Povratak bonskih ovlasti – nagovještaj krupnih promjena

Povratak bonskih ovlasti - nagovještaj krupnih promjena

Foto: Reuters

Christian Schmidt će “koristiti Bonske ovlasti ali samo u nuždi”. To bi moglo dovesti do krupnih promjena u BiH, smatraju analitičari, koji komentiraju stavove novog šefa OHR-a sa prve pres konferencije u Sarajevu.

Dok je Christian Schmidt na prvoj pres konferenciji u Sarajevu u srijedu (4.8.) pojašnjavao kako će bonske ovlasti koristiti samo u “krajnjoj nuždi” ukoliko bude ugrožen teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine, Milorad Dodik je izjavio: “Ne možemo da živimo zajedno, moramo da se raziđemo i napravimo tri države”. Novi visoki predstavnik za BiH tako se već na početku mandata našao u poziciji da reagira na izrečene prijetnje ili da ih “diplomatski” prečuje.

Komentirajući Schmidtove “pomirljive stavove” iznesene na pres konferenciji u Sarajevu, profesor filozofije i bh novinar Dragan Bursać kaže da su bonske ovlasti “na stolu”, ali da će novi šef OHR-a vjerovatno dati vremena političarima iz Republike Srpske da spuste lopticu.

“Mislim da će Schmidt političarima iz RS-a dati mentalni rok da ohlade glave do početka septembra. Vjerujem da će do tada Dodik i ekipa reterirati i da će se ući u kakav-takav dijalog. U protivnom, bonske ovlasti su na stolu”, kaže Bursać.

Iako je Schmidt kazao kako u BiH ne dolazi kao diplomata nego kao političar koji bi mogao biti “neugodan” u pojedinim situacijama, on bi možda u ovom slučaju prednost ipak mogao dati diplomatiji, tim prije što su nakon sastanka sa srbijanskim rukovodstvom u Beogradu uslijedile i drugačije Dodikove izjave – da treba razgovarati o “prevazilaženju aktuelne situacije” (blokada institucija BiH nakon nametanja zakona o zabrani negiranja genocida) i da će se sastati sa Schmidtom, ali samo kao bivšim poslanikom Bundestaga. Dodik i dalje osporava Schmidtov legitimitet kao visokog predstavnika za BiH.

Osnivač beogradskog Foruma za etničke odnose Dušan Janjić vjeruje da se BiH ali i region nalaze na raskrsnici i da aktuelni lideri nemaju viziju budućnosti. Zbog toga je loptica u rukama međunarodne zajednice, uključujući OHR. “Dok Dodik govori o razlazu, Aleksandar Vučić podržava teritorijalni integritet BiH i Republike Srpske unutar BiH, ali je protiv bilo kakvog ‘nametanja’. Zbog obaveza prema etnonacionalizmu i služenja interesima Moskve i Pekinga Dodik i Vučić nemaju viziju alternative, pa je na potezu međunarodna zajednica. Kredibilitet Bidenove politike prema BiH i Srbiji i kredibiltet Dejtonskog mehanizma su u pitanju. Evropska unija i Sjedinjene Američke Države bi trebalo da stvaraju političke uslove za postizanje kompromisa što uključuje i saradnju sa novim visokim predstavnikom”, kaže Janjić.

Granice se neće mijenjati a BiH neće postati centralizirana država

Stavovi novog šefa OHR-a (Office of the High Representative – Ured visokog predstavnika) sa pažnjom su praćeni i u Hrvatskoj. Premijer Andrej Plenković je rekao da od Christiana Schmidta očekuje da Hrvati u BiH budu ravnopravni i da on radi za dobrobit svih. “Mislim da je razuman, da će tražiti kompromise, voditi računa o ravnopravnosti sva tri konstitutivna naroda u BiH, posebno o pravima Hrvata kao najmalobrojnijem konstitutivnom narodu”, kazao je Plenković.

Politički analitičar Pejo Gašparević vjeruje da će službeni Zagreb svoju politiku prema novom visokom predstavniku usklađivati s politikom Evropske Unije istovremeno insistirajući na ravnopravnosti hrvatskog naroda u BiH. “Iz izjava državnih dužnosnika Republike Hrvatske posve je jasno da će službeni Zagreb podržavati cjelovitost BiH u njenim međunarodno priznatim granicama”, kazao je Gašparević.

Granice se neće mijenjati, potvrđuju i brojni zvaničnici, dok Schmidt naglašava da “BiH neće postati centralizirana država”. No, ujedinjujući element mora postojati, a entitete treba nadograditi kako bi država funkcionirala, mišljenja je novi šef OHR-a.

Moguće su krupne političke promjene

Nametanjem izmjena krivičnog zakona kojima se zabranjuje negiranje genocida i drugih ratnih zločina, bivši visoki predstavnik za BiH Valentin Inzko ponovo je aktivirao Bonske ovlasti što bi, prema mišljenju bh diplomate Slobodana Šoje, mogao biti uvod u krupne političke promjene u BiH, dok bi Schmidt mogao biti glavni “izvođač radova”.

Schmidt je na pres konferenciji u Sarajevu podvukao da svaki ratni zločin mora biti sankcioniran bez obzira ko ga je počinio, te da su bonske ovlasti sredstvo koje bi koristio kao “zadnju mogućnost”.

“Ne vjerujem da su sve članice Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira bile za Inzkovo nametanje dopune krivičnog zakona BiH, ali su glavne zemlje bile za, a saglasan je bio i Schmidt kome će aktiviranje Bonskih ovlaštenja dobro doći. Potrebno je početi ih koristiti što je moguće prije jer je Inzko nametanjem jednog potrebnog zakona otvorio opasnu kutiju razdora i polemika koje se nikad neće završiti ako to neko snažno ne presječe”, kaže Šoja.

Ruski ambasador Igor Kalabuhov neće sarađivati sa Schmidtom

Šoja se osvrnuo i na Schmidtove tvrdnje da međunarodni akteri u regiji nisu samo Evropljani i Amerikanci, već i “prijatelji” iz Kine i Rusije. To je, prema njegovim riječima, vješt diplomatski štos, ali i “pružena ruka” Rusiji i Kini nakon nedavnog pokušaja da se u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda ospori Schmidtov legitimitet.

“I mislim da se tu sve završava jer Schmidt neće biti osoba preko koje će se artikulisati i mjeriti saradnja s Rusijom i Kinom. Za rad OHR-a i dalje će jedino biti važno šta kažu Vašington, Berlin, Pariz i London. Svi ostali biće nebitni, a ova četvorka će sve uraditi da bude baš tako i da uticaj Rusije i Kine bude beznačajan”, zaključuje Šoja.

Ambasador Ruske Federacije u BiH Igor Kalabuhov u međuvremenu je, u intervjuu za bh internet portal Klix.ba, rekao da ne planira sarađivati s novim visokom predstavnikom Christianom Schmidtom. Intervju je objavljen nakon pres konferencije na kojoj je novi šef OHR-a govorio i o potrebi saradnje sa Rusijom i Kinom.


(Vijesti.ba / DW)

Komentariši