Prijave i provokacije prvog dana primjene zabrane negiranja genocida

Visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko 23. jula je proglasio dopune Krivičnog zakona BiH kojim se zabranjuje negiranje genocida i drugih ratnih zločina (Foto: Valentin Inzko u Sarajevu 26. jula 2021.)

Visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko 23. jula je proglasio dopune Krivičnog zakona BiH kojim se zabranjuje negiranje genocida i drugih ratnih zločina (Foto: Valentin Inzko u Sarajevu 26. jula 2021.)Podijelite

U danu u kom je i zvanično stupila na snagu odluka o zabrani negiranja genocida u BiH, Rajko Vasić, član Glavnog odbora Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), vodeće partije Srba u BiH, napisao je na Twiteru:

„Sud je za kazne. Genocid se ne presuđuje. Genocid se mora ustanoviti. Istorijske događaje ustanovljuje istoriografija. U Srebrenici nije ustanovljen genocid.

Ne obazirući se na odluku Međunarodnog suda pravde koji je 2007. zločin počinjen u ljeto 1995. godine od strane srpskih snaga označio kao delo genocida, Vasić je, u nastavku svoje poruke, pomenuo i mogućnost “sljedećeg rata”:

„U BiH, gdje su tri naroda međusobno ratovala, govor mržnje, kao i mržnja sama, ukrasno su bilje, trajnice. I tu se ništa ne može učiniti. Sve što se čini, samo povećava količinu krvi i zla u sljedećem ratu“.

28. jul – prvi dan primjene

Visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko 23. jula je proglasio dopune Krivičnog zakona BiH kojim se zabranjuje negiranje genocida i drugih ratnih zločina. Dopune su zvanično objavljene u Službenom listu BiH 27. jula, što znači da su ova djela od srede, 28. jula i formalno kažnjiva.

Nakon Inzkovog proglašenja dopuna Krivičnog zakona BiH, Tužilaštvo BiH već je zaprimilo nekoliko prijava građana i formiralo predmete, izjavio je za Radio Slobodna Evropa (RSE) Boris Grubešić, glasnogovornik Tužilaštva.PROČITAJTE I OVO:Inzko nametnuo zabrane i kažnjavanje negiranja genocida u BiH

„Nakon što je Visoki predstavnik gospodin Inzko, u petak objavio odluku, u narednim danima već smo počeli zaprimati prijave od nekoliko građana, tako da su neki predmeti već formirani“, kazao je Grubešić za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Za kršenje ovog Zakona predviđena je kazna zatvora u trajanju od tri mjeseca do pet godina.

Grubešić za RSE pojašnjava da se kršenje zakona može prijaviti Tužilaštvu BiH tako što se u slučaju objava na društvenim mrežama napravi „screenshot objave, formatira mail i isti pošalje Tužilaštvu“.

Revolt u Republici Srpskoj

Zastupnici iz bosanskohercegovačkog entiteta Republike Srpske iz protesta zbog nametnute Odluke započeli su bojkot rada institucija BiH 27. jula.

Prije odluke o blokadi državnih institucija, član Predsjedništva BiH i lider vladajućeg SNSD-a Milorad Dodik, najavio je disoluciju BiH i pokrenuo peticiju kojom se izražava stav o neprihvatanju izmjena koje je nametnuo Inzko.

Peticiju je prema riječima glasnogovornika ove stranke potpisalo nekoliko desetina hiljada građana Republike Srpske.

Sjednica Narodne skupštine RS na kojoj je najavljena rasprava o izmjenama Krivičnog zakona ovog entiteta i zakona kojim se odbija primjena odluke visokog predstavnika o zabrani negiranja genocida, održat će se u petak, 30. jula iza zatvorenih vrata.

Dodikova peticija i peticija protiv Dodika

Zašto je odgođeno suđenje pred Sudom BiH?

Advokat Miloš Perić iz Zvornika, gradića na istoku BiH, za RSE kaže da je ranije zakazano suđenje pred Sudom BiH za krivična djela zločin protiv čovječnosti u srijedu 27. jula otkazano, nakon što je advokatski tim koji zastupa optužene iz medija saznao da su izmjene krivičnog zakona u srijedu stupile na snagu.

