Hrvatske generale prijavila policija Republike Srpske 2007. godine

U udruženju protjeranih slavonskih Srba ne nadaju se gonjenju generala (na fotografiji ostavljene stvari na cesti kojom prolazi tenk hrvatske vojske, Slavonija 1995. godine)

U udruženju protjeranih slavonskih Srba ne nadaju se gonjenju generala (na fotografiji ostavljene stvari na cesti kojom prolazi tenk hrvatske vojske, Slavonija 1995. godine)Podijelite

Ministar pravde Bosne i Hercegovine (BiH) Josip Grubeša potvrdio je za Radio Slobodna Evropa (RSE) da je iz tog ministarstva na zahtjev Tužilaštva BiH u Hrvatsku upućen zamolnica da joj BiH ustupi krivično gonjenje hrvatskih komandanata koji su učestvovali u akciji “Bljesak” 1995. godine.

Tužilaštvo BiH u zamolnici sugeriše Hrvatskoj da pokrene krivični postupak protiv više komandanata Hrvatske vojske (HV), a na osnovu dva izvještaja o izvršenju krivičnog djela, koji su 2006. i 2007. godine dostavljeni Tužilaštvu BiH iz Centra javne bezbjednosti Banjaluka.

Grubeša je u ponedjeljak (9.avgusta) kazao kako je to ministarstvo organ veze u međunarodnoj pravnoj pomoći te da je njihova „obaveza zamolnice institucija BiH, u ovom slučaju Tužiteljstva BiH, proslijediti nadležnim tijelima druge države“.

O detaljima i eventualnim daljnjim postupcima, Ministarstvo pravde BiH, kako navodi „niti može, niti ima uvida da bilo što komentira“.

Iz Tužilaštva BiH nisu se oglašavali o ovoj molbi koju su uputili Hrvatskoj, a na telefonske pozive RSE nisu odgovarali.

Hrvatsko ministarstvo: Nisu optužnice, nego zamolnica

Hrvatsko Ministarstvo pravosuđa i uprave, 6. avgusta je, kako su kazali za RSE, diplomatskim putem primilo zamolnicu Tužilaštva BiH “za preuzimanje kaznenog progona zbog sumnje na kršenje međunarodnog prava u okviru vojno-redarstvene operacije ‘Bljesak'”.

U pisanom odgovoru navode, da je uvidom u pristiglu dokumentaciju utvrđeno kako se ne radi o optužnicama, već o zamolnici za pružanje međunarodne pravne pomoći, dostavljenoj temeljem Sporazuma između Vlade RH i Vlade BIH o pravnoj pomoći u građanskim i kaznenim stvarima.

Riječ je o, kako navode, postupku u kojem nadležno pravosudno tijelo BiH sumnja da je četrnaest državljana RH navodno počinilo kaznena djela koja BIiH dovodi u vezu s vojno-redarstvenom operacijom “Bljesak”.

“Budući je zaprimljena veća količina dokumentacije, potrebno je izvršiti detaljnu pravnu analizu dostavljenog, kako bi se utvrdilo postoje li formalne pretpostavke za preuzimanje kaznenog progona, odnosno druge zapreke za prosljeđivanje zamolnica za pravnom pomoći Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske (DORH)”, dodaje se u pisanom odgovoru.

Naglašavaju da činjenični opisi ni pravne kvalifikacije iz dostavljene dokumentacije ni na koji način ne vežu hrvatska pravosudna tijela, te da dostavljene zamolnice ne mogu dovesti u pitanje legitimitet oslobodilačkih operacija „Bljesak“ i „Oluja“.PROČITAJTE I OVO:Bura oko zahtjeva Tužilaštva BiH za procesuiranje hrvatskih generala

MUP RS nije obavješten o poslanom zahtjevu

Glasnogovornica Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske (MUP RS) Mirna Miljanović za RSE kaže kako ni oni nisu dobili nikakvo obavještenje o pokretanju aktivnosti po krivičnim prijavama koje su podnijeli ranije, ali i da ih, po zakonu, Tužilaštvo BiH o tome nije moralo obavijestiti.

„MUP RS je od 1996. godine do 2010. godine podnio deset izvještaja za ratne zločine koji su počinjeni nad civilnim stanovništvom u BiH. Riječ je o vojnim akcijama koje je provodila Hrvatska u operacijama Bljesak, Maestral , Oluja, Južni potez i Petrovačka cesta“, potvrdila je Miljanović za RSE.

