Kako će se provoditi Zakon o negiranju genocida?

Kako će se provoditi Zakon o negiranju genocida?

Foto: Vijesti.baOd Zakona o zabrani negiranja genocida koji je donio Inzko ne treba u početku mnogo očekivati, ali je izuzetno važno da on postoji.

Svako ko bude negirao genocid i ratne zločine kaznit će se kaznom zatvora od 6 mjeseci do 5 godina, piše u odredbi Zakona o zabrani negiranja genocida koji je donio odlazeći visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko.

Procesuiranje i krivično gonjenje takvih osoba ne treba odmah očekivati, ali je za građane BiH izuzetno važno da takav zakon konačno postoji, smatraju sagovornici Glasa Amerike (VOA).

Profesor krivičnog procesnog prava Dževad Mahmutović ocjenjuje da nije realno odmah u startu očekivati puno od tog zakonskog rješenja, u pogledu nekih brzih reakcija ili brzih zatvaranja.

– Važno je da norma postoji, ona će kad-tad zaživjeti u punom smislu. Trenutno njena osnovna svrha treba da bude da odvrati ljude da čine ta krivična djela. Tužilaštvo ne bi trebalo da ima problema u dokazivanju i ovog kao ni drugih krivičnih djela – ističe Mahmutović.

Osim žrtava genocida, žrtve ratnih zločina sada imaju pravno uporište i na sudu mogu tražiti svoja prava i boriti se protiv negatora.

– Ovom normom nije određeno samo da će negiranje genocida biti kažnjivo. Vrlo je važno da je on proširio tu inkriminaciju i na zločine protiv čovječnosti i na ratne zločine, pa je na taj način ova norma dobila znatno širi značaj i zaštićene su i žrtve drugih zločina – govori Mahmutović.

Inzko je na ovaj način nakon niza godina ponovo posegnuo za širokim ovlastima koje su mu stajale na raspolaganju od početka njegovog mandata prije 12 godina.

Vlast iz entiteta RS odgovorila je pripremom zakona kojim će se kazniti svako ko ovaj entitet nazove genocidnom
tvorevinom.

– Opozicija u RS-u opet nije bila u stanju da osobu koja je možda i najodgovornija za ovakvo stanje u kojem se RS nalazi na pravi način adresira, već je sebi dopustila da još jednom bude uvučena na isti način na koji ih se uvlači već nekoliko puta kroz različite aktivnosti, bilo da je u pitanju referendum o pravosuđu ili priča o nezavisnosti RS-a.

Ovdje se radi naprosto o nemogućnosti i fundamentalnoj nesposobnosti opozicije u RS-u da se organizuje kontra
Milorada Dodika – smatra politički analitičar Adnan Huskić.

Inzko je bezuspješno pozivao političke stranke u BiH da se dogovore i usvoje odgovarajuće izmjene Krivičnog zakona u državnom Parlamentu.

– Sigurno bi bilo puno bolje da smo mi uspjeli postići konsenzus u Parlamentarnoj skupštini i donijeti ovaj zakon. Bio bi opšte prihvaćen i dobrodošao. Onda bismo mi pokazali da je to u stvari naš sistem vrijednosti – potcrtava Mahmutović.

Osim zakona iz RS-a, koji dolazi kao odgovor, u tom entitetu se potpisuje i peticija kao negodovanje na zabranu negiranja genocida. Prvi ju je potpisao član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, dok u isto vrijeme građani potpisuju online peticiju kojom se traži njegovo hapšenje.
 
(Vijesti.ba / VOA)

Komentariši