„Stoga sam se ja kao branilac prvooptuženog našao u situaciji da prvi moram da govorim, jer smo imali zakazana dva svjedoka, a s obzirom da osim objava u medijima nisam imao priliku da pročitam izvorni tekst Zakona, rekao sam da ja nisam sposoban da branim svog branjenika, jer mogu počiniti krivično djelo“, priča Perić.

Sa tim se složio advokatski tim i sudsko vijeće je uvažilo ovaj potez, navodi Perić.

„Ovo je sada vrlo delikatna situacija. Ako se mom branjeniku stavlja na teret zločin protiv čovječnosti, a ja ga branim tako što negiram da je on to počinio, gdje je granica ta do koje ja mogu ići u njegovoj odbrani“, ističe Perić.PROČITAJTE I OVO:Tužilaštvo BiH formiralo predmete u slučajevima negiranja genocida

Postupanje novinara

Udruženje novinara Republike Srpske pozvalo je sve svoje članove, cjelokupnu novinarsku zajednicu u Republici Srpskoj, ali i u drugom bosanskohercegovačkom entitetu, Federaciji BiH, da bez straha od povratka verbalnog delikta, nastave da izvještavaju o svim pojavama u društvu po svojoj savjesti i uz primjenu profesionalnih standarda.

Branimir Đuričić iz Udruženja kaže za RSE da ne može konkretno odgovoriti na pitanje na koji će način novinari u Republici Srpskoj od sada izvještavati o događajima iz jula 1995. godine u Srebrenici.Ja bih pronašao neku formulaciju, ja bih rekao da se poistovjećuje zločin nad šest miliona jevrejskih civila, nad milion i po jermenskih civila i nad 3.500, nažalost smaknutih bošnjačkih ratnih zarobljenika. Eksplicitne izjave ne bih nikada koristio, jer to može biti mač s dvije oštriceBranimir Đuričić iz Udruženja novinara Republike Srpske

Kako navodi, novinari neće ugrožavati dostojanstvo srebreničkih žrtava ili bilo kojih drugih žrtava, ali da poručuju da “ne može biti zabranjeno da preispituju bilo koju presudu i zakon koji je nametnut”.

Na upit RSE na koji način bi on izvještavao nakon što su stupile na snagu izmjene Krivičnog zakona BiH prema kojima je zabranjeno negiranje genocida, Đuričić odgovara:

„Ja bih pronašao neku formulaciju, ja bih rekao da se poistovjećuje zločin nad šest miliona jevrejskih civila, nad milion i po jermenskih civila i nad 3.500, nažalost smaknutih bošnjačkih ratnih zarobljenika. Eksplicitne izjave ne bih nikada koristio, jer to može biti mač s dvije oštrice“, ističe Đuričić.

Znaju li građani Sarajeva i Banjaluke za Zakon?

Sarajlija Amir zna da su 28. jula stupile na snagu dopune Krivičnog zakona BiH.

„Naravno da znam, pa ćemo vidjeti te baje hoće li smjeti iznijeti od danas, pa nadalje šta treba“, kaže Amir za RSE.

I njegov sugrađanin Hamdo navodi da se stradanja bilo kojeg naroda treba poštivati.

„Danas stupa na snagu Zakon o genocidu i sasvim normalno je o bilo kom narodu da se radi. Jevreji kad su stradali i to je genocid i to treba poštovati“, navodi Hamdo, dok se Hamdija pita da li će ovaj Zakon zaživjeti.

„Hoće li zaživjeti ili neće to ćemo vidjeti“, kaže Hamdija.

U Banjaluci, gradu na sjeverozapadu BiH, anketirani građani drugačijeg su mišljenja.

„Pojma nemam. Dok je stranaca ne smiješ ručati šta trebaš. Hoćeš danas krompir, moraš slušati Inzka da ćemo jesti pasulj. Znači nema života nijednom narodu“, kaže Banjalučanin Zoran Josić, a njegov sugrađanin Čedo mišljenja je da je Zakon retrogradan.