CJB Banjaluka je, naime, 7. septembra 2007. godine Okružnom tužilaštvu Banjaluka podnio Izvještaj protiv „devet identifikovanih i drugih neidentifikovanih lica“, pripadnika Vojske i MUP-a Republike Hrvatske, zbog postojanja osnova sumnje da su tokom akcije „Bljesak“ počinili ratni zločin protiv civilnog stanovništva, ratnih zarobljenika i povrede zakona ili običaja rata.

Kako se navodi u zvaničnom saopštenju MUP-a RS, osumnjičeni su „ planirali, pokrenuli, naredili, učinili i podstrekavali napade na civilno stanovništvo, naselja, osobe onesposobljene za borbu, na području oblasti zapadne Slavonije i opštine Gradiška“.

Kao posljedicu napad je imao smrt, teške tjelesne povrede, teško narušavanje zdravlja civilnog stanovništva „preduzimanjem radnji ubijanja, namjernog nanošenja snažnog tjelesnog i duševnog bola, nečovječnim postupanjem, primjenjivanjem mjera zastrašivanja civilnog stanovništva, kao i zarobljenih pripadnika tadašnje Vojske Republike Srpske Krajine“.

U akciji “Blijesak” u maju 1995. godine u Hrvatsku je ponovo integrisan dio zapadne Slavonije koji dijelom graniči sa BiH, a koji je bio pod srpskom okupacijom (na fotografiji hrvatski vojnici u operaciji kod Okučana 1995. godine)
U akciji “Blijesak” u maju 1995. godine u Hrvatsku je ponovo integrisan dio zapadne Slavonije koji dijelom graniči sa BiH, a koji je bio pod srpskom okupacijom (na fotografiji hrvatski vojnici u operaciji kod Okučana 1995. godine)

U udruženju protjeranih Srba ne nadaju se gonjenju generala

Krsto Žarković, predsjednik Udruženja Srba protjeranih iz Zapadne Slavonije za RSE kaže kako ih ni Tužilaštvo BiH, niti Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) Republike Srpske (RS) nikada nisu kontaktirali u vezi sa krivičnom prijavom za koju kaže da je podignuta još 2007. godine u CJB Banjaluka.

Od zahtjeva koje je bosanskohercegovačko Tužilaštvo uputilo susjednoj Hrvatskoj ne očekuje mnogo.

„Ja sam siguran da će to hrvatsko odvjetništvo odbaciti. Znam da je 2007. godine podnesena ta krivična prijava, a sad je 2021. Od osumnjičenih generala neki su već pokojni. I ne znam što se tiče dokaznog materijala, jer niko s nama nije kontaktirao, ali sam ubijeđen da će biti odbačeno“, kaže Žarković.

On smatra kako se radi više o političkom razlogu nego o stvarnoj želji da se dođe do istine, tim prije, kako kaže, jer se radi o ljudima koji nisu direktni izvršioci.

„I zaista na prostoru zapadne Slavonije se desio zločin, ali 1992. godine i ljudi nisu tu procesuirani. A za ovu prijavu, koliko ja znam za imena, radi se o generalnima koji su na neposredan način vodili akciju, a ne direktno učestvovali. Da ima krivice s druge strane, ima, ali bojim se da to nisu ti ljudi“, rekao je Žarković za RSE.

Admiral Domazet: Politički potez Beograda i Banjaluke

Admiral Hrvatske vojske (HV) Davor Domazet Lošo, čije se ime nalazi na spisku 14 hrvatskih ratnih komandanata osumnjičenih za ratne zločine tokom akcije HV-a „Bljesak“, za koje je Tužilaštvo BiH formiralo predmet i poslalo zahtjev za ustupanje krivičnog gonjenja za RSE kaže, kako je riječ o političkom potezu pokrenutom u Banjaluci i Beogradu, a završenom u Sarajevu.

„Zagreb pristaje nemušto na to. Ima po protokolu suradnje o ratnim zločinima da ako jedna država ide prema drugoj i prave te zamolbe ili optužnice onda se one odbacuju i ne otvaraju, ako su politički intonirane, a ovdje su intonirane politički na kvadrat“, prokomentarisao je Domazet za RSE.

