Islamska nova godina: šta trebate znati

Predstojeća hidžretska nova godina kojom se obilježava početak muslimanskog lunarnog kalendara pada tokom druge sedmice augusta.

Iako se u većini nacija s muslimanskom većinom ne održavaju velike proslave povodom islamske nove godine, to je u mnogim muslimanskim državama državni praznik (AFP)
Iako se u većini nacija s muslimanskom većinom ne održavaju velike proslave povodom islamske nove godine, to je u mnogim muslimanskim državama državni praznik (AFP)

07 Aug 2021

Islamska nova godina ili hidžretska nova godina obilježava početak muslimanskog lunarnog kalendara. Ove godine pada tokom druge sedmice augusta 2021.

Ovaj kalendar se koristi više od 1440 godina i koristi se za određivanje važnih muslimanskih događaja uključujući početak ramazana (mjeseca posta), Ramazanski bajram i početak hadža.

Ova godina, koja traje 354 ili 355 dana, približno je 11 dana kraća od solarnog, gregorijanskog kalendara.

Ova godina ima 12 mjeseci od kojih je prvi muharem, a zadnji zulhidže. Svaki mjesec počinje opažanjem mlađaka.

Evo šta o tome trebate znati:

Kako se određuje početak nove godine?

Datum kada počinje nova hidžretska godina određuje se raznim tehnikama – uključujući upotrebu naučnih i astronomskih proračuna, ili tako što se zvanično opaža mlađak. Metoda se razlikuje od države do države.

Prema proračunima Centra za astronomiju, prvi dan nove godine u 2021. past će u utorak, 10. augusta, u većem dijelu svijeta.

Kada je ovaj kalendar počeo?

Islamska nova godina počinje migracijom, poznatom kao hidžra, poslanika Muhammeda i njegovih drugova iz Meke u Medinu 622. g.n.e., nakon što su u više navrata progonjeni i primali prijetnje.

Hidžru, koja se smatra jednim od najvažnijih događaja u islamskoj historiji odabrao je kao početnu tačku za kalendar 639 g.n.e. Omer ibn el-Hattab, drugi halifa.

Predstojeća islamska godina će biti 1443 AH (Anno Hegirae na latinskom ili “u godini hidžre”).

Kako se obilježava?

Iako se u većini nacija sa muslimanskom većinom ne prave velike svečanosti, mnogi je obilježavaju kao državni praznik. Među njima su Ujedinjeni Arapski Emirati, Indonezija, Saudijska Arabija i Tunis.

Prvih deset dana muharema posebno su značajni za muslimane – posebno muslimane šiite – koji oplakuju smrt Husejna ibn Alija al-Husejna, unuka poslanika Muhammeda koji je poginuo u Bici na Kerbeli 680 g.n.e.

Al-Husejn je poginuo 10. dana muharema, poznatog kao Ašura. Muslimani šiiti ga obilježavaju na nekoliko načina, uključujući javne izraze žalovanja i posjećivanjem svetišta al-Husejna u Kerbeli, u Iraku.

Neki muslimani suniti obilježavaju taj dan dobrovoljnom postom.

Prošle godine je nekolicina muslimanskih država ograničila aktivnosti za Ašuru, kako bi pomogla da se kontroliše širenje COVID-19.

Slične mjere će vjerovatno biti poduzete ove godine, budući da delta soj korona virusa hara svijetom, uključujući i nacije s muslimanskom većinom.

Dan Ašure je značajan i zato što je na taj dan poslanik Nuh napustio barku, a poslanika Musaa je Bog spasio od egipatskog faraona.IZVOR: AL JAZEERA

Komentariši