„Ja mislim da je to glupost. To nas samo vraća trideset godina unazad i nema veze s nekim evropskim standardima o slobodi govora. Ja imam pravo da mislim i da kažem šta mislim. To je vrhunac demokratije, ako nije onda neka to kažu da smo protektorat i gotovo“, ističe Čedo.PROČITAJTE I OVO:Doris Pak: Srbima nije u interesu negiranje genocida

Pred BiH, ali i regionom, je izazov kako dopune Krivičnog zakona implementirati, kaže Velma Šarić, predsjednica Centra za postkonfliktna istraživanja.

„Ako pogledamo iskustva zemalja koje imaju slične probleme, postkonflikte zemlje poput Šri Lanke, Ruande ili Njemačke, koja nekako i vodi u polju suočavanja s prošlošću, znamo da je taj period dug i da će vjerovatno biti i mukotrpan i ispolitiziran, ali ovaj zakon mijenja mnogo, jer postoji normativ koja sprečava poricanje, ne samo genocida, nego i drugih ratnih zločina što je jako važno“, kaže Šarić za RSE.

Ona dodaje da iskustva ovih zemalja mogu pomoći i u provedbi Zakona.

„Vjerovatno ćemo imati izazove oko metodologije mapiranja i određivanja šta je to što se u stvari dokazuje da je počinjeno negiranje genocida, ali zaista ima jako puno dobrih praksi. I Njemačka i Austrija su zemlje koje prednjače po pitanju zakona o poricanju holokausta ili drugih zločina iz mržnje“, kaže Šarić, navodeći da je zakon o zabrani negiranja genocida i drugih ratnih zločina od izuzetnog značaja za prevenciju i edukaciju mladih naraštaja, te da je pomirenje jedan od 14 prioriteta koje Evropska unija traži od BiH na putu pridruživanja ovom bloku.

„Međunarodna zajednica je ovih desetak godina pratila i vidjela da nije došlo do pomaka po tom pitanju, tako da je ovaj zakon zaista bio jedna velika nužnost i to je ja mislim istorijski zaista za BiH“, kaže Šarić.

Kazne za prekršioce

Odlukom visokog predstavnika kojom je dopunjen član 145 a, kazna zatvora od tri mjeseca do tri godine predviđena je za one koji javno podstreknu na nasilje ili mržnju usmjerenu protiv skupine osoba ili člana skupine određene s obzirom na rasu, boju kože, vjeroispovijest, porijeklo ili nacionalnu ili etničku pripadnost.

Kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina kaznit će se onaj ko javno odobri, porekne, grubo umanji ili pokuša opravdati zločin genocida, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin utvrđen pravomoćnom presudom, navodi se u Odluci.Odlukom je, kako je saopšteno iz OHR-a, predviđeno i da će se kaznom od najmanje tri godine kazniti onaj ko dodijeli priznanje, nagradu, spomenicu, bilo kakav podsjetnik ili bilo kakvu privilegiju ili slično osobi osuđenoj pravomoćnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin.

“Ako je krivično djelo počinjeno na način kojim se može poremetiti javni red i mir ili je prijeteće, zlostavljajuće ili uvredljivo, počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od najmanje tri godine”, dodaje se u Odluci.

Odlukom je, kako je saopšteno iz OHR-a, predviđeno i da će se kaznom od najmanje tri godine kazniti onaj ko dodijeli priznanje, nagradu, spomenicu, bilo kakav podsjetnik ili bilo kakvu privilegiju ili slično osobi osuđenoj pravomoćnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin.

“Ili imenuje javni objekt kao što je ulica, trg, park, most, institucija, ustanova, općina ili grad, naselje i naseljeno mjesto, ili slično, ili registrira naziv po ili prema osobi osuđenoj pravomoćnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin, ili bilo na koji način veliča osobu osuđenu pravomoćnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin”, ističe se u Odluci visokog predstavnika.

