Danas spajanje Pelješkog mosta

Podizanjem zadnjeg, 165. segmenta čelične rasponske konstrukcije Pelješki most bit će u srijedu navečer potpuno spojen od Komarne do Brijeste.

Pelješki most je najvažniji i najveći infrastrukturni projekt koji trenutno provodimo u Hrvatskoj, rekao Oleg Butković (Wikipedia)
Pelješki most je najvažniji i najveći infrastrukturni projekt koji trenutno provodimo u Hrvatskoj, rekao Oleg Butković (Wikipedia)

28 Jul 2021

Podizanjem zadnjeg, 165. segmenta čelične rasponske konstrukcije Pelješki most bit će u srijedu navečer potpuno spojen od Komarne do Brijeste što označava dugo očekivano povezivanje teritorija Republike Hrvatske, no ostvarenje tog cilja nije prošlo ni lako ni bez problema, prenosi Hina. Projektu se u nekoliko navrata protivila Bosna i Hercegovina uz tvrdnju da se tim objektom narušava pravo zemlje da ima pristup otvorenom moru.

“Pelješki most je najvažniji i najveći infrastrukturni projekt koji trenutno provodimo u Hrvatskoj, a ono što nas posebno veseli jest da se svakim danom sve više bližimo njegovoj realizaciji. Njime naša zemlja konačno spaja svoj teritorij i danas slobodno možemo reći kako je Vlada ostvarila dugo željeni san od kojeg su mnogi željeli odustati”, istaknuo je za Hinu hrvatski ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković.

Dodao je kako se značaj Pelješkog mosta ne ogleda samo u simboličkom smislu već i građevinskom, budući da će se svrstati među najveće građevine toga tipa izgrađene u Evropi tokom ovog stoljeća.

“Sam most je izrazito kompleksan građevinski zahvat, ali ne zaostaje ni preostali dio projekta, odnosno pristupne ceste kroz poluotok Pelješac i obilaznica Stona”, rekao je Butković.

Plan o povezivanju Hrvatske traje desetljećima, da bi u februaru 2017. Vlada te zemlje usvojila odluku o finansiranju projekta Cestovna povezanost s Južnom Dalmacijom, koja je vezana za izgradnju Pelješkog mosta, projektnu dokumentaciju i sufinansiranje sredstvima Evropske unije. Ta je odluka bila preduvjet za realizaciju ključnog projekta koji će obilježiti iduće godine.

No i prije toga, još u maju 2013. godine, Evropska komisija naručila je predstudiju izvodljivosti koja je pokazala kako je Pelješki most najbolje rješenje kako bi se povezao jug Hrvatske s ostatkom države.

Najveći infrastrukturni projekt financiran iz EU-ovih fondova

Hrvatske ceste izradile su Prijavu velikog projekta (Major Project Application, tzv. aplikacija) za projekt Cestovna povezanost s južnom Dalmacijom, da bi Vlada  “Odluku o financiranju projekta Cestovna povezanost s Južnom Dalmacijom” popratila riječima da se time jača saobraćajna povezanost Dalmacije s ostatkom Hrvatske.

Za Hrvatsku je ovo najvažniji geostrateški projekt čijom će se izgradnjom dokinuti teritorijalni diskontinuitet te zemlje.

Projekt koji je uključivao nekoliko faza, od kojih je najvažnija izgradnja Pelješkog mosta, sam po sebi je obiman, budući da je posao velik i u njemu se vrti velik novac, znalo se da će biti i problema.

Ukupna vrijednost projekta procjenjivala se na 420,3 miliona eura i uključuje izgradnju mosta, pristupnih cesta i obilaznice Stona.

Trinaest raspona

Sam most integralne je hibridne konstrukcije, s 13 raspona, od kojih je pet glavnih (centralnih) raspona dužine 285 metara, šest  centralno postavljenih armiranobetonskih pilona visine 33 metra, te dvije trake zajedno sa zaustavnom trakom koja će služiti za održavanja mosta.

Dužina mosta od osi do osi upornjaka iznosi 2.404 metara, ukupna dužina mosta s upornjacima iznosi 2.440 metara, a plovidbeni profil ispod mosta usuglašen s ekspertnom skupinom BiH 200 puta 55 metara.

Glavni i odgovorni projektant Pelješkog mosta u Hrvatskoj Marjan Pipenbaher  krajem novembra 2017. godine javno je prezentirao kako je projektantski nastao Pelješki most rekavši: “Ovo je moje životno djelo”.

Posao izgradnje pripao je kompaniji China Road and Bridge Corporation, podružnici kineske državne tvrtke China Communications Construction Company (CCCC). Njihova primarna djelatnost uključuje izgradnju autocesta, mostova, luka, tunela, sustava odvodnje i drugih civilnih građevina. Tvrtka se bavi i proizvodnjom i prodajom cestovnih strojeva.

BiH se protivila izgradnji mosta

Bosna i Hercegovina je u nekoliko navrata tražila da se obustavi izgradnja Pelješkog mosta uz tvrdnju da se tim objektom narušava pravo zemlje da ima pristup otvorenom moru.

Sredinom 2019. godine Predsjedništvo BiH je pozvalo Hrvatsku da obustavi radove na izgradnji mosta.

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović kazao je sredinom prošle godine da su na sjednici usvojenim zaključcima pozvali Republiku Hrvatsku da obustavi radove na izgradnji Pelješkog mosta te da razgovorom riješe sva otvorena pitanja, jer BiH ima pravo na pristup otvorenom moru.

„Ukoliko se to ne desi, treba pokrenuti postupak mirenja kako je predviđeno međunarodnom konvencijom, a ukoliko i to ne uspije, treba pokrenuti postupak pred Međunarodnim sudom za prava mora“, kazao je.

Međutim, Džaferović je naglasio da predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik nije podržao zaključke, te da je najavio ulaganje vitalnog entitetskog interesa.

Dodik protiv Zaključka Predsjedništva BiH

Većinom glasova većom od potrebne dvotrećinske većine, Narodna skupština Republike Srpske (RS) potvrdila je izjavu člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz bh. entiteta Republike Srpske (RS) Milorada Dodika po kojoj je Zaključak Predsjedništva BiH o prihvatanju Zvaničnog stava Bosne i Hercegovine u vezi sa nastavkom izgradnje mosta Komarna – Pelješac, veoma štetan po vitalne interese RS-a.

Taj zaključak je donesen bez konsenzusa na 4. redovnoj sjednici Predsjedništva BiH, 16. jula, sa dva glasa „za“, članova Željke Komšića i Šefika Džaferovića, i s jednim glasom protiv, aktulenog predsjedavajućeg Milorada Dodik, koji je zatim pokrenuo pitanje zaštite vitalnog interesa RS-aa.

Nakon što Dodikova izjava potvrđena večeras u Narodnoj skupštini RS-a sa 60 glasova poslanika, zaključak Predsjedništva BiH neće imati učinka.

Protiv Dodikove izjave bilo je šest poslanika, a suzdržano šest.IZVOR: AGENCIJE

Komentariši