Imena ratnih komandanata za koje je Tužilaštvo BiH formiralo predmet nisu zvanično objavljena.PROČITAJTE I OVO:Plenković iz Knina poručio Beogradu da ‘napusti retoriku prošlosti’

Komšić: Nema osnova za krivično gonjenje u BiH

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić, ocijenio je ranije u ponedjeljak da ne postoji nijedan pravni osnov da Tužilaštvo BiH pokrene aktivnosti u vezi sa pokretanjem krivičnih postupaka protiv generala Republike Hrvatske.

“Prema mom mišljenju, ako se radi o operacijama ‘Bljesak’ i ‘Oluja’, ne postoji nijedan pravni osnov da Tužilaštvo Bosne i Hercegovine pokrene takve postupke. Jer, i ako postoji takvo krivično djelo, ono nije počinjeno ni na teritoriji Bosne i Hercegovine niti nad državljanima Bosne i Hercegovine. Za takvo nešto može biti samo i isključivo nadležno Tužilaštvo Republike Hrvatske”, rekao je Komšić.

Hrvatska je dobila „zamolnicu“ Tužilaštva BiH za procesuiranje generala, koji su učestvovali u operaciji “Bljesak”, potvrdio je u nedjelju 8. avgusta hrvatski državni vrh, a iz Ministarstva pravosuđa i uprave Hrvatske potvrdili su da su primili molbu.

U akciji “Blijesak” u maju 1995. godine u Hrvatsku je ponovo integrisan dio zapadne Slavonije koji dijelom graniči sa BiH, a koji je bio pod srpskom okupacijom.

Operacije ‘Maestral’ i ‘Južni potez’

Komšić je naveo da, ako je riječ o operacijama “Maestral” i “Južni potez”, koje su izvođene na teritoriji BiH, postoji osnov za procesuiranje.

“Tužilaštvo ne samo da ima pravo na pokretanje takvih postupaka nego ima obavezu da procesuira sva krivična djela počinjena u tim operacijama”, dodao je on.

Operacija “Maestral” je trajala od 8. do 17. septembra je bila prva značajnija operacija združenih snaga Hrvatske vojske, Hrvatskog vijeća obrane (HVO) i Armije BiH u zapadnoj Bosni i Hercegovini u kojoj su zauzeti veći prostori zapadne Bosne uključujući gradove Drvar, Šipovo, Jajce, Bosanski Petrovac, Bosanska Krupa i Ključ.

Operacija “Južni potez” iz oktobra 1995. godine bila je posljednja operacija Hrvatske vojske i Hrvatskog vijeća obrane i nastavak je operacije Maestral. Tokom te operacije hrvatske snage stigle su na 23 km od Banjaluke.

Milanović i Plenković znali za dokumentaciju

Hrvatski narodni sabor (HNS), koji okuplja političke stranke sa hrvatskim nacionalnim predznakom u BiH, zatražio je u nedjelju u reakciji na ovaj potez Tužilaštva BiH „razotkrivanje svih i dalje nerazriješenih zločina počinjenih od strane Armije BiH čiji se ratni zločinci i danas slobodno šeću po BiH“.

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović poručio je u nedjelju (8. avgusta) da je još na snazi zaključak donesen prije šest godina o nesaradnji u postupku protiv hrvatskih vojnih komandanata, koje je donijela tadašnja vlada na čelu sa Milanovićem. Milanović je potvrdio da za ovaj slučaj zna već neko vrijeme, kao i hrvatski premijer Andrej Plenković.

“Dakle, to znam već neko vrijeme, kao i on, i znam što sam kao premijer na Vladi usvojio kao zaključak 2015., i dok ga Vlada ne ukine ili ne promijeni – a ova vlada to nije učinila – to važi“, izjavio je hrvatski predsjednik novinarima u Sinju, uoči početka 306. Sinjske alke.

Hrvatski premijer Andrej Plenković izjavio je takođe da u Hrvatskoj već neko vrijeme znaju za ovaj zahtjev Tužilaštva BiH, te da će Ministarstvo pravosuđa i uprave Hrvatske proučiti dokumentaciju, kako bi vidjelo postoje li prepreke da se to proslijedi Hrvatskom državnom tužilaštvu, koji će to proučiti.

Komentariši