Vijeće za provedbu mira u BiH: Vlasti da se suzdrže od destabilizirajućeg ponašanja

Sjednica Vijeća za provedbu mira u BiH, 2018.

Sjednica Vijeća za provedbu mira u BiH, 2018.Podijelite

Ambasadori Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira u Bosni i Hercegovini (PIC) najoštrije osuđuju eskalaciju tenzija od nekih političkih lidera kao odgovor na nedavnu izmjenu Krivičnog zakona, kao i korake koje je poduzela Narodna skupština Republike Srpske (RS), a koji bi narušili stabilnost i omeli efikasan rad organa vlasti, navodi se u saopštenju za javnost u subotu, 31.jula.

“Retorika i postupci koji podrivaju funkcioniranje države Bosne i Hercegovine, uključujući bojkot institucija na državnom nivou i blokiranje vitalnih odluka, destabiliziraju zemlju i suprotni su Dejtonskom mirovnom sporazumu. Takvi potezi ne služe interesima građana Bosne i Hercegovine i ometaju evropske integracije i napredak u 14 ključnih prioriteta.PROČITAJTE I OVO:Skupština RS-a proglasila zabranu negiranja genocida ‘neprimjenjivom’

Revizionizam, veličanje osuđenih ratnih zločinaca i poricanje dobro dokumentiranih i utvrđenih činjenica o ratnim događajima, uključujući genocid, su neprihvatljivi. To je u suprotnosti s najosnovnijim evropskim vrijednostima i podriva stabilnost zemlje te dobrobit i prosperitet građana BiH. Nedavno donošenje amandmana rezultat je dugotrajne pasivnosti domaćih političkih aktera, a primjenjiv je na sve građane u BiH”, ističe se u saopštenju.

Ambasadori Upravnog odbora PIC-a pozivaju vlasti da se suzdrže od ‘destabilizirajućeg ponašanja i pozivaju sve političke lidere u Bosni i Hercegovini da se fokusiraju na podršku miru, stabilnosti i prosperitetu za građane ove zemlje i unapređenju pomirenja, izgrađenog na međusobnom priznavanju, empatiji i poštivanju svih žrtava’.

“Ambasadori Upravnog odbora PIC-a naglašavaju svoju kontinuiranu podršku autoritetu i mandatu visokog predstavnika i vitalnoj ulozi koju visoki predstavnik ima sve dok se ne ispuni 5 ciljeva i 2 uvjeta za izlazak BiH iz režima međunarodne supervizije”, ističe se u saoštenju za javnost Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira u BiH.

Ruska Federacija se ne slaže s ovom izjavom.PROČITAJTE I OVO:Ruska ambasada u BiH: Svi koji namjeravaju sarađivati sa Schmidtom čine to na vlastiti rizik

Narodna skupština Republike Srpske (NSRS) usvojila je u petak, 30. jula, po hitnom postupku Zakon o neprimjenjivanju odluke visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini (BiH) Valentina Inzka o zabrani negiranja genocida.

Zastupnici u NSRS-u usvojili su i Zakon o dopuni Krivičnog zakonika Republike Srpske, odnosno izmjene ovog zakona, kojim će biti kažnjivo nazivanje Republike Srpske genocidnom tvorevinom.

Ova dva zakona odgovor su parlamentarnih stranaka iz RS-a na odluku odlazećeg visokog predstavnika u BiH Inzka da nametne dopune Krivičnog zakona BiH kojima se zabranjuje negiranje genocida i drugih ratnih zločina i veličanje ratnih zločinaca.

Zakoni su usvojeni na posebnoj sjednici NSRS-a koja je bila zatvorena za javnost. Sedamdeset zastupnika glasalo je za zakone, od ukupno 73 prisutna.

Odlukom visokog predstavnika kojom je dopunjen član 145 a, kazna zatvora od tri mjeseca do tri godine predviđena je za one koji javno podstreknu na nasilje ili mržnju usmjerenu protiv skupine osoba ili člana skupine određene, s obzirom na rasu, boju kože, vjeroispovijest, porijeklo ili nacionalnu ili etničku pripadnost.

Kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina kaznit će se onaj ko javno odobri, porekne, grubo umanji ili pokuša opravdati zločin genocida, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin utvrđen pravomoćnom presudom, navodi se u Odluci.

Odlukom je, kako je saopšteno iz OHR-a, predviđeno i da će se kaznom od najmanje tri godine kazniti onaj ko dodijeli priznanje, nagradu, spomenicu, bilo kakav podsjetnik ili bilo kakvu privilegiju ili slično osobi osuđenoj pravomoćnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin.PROČITAJTE I OVO:Prijave i provokacije prvog dana primjene zabrane negiranja genocida

Odluka predviđa i da počinilac krivičnog djela koji je zvaničnik ili odgovorna osoba ili zaposlenik u instituciji vlasti ili bilo kojem organu koji se finansira putem javnog budžeta, kaznit će se kaznom zatvora od najmanje tri godine.

Komentariši