U BiH od danas (28.7.2021) zabranjeno negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca

Donesenim izmjenama sankcionira se veličanje pravosnažno osuđenih ratnih zločinaca, negiranje genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina.

Inzko je korištenjem bonskih ovlasti uveo dopunu Kaznenog zakona Bosne i Hercegovine (EPA)
Inzko je korištenjem bonskih ovlasti uveo dopunu Kaznenog zakona Bosne i Hercegovine (EPA)

28 Jul 2021

Na području Bosne i Hercegovine od danas je zakonskim odredbama zabranjeno negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca. U Službenom listu Bosne i Hercegovine jučer je objavljena odluka visokog predstavnika u BiH o izmjenama Krivičnog zakona BiH kojima se zabranjuje negiranje genocida i drugih ratnih zločina te veličanje ratnih zločinaca, javlja Anadolija.

Visoki predstavnik Valentin Inzko je navedenu odluku donio 23. jula, prema kojoj zakon stupa na snagu osam dana od dana objavljivanja na službenoj internetskoj stranici Ureda visokog predstavnika ili jedan dan od dana objavljivanja u “Službenom listu BiH”, tj. danas.

Inzko je korištenjem bonskih ovlasti uveo dopunu Kaznenog zakona Bosne i Hercegovine. Donesenim izmjenama sankcionira se veličanje pravosnažno osuđenih ratnih zločinaca, negiranje genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina.

Inzko je gostujući u Vijestima Al Jazeere rekao da cilj izmjena krivičnog zakona “nije kažnjavanje, već da se počne drugačije razmišljati”. “Da li neki ratni zločinac može biti idol omladini?”, upitao je Inzko.

Rekao je da je čekao deset godina da dođe do domaćeg rješenja, kojim bi se zabranilo veličanje ratnih zločina, ali da političari u BiH to nisu bili u stanju postići. Na optužbe da je oklijevao predugo prije nego je nametnuo zakon, Inzko je rekao da je morao čekati da presude Radovanu Karadžiću i Ratku Mladiću postanu pravosnažne.

“Mnogi ljudi mi prebacuju da sam tako kasno reagovao. Međutim, tek u martu 2019. godine Radovan Karadžić je pravosnažno osuđen. Ja nisam ranije mogao tražiti da se njegova ploča skine na Palama sa studentskom domu. Također sam morao čekati na pravosnažnu presudu što se tiče Ratka Mladića, a ona je bila tek 8. juna ove godine…”

Zabrana negiranja genocida

Visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Valentin Inzko, koristeći svoje ovlasti, donio je ranije ovog mjeseca dopunu Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine, kojom je uveo zabranu negiranja genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina utvrđenih pravomoćnim presudama nadležnih međunarodnih i domaćih sudova.

“Ko javno odobri, porekne, grubo umanji ili pokuša opravdati zločin genocida, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin utvrđen pravomoćnom presudom u skladu s Poveljom Međunarodnog vojnog suda pridruženom uz Londonski sporazum od 8. kolovoza/augusta 1945. ili Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju ili Međunarodnog kaznenog suda ili suda u Bosni i Hercegovini, a usmjereno je protiv skupine osoba ili člana skupine određene s obzirom na rasu, boju kože, vjeroispovijest, porijeklo ili nacionalnu ili etničku pripadnost, i to na način koji bi mogao potaknuti na nasilje ili mržnju usmjerenu protiv takve skupine osoba ili člana takve skupine, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina”, navedeno je ranije uz ostalo u dopuni Krivičnog zakona BiH, koju je potpisao Inzko, objavljenoj na web-stranici Ureda visokog predstavnika u BiH.

Kazna zatvora od tri mjeseca do tri godine predviđena je za javno podstrekavanje na nasilje ili mržnju usmjerenu protiv skupine osoba ili člana skupine određene s obzirom na rasu, boju kože, vjeroispovijest, porijeklo ili nacionalnu ili etničku pripadnost.

Predviđene zatvorske kazne

Najmanje godinu dana zatvora, shodno dopunama Krivičnog zakona BiH, bit će moguće izreći i zbog javnog distribuiranja letaka, slika ili drugih materijala u vezi s navedenim krivičnim djelima.

Ako su ona počinjena na način kojim se remeti javni red i mir, zatim ima karakter prijetnje, zlostavljajuće je ili uvredljivo, počinitelju prijeti kazna od najmanje tri godine zatvora.

“Ko dodijeli priznanje, nagradu, spomenicu, bilo kakav podsjetnik ili bilo kakvu privilegiju ili slično osobi osuđenoj pravomoćnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin, ili imenuje javni objekt kao što je ulica, trg, park, most, institucija, ustanova, općina ili grad, naselje i naseljeno mjesto, ili slično, ili registrira naziv po ili prema osobi osuđenoj pravomoćnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin, ili bilo na koji način veliča osobu osuđenu pravomoćnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin, kaznit će se kaznom zatvora od najmanje tri godine”, navedeno je u odluci visokog predstavnika o dopunu Krivičnog zakona BiH.IZVOR: AGENCIJE

Komentariši