.
(Vijesti.ba)
Glasnogovornica u kineskoj vladi Hua Chunying / Vijesti.baKina je spremna da produbi „prijateljske i kooperativne“ odnose s Afganistanom, izjavila je glasnogovornica kineske vlade u ponedjeljak, nakon što su talibani preuzeli kontrolu nad zemljom.
Peking nastoji da održi nezvanične veze s talibanima nakon objave američkog povlačenja iz Afganistana, koja je potakla napredovanje tvrdolinijaškog pokreta širom zemlje i njihovo zauzimanje prijestolnice Kabula u nedjelju.
Kina dijeli 76 kilometara dugu i nepristupačnu granicu s Afganistanom.
Peking dugo strahuje da bi Afganistan mogao postati polazna tačka za ujgurske separatiste u osjetljivoj graničnoj regiji Xinjiang.
Talibanska delegacija na najvišem nivou sastala se, međutim, s kineskim ministrom vanjskih poslova Wang Yijem u Tianjinu prošlog mjeseca, obećavajući da Afganistan neće biti korišten kao baza za militante.
Kina će, u zamjenu za to, ponuditi ekonomsku podršku i investicije u obnovu Afganistana.
Kina je danas „pozdravila“ priliku za produbljivanje veza s Afganistanom, zemljom koja je decenijama bila od geostrateškog značaja za velike sile.
– Talibani su u više navrata izrazili nadu da razviju dobre odnose s Kinom, i oni se i sada nadaju kineskom učešću u obnovi i razvoju Afganistana – izjavila je glasnogovornica ministarstva vanjskih poslova Hua Chunying novinarima.
– Mi to pozdravljamo. Kina poštuje pravo afganistanskog naroda da nezavisno odlučuje o vlastitoj sudbini i spremna je da nastavi razvijati prijateljske i kooperativne odnose s Afganistanom – kazala je.
Hua je pozvala talibane da „osiguraju bezbolnu tranziciju“ vlasti i da se drže svog obećanja da će pregovarati o uspostavi „otvorene i inkluzivne islamske vlade“ i da će obezbjediti sigurnost afganistanskih i stranih građana.
Kineska ambasada u Kabulu ostaje operativna, kazala je Hua, iako je Peking počeo evkuirati kineske državljane iz zemlje mjesecima ranije, u jeku pogoršane sigurnosne situacije, prenosi AFP.
(Vijesti.ba / FENA)
