Istraživanje: Pada povjerenje u vladajuću koaliciju u Srbiji, konfuzija među glasačima opozicije

Programski direktor u Demostatu Zoran Panović kaže da postoji ‘antivučićevsko raspoloženje’, ali da je glavno pitanje hoće li opozicija znati artikulirati nezadovoljstvo građana.

Srpska napredna stranka Aleksandra Vučića i njeni koalicioni partneri osvojili su uvjerljivu većinu s više od 200 od ukupno 250 zastupničkih mjesta u srbijanskom parlamentu na izborima u junu 2020. (EPA)
Srpska napredna stranka Aleksandra Vučića i njeni koalicioni partneri osvojili su uvjerljivu većinu s više od 200 od ukupno 250 zastupničkih mjesta u srbijanskom parlamentu na izborima u junu 2020. (EPA)

11 Aug 2021

Za stranke na vlasti u Srbiji glasala bi oko 35 posto birača, opozicione stranke koje su bojkotirale izbore u junu 2020. danas bi dobile 14 posto glasova, a vladajuća Srpska napredna stranka samostalno bi osvojila 28 posto, pokazalo je istraživanje čiji su rezultati objavljeni u srijedu u Beogradu.

Za opoziciju koja je sudjelovala na prošlogodišnjim izborima glasalo bi oko osam posto ispitanika, devet posto reklo je da bi dalo glas opoziciji ne navodeći konkretnu stranku, a 13 posto je i dalje neodlučno, dok više od petine anketiranih – 21 posto, ne bi ni izišlo na birališta.

Istraživanje je na uzorku od 1.200 sudionika proveo nevladin Istraživačko-izdavački centar Demostat, čiji su predstavnici novinarima rekli kako rezultati “pokazuju dominaciju vlasti i mali broj najavljenih apstinenata”, jer ukazuju da bi oko 80 posto ljudi izašlo na izbore, “što se dugo nije dogodilo”, piše Hina.

‘Beograd je nešto drugo’

Glavni istraživač Demostata, sociolog Srećko Mihailović, ocijenio je istodobno da je “Beograd nešto drugo”, ustvrdivši kako opozicija u Beogradu “ima šanse” pobijediti naprednjake srbijanskog predsjednika Aleksandara Vučića “samo ako ostvari dogovor”.

Po tim podacima, u srbijanskoj prijestolnici su relativno izjednačeni odnosi jer bi i za vlast i za oporbene stranke, koje su 2020. bojkotirale izbore, glasalo pod 21 posto birača, a opozicija koja je sudjelovala na prošlogodišnjim izborima dobila bi deset posto.

Uopćeno je opozicionom korpusu naklonjeno još 14 posto ispitanika, neodlučnih je 20, a apstinenata 14 posto.

Programski direktor u Demostatu Zoran Panović ukazao je na to da postoji “antivučićevsko raspoloženje”, ali da je glavno pitanje hoće li opozicija znati artikulirati nezadovoljstvo građana.

Pitanje Kosova

Glasači u Srbiji su, pokazalo je istraživanje, jedinstveni u pogledu ocjena da su očuvanje i zaštita okoliša važnija od ekonomskog razvoja koji bi štetio životnoj sredini, suglasni su da mediji trebaju biti “slobodni za sve”, dok većina drži da vlast ne bi trebala priznati neovisnost Kosova.

Na izborima u junu 2020. godine, koje je zbog nepovoljnih izbornih uvjeta bojkotirao znatan dio opozicionih stranaka, Srpska napredna stranka i njezini koalicijski partneri osvojili su uvjerljivu većinu s više od 200 od ukupno 250 zastupničkih mjesta u srbijanskom parlamentu.

U Srbiji su u toku pregovori o usaglašavanju uvjeta za poštene i demokratske izbore, poglavito u pogledu pristupa i ravnopravne zastupljenosti u medijima, koje sada u većini kontrolira vladajuća stranka, a u dijelu međustranačkog dijaloga sudjeluju i predstavnici Evropskog parlamenta.

Izbori se očekuju u martu ili aprilu 2022. godine, a opozicija insistira da budu odvojeni izbori za gradsku vlast u Beogradu, parlament i lokalnu vlast, kako bi se onemogućilo da vladajući naprednjaci vode kampanju pod imenom njihovog predsjednika i aktualnog šefa države Aleksandra Vučića, koji je uvjerljivo dominantna politička figura u zemlji.IZVOR: AGENCIJE

Komentariši