POVRATAK BONSKIH OVLASTI – NAGOVJEŠTAJ KRUPNIH PROMJENA

Ismar Imamović 05/08/2021

Christian Schmidt će “koristiti Bonske ovlasti ali samo u nuždi”. To bi moglo dovesti do krupnih promjena u BiH, smatraju analitičari, koji komentiraju stavove novog šefa OHR-a sa prve pres konferencije u Sarajevu.

Dok je Christian Schmidt na prvoj pres konferenciji u Sarajevu u srijedu (4.8.) pojašnjavao kako će bonske ovlasti koristiti samo u “krajnjoj nuždi” ukoliko bude ugrožen teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine, Milorad Dodik je izjavio: “Ne možemo da živimo zajedno, moramo da se raziđemo i napravimo tri države”. Novi visoki predstavnik za BiH tako se već na početku mandata našao u poziciji da reagira na izrečene prijetnje ili da ih “diplomatski” prečuje.

Komentirajući Schmidtove “pomirljive stavove” iznesene na pres konferenciji u Sarajevu, profesor filozofije i bh novinar Dragan Bursać kaže da su bonske ovlasti “na stolu”, ali da će novi šef OHR-a vjerovatno dati vremena političarima iz Republike Srpske da spuste lopticu.

  • Mislim da će Schmidt političarima iz RS-a dati mentalni rok da ohlade glave do početka septembra. Vjerujem da će do tada Dodik i ekipa reterirati i da će se ući u kakav-takav dijalog. U protivnom, bonske ovlasti su na stolu – kaže Bursać.

Iako je Schmidt kazao kako u BiH ne dolazi kao diplomata nego kao političar koji bi mogao biti “neugodan” u pojedinim situacijama, on bi možda u ovom slučaju prednost ipak mogao dati diplomatiji, tim prije što su nakon sastanka sa srbijanskim rukovodstvom u Beogradu uslijedile i drugačije Dodikove izjave – da treba razgovarati o “prevazilaženju aktuelne situacije” (blokada institucija BiH nakon nametanja zakona o zabrani negiranja genocida) i da će se sastati sa Schmidtom, ali samo kao bivšim poslanikom Bundestaga. Dodik i dalje osporava Schmidtov legitimitet kao visokog predstavnika za BiH.

Osnivač beogradskog Foruma za etničke odnose Dušan Janjić vjeruje da se BiH ali i region nalaze na raskrsnici i da aktuelni lideri nemaju viziju budućnosti. Zbog toga je loptica u rukama međunarodne zajednice, uključujući OHR. “Dok Dodik govori o razlazu, Aleksandar Vučić podržava teritorijalni integritet BiH i Republike Srpske unutar BiH, ali je protiv bilo kakvog ‘nametanja’. Zbog obaveza prema etnonacionalizmu i služenja interesima Moskve i Pekinga Dodik i Vučić nemaju viziju alternative, pa je na potezu međunarodna zajednica. Kredibilitet Bidenove politike prema BiH i Srbiji i kredibiltet Dejtonskog mehanizma su u pitanju. Evropska unija i Sjedinjene Američke Države bi trebalo da stvaraju političke uslove za postizanje kompromisa što uključuje i saradnju sa novim visokim predstavnikom”, kaže Janjić.

Granice se neće mijenjati a BiH neće postati centralizirana država

Stavovi novog šefa OHR-a (Office of the High Representative – Ured visokog predstavnika) sa pažnjom su praćeni i u Hrvatskoj. Premijer Andrej Plenković je rekao da od Christiana Schmidta očekuje da Hrvati u BiH budu ravnopravni i da on radi za dobrobit svih. “Mislim da je razuman, da će tražiti kompromise, voditi računa o ravnopravnosti sva tri konstitutivna naroda u BiH, posebno o pravima Hrvata kao najmalobrojnijem konstitutivnom narodu”, kazao je Plenković.

Politički analitičar Pejo Gašparević vjeruje da će službeni Zagreb svoju politiku prema novom visokom predstavniku usklađivati s politikom Evropske Unije istovremeno insistirajući na ravnopravnosti hrvatskog naroda u BiH. “Iz izjava državnih dužnosnika Republike Hrvatske posve je jasno da će službeni Zagreb podržavati cjelovitost BiH u njenim međunarodno priznatim granicama”, kazao je Gašparević.

Granice se neće mijenjati, potvrđuju i brojni zvaničnici, dok Schmidt naglašava da “BiH neće postati centralizirana država”. No, ujedinjujući element mora postojati, a entitete treba nadograditi kako bi država funkcionirala, mišljenja je novi šef OHR-a.

Moguće su krupne političke promjene

Nametanjem izmjena krivičnog zakona kojima se zabranjuje negiranje genocida i drugih ratnih zločina, bivši visoki predstavnik za BiH Valentin Inzko ponovo je aktivirao Bonske ovlasti što bi, prema mišljenju bh diplomate Slobodana Šoje, mogao biti uvod u krupne političke promjene u BiH, dok bi Schmidt mogao biti glavni “izvođač radova”.

Schmidt je na pres konferenciji u Sarajevu podvukao da svaki ratni zločin mora biti sankcioniran bez obzira ko ga je počinio, te da su bonske ovlasti sredstvo koje bi koristio kao “zadnju mogućnost”.

  • Ne vjerujem da su sve članice Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira bile za Inzkovo nametanje dopune krivičnog zakona BiH, ali su glavne zemlje bile za, a saglasan je bio i Schmidt kome će aktiviranje Bonskih ovlaštenja dobro doći. Potrebno je početi ih koristiti što je moguće prije jer je Inzko nametanjem jednog potrebnog zakona otvorio opasnu kutiju razdora i polemika koje se nikad neće završiti ako to neko snažno ne presječe – kaže Šoja.

Ruski ambasador Igor Kalabuhov neće sarađivati sa Schmidtom

Šoja se osvrnuo i na Schmidtove tvrdnje da međunarodni akteri u regiji nisu samo Evropljani i Amerikanci, već i “prijatelji” iz Kine i Rusije. To je, prema njegovim riječima, vješt diplomatski štos, ali i “pružena ruka” Rusiji i Kini nakon nedavnog pokušaja da se u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda ospori Schmidtov legitimitet.

  • I mislim da se tu sve završava jer Schmidt neće biti osoba preko koje će se artikulisati i mjeriti saradnja s Rusijom i Kinom. Za rad OHR-a i dalje će jedino biti važno šta kažu Vašington, Berlin, Pariz i London. Svi ostali biće nebitni, a ova četvorka će sve uraditi da bude baš tako i da uticaj Rusije i Kine bude beznačajan – zaključuje Šoja.

Ambasador Ruske Federacije u BiH Igor Kalabuhov u međuvremenu je, u intervjuu za bh internet portal Klix.ba, rekao da ne planira sarađivati s novim visokom predstavnikom Christianom Schmidtom. Intervju je objavljen nakon pres konferencije na kojoj je novi šef OHR-a govorio i o potrebi saradnje sa Rusijom i Kinom, piše DW.

Komentariši