Odluka predviđa i da počinilac krivičnog djela koji je zvaničnik ili odgovorna osoba ili zaposlenik u instituciji vlasti ili bilo kojem organu koji se finansira putem javnog budžeta, kaznit će se kaznom zatvora od najmanje tri godine.PROČITAJTE I OVO:Čelnici opština odbijaju Inzkovu inicijativu da uklone Mladićeve murale

Incko: Ja sam obavio posao, drugi treba da budu zabrinuti

Visoki predstavnik u BiH Valentin Incko

Visoki predstavnik u BiH Valentin InckoPodijelite

Visoki predstavnik u BiH Valentin Incko, kome za tri dana prestaje mandat, izjavio je da je on “obavio posao” i da drugi treba da budu zabrinuti.

“Meni je savest čista, pitao sam svoju savest: šta su to evropske tekovine? Evropa je 2008. prihvatila odredbu za sve države Evrope u vezi sa genocidom. Znači, ja nisam doneo odluku da je bio genocid, ko je dobio doživotne, ko su ratni zločinci, ali ja sam to pretvorio u zakon”, kazao je Incko, govoreći o zakonu o zabrani negiranja genocida koji je nametnuo pre par dana.

On je ocenio da su reakcije na nametnuti zakon iz Republike Srpske “sasvim očekivane”.

“Reakcije iz RS su očekivane, našao sam ovih dana puno starih časopisa, bojkot institucija iz prošlih godina. Ovaj put taj bojkot će biti takav da će se raditi u institucijama, ali da ne odlučuju”, kazao je on za regionalnu N1 televiziju.

Dodao je da u avgustu i septembru treba da se donese odluka o budžetu BiH, ali da ne može da proceni da li će srpski predstavnici učestvovati u donošenju odluka.

“Na neki način, sve je u okviru očekivanog”, kazao je Incko.PROČITAJTE I OVO:Dodik: Policija Republike Srpske će spriječiti privođenja i hapšenja

Navodeći da mu je žao što odlazi iz BiH, koja je, kako je rekao, njegov drugi dom, jer je na Balkanu živeo ukupno 24 godine, on je ocenio da je “najcrnji dan” tokom njegovog mandata bio kada su strani tužioci morali napustiti BiH.

“Znao sam da će to imati strašne posledice po pravosuđe, to je najcrnji trenutak tokom mandata. Bilo je i lepih trenutaka. Sećam se 2010. godine, kada smo postigli bezvizni režim za putovanje po Evropi”, istakao je on.

Prema njegovim rečima, stvari u BiH bi mnogo bolje funkcionisale da je međunarodna zajednica više angažovana.

Incko je naveo da je međunarodna zajednica ranije imala mnogo uspešnih poteza u BiH, od situacije da je konvertibilna marka najsigurnija na Balkanu, do bh. ličnih karata, koje su, u vreme kada su izrađene, bile najmodernije u regionu.

“BiH je tada bila u prvom planu. Međunarodna zajednica je očekivala da će posle domaće elite to voditi. Međutim, sada imamo šta imamo. Možda će (novi Visoki predstavnik Kristijan) Šmit otvoriti novo poglavlje što se tiče delovanja”, kazao je on.

Incko je 23. jula proglasio dopune Krivičnog zakona BiH kojim se zabranjuje negiranje genocida i drugih ratnih zločina. Dopune su zvanično objavljene u Službenom listu BiH 27. jula, što znači da su ova dela od srede, 28. jula i formalno kažnjiva.PROČITAJTE I OVO:Prijave i provokacije prvog dana primjene zabrane negiranja genocida

Incko je rekao da je nedopustivo da se svaki građanin u BiH ne može kandidovati za svaku poziciju, jer je to diskriminacija.

“Žao mi je svih Jevreja, Roma, manjinskih grupa, svih građana koji vole ovu zemlju, a ne mogu se kandidovati. Svako ko ima pasoš mora se moći kandidovati za svaku funkciju u BiH”, kazao je Incko.

BiH još nije sprovela presudu Evropskog suda za ljudska prava, prema kojem i pripadnici “ostalih naroda”, a ne samo Bošnjaci, Srbi i Hrvati, koji su konstitutivni narodi u toj državi, imaju pravo da se kandiduju za člana Predsedništva BiH.

Valentin Incko je 2009. imenovan za Visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini i posle 12 godina svog mandata napušta BiH.

Njega će 1. avgusta na toj funkciji naslediti Nemac Kristijan Šmit.

Komentariši