Mustafić: Negiranje zločina prati diskriminacija u svim sferama života

Mustafić: Negiranje zločina prati diskriminacija u svim sferama života

Foto: FENA

Ove godine navršava se 26 godina otkako je u zaštićenoj zoni Ujedinjenih nacija Srebrenica ubijeno 8.372 bošnjačkih muškaraca i dječaka.

Iako potvrđen u više presuda, negiranje genocida počinjenog u Srebrenici još uvijek je aktuelno u Bosni i Hercegovini, kao i susjednim zemljama.

O kulturi sjećanja i odnosu prema žrtvama Srebrenice za Fenu je govorio režiser Dino Mustafić koji je rekao da je pitanje kako se sjećamo Srebrenice 26 godina poslije blisko povezano s našim današnjim odgovorima na nacionalizam, rasizam, šovinizam i isključivost.

– Zauzimanje stava prema žrtvama genocida u Srebrenici, kao najvećeg zločina u Evropi na kraju 20. stoljeća, jeste i naš odnos prema svima koji su preživjeli druge genocide ili teške povrede ljudskih prava – istakao je Mustafić.

On smatra da određivanje prema nasilju u prošlosti ide ruku pod ruku s odgovorom na isključivanje prava bošnjačkih povratnika u Republici Srpskoj i neuvažavanje prava na imenovanje bosanskog jezika.

– Međutim, mi moramo njegovati kulturu sjećanja odgovorno i usmjereno na priznavanje patnje svih žrtava rata, koje polazi od dijaloga sa svima koji su u prošlosti bili žrtve progona ili su još uvijek diskriminirani, kao doprinosa razvoju otvorenog i uključivog društva u kom će biti dobrodošao doprinos svake osobe i svake društvene skupine. Pred nama je više dekada sistemskog rada na obrazovanju, koje još uvijek u Republici Srpskoj hrani predrasude prema potomcima žrtava zločina u Srebrenici. Negiranje zločina iz prošlosti često prati aktualna diskriminacija u svim sferama života -podvukao je Mustafić.


(Vijesti.ba / FENA)

Palestinci protiv Barcelonine utakmice u Jerusalemu

Palestinci protiv Barcelonine utakmice u Jerusalemu

Foto: AP

Palestinska nogometna asocijacija (PFA) kritizirala je planirani egzibicioni nogometni susret u Jerusalemu, u kojem će nastupiti španski velikan Barcelona.

U pismu Međunarodnoj nogometnoj asocijaciji (FIFA), predsjednik PFA Jibril Rajoub rekao je da je Jerusalem rezolucijom Ujedinjenih naroda proglašen podijeljenim gradom i da je ekipa Beitara iz Jerusalema, s kojom bi Barceona trebala igrati, rasistički klub.

“Iako nemamo pravo nijednom klubu govoriti kako da organizira svoje prijateljske utakmice, imamo pravo usprotiviti se izboru Jerusalema za domaćina meča“, napisao je Rajub u pismu koje je otišlo i na adrese Evropske i Azijske nogometne asocijacije (UEFA i AFC).

“Prema međunarodnom zakonu, Jerusalem je podijeljen grad i istočni dio se smatra okupiranom palestinskom zemljom, što PFA daje jurisdikciju nad bilo kakvim nogometnim aktivnostima koje se dešavaju u tom dijelu“ grada, piše u pismu.

Događaji koji bi trebali propratiti utakmicu uključuju posjetu starom dijelu okupiranog Istočnog Jerusalema, što predstavlja “kršenje naših prava“, dodaje se.

Etničko čišćenje regije

Utakmica se planira za 4. augusta u distriktu Malha, mjestu na kojem je nekada bilo palestinsko selo, koje je etnički očišćeno od izraelskih paravojnih snaga prilikom uspostavljana Izraela 1948. godine.

Klub Beitar Jerusalem, za koji navija i bivši izraelski premijer Benjamin Netanyahu, na zlu je glasu, zbog rasističkih ispada njegovih navijača i učestalih skandiranja “Smrt Arapima!“

Okorjeli navijači tog kluba, poznati pod imenom “La Familia”, diče se time da Beitar u postavi nikada nije imao nijednog palestinskog ili arapskog nogometaša.

Rajoub se u prošlosti suprotstavio i utakmici argentinske reprezentacije u Jerusalemu.

Taj susret, planiran 2018. godine, otkazan je, ali je FIFA kaznila Rajouba na 12 mjeseci, zbog “poticanja mržnje i nasilja”, pošto je pozivao na paljenje dresova i postera Lionela Messija u slučaju da se utakmica odigra.

(Vijesti.ba)

Novalić i Ramić pridružili se Maršu mira u Mravinjcima

Premijer Federacije Bosne i Hercegovine Fadil Novalić i federalni ministar raseljenih osoba i izbjeglica Edin Ramić, pridružili su se jutros učesnicima 17. Marša mira na početku treće, ujedno i posljednje dionice Marša u Mravinjcima.

Ova dionica dugačka je 20-tak kilometara i izmedju ostalog prolazi Kameničko brdo, gdje je 1995. godine u zasjedi ubijeno više od hiljadu civila, a isto toliko ih je zarobljeno.

“Čast mi je i ove godine proći bar dio puta, kojim su 1995. godine, prošle hiljade stavnovnika Podrinja, spašavajući goli život. Maršom mira odajemo počast svim onim hrabrim ljudima koji su u strašnim mukama prošli ovaj put u suprotnom pravcu bježeći od zločinaca. Pohod je ovo, prije svega, u čast onih koji do slobode, nažalost, nisu uspjeli doći.
Marš mira njeguje tradiciju kojom se od zaborava čuva sve što se desilo ovdje prije 26 godina”, poručio je premijer Novalić.

Marš mira krenuo je i ove godine 8. jula iz Nezuka i završiće danas poslijepodne u Potočarima. Oko tri hiljade učesnika prolaze put dug 110 kilometara u tri dana.

I ovogodišnji Marš odvija se u skladu sa svim epidemiološkim mjerama.

(Vijesti.ba)

Taherian: Tragedija u Srebrenici rezultat je ekstremnog nacionalizma

Taherian: Tragedija u Srebrenici rezultat je ekstremnog nacionalizma

Foto: FENA

Izaslanik Ministarstva vanjskih poslova Islamske Republike Iran Ibrahim Taherian obratit će se ove godine na obilježavanju 26. godišnjice genocida u Srebrenici kada će ukazati na potrebu odavanja počasti žrtvama i osuditi taj stravični zločin.

U intervjuu za Fenu naglasio je da će poruka koju će prenijeti biti usmjerena prema odavanju počasti dušama plemenitih šehida, izrazu suosjećanja i solidarnosti s preživjelim žrtvama genocida i jasnoj osudi tog zločina te će odraziti kontinuitet podrške Irana narodu i vladi Bosne i Hercegovine.

Podsjetio je da zvanični predstavnici Islamske Republike Iran na ceremoniji obilježavanja godišnjice genocida u Srebrenici učestvuju svake godine i da u svojim obraćanjima podsjećaju na jasne stavove Irana.

Taherian je podsjetio da je Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija 16. aprila 1993. godine usvojilo Rezoluciju 819 kojom je Srebrenica proglašena Zaštićenom zonom UN-a. Temeljem njenog sadržaja odgovornost za živote i sigurnost naroda koji je u toj regiji potražio spas i utočište preuzele su mirovne snage UN-a, ali je činjenica, kaže Taherian, da svjetska zajednica nije učinila dovoljno u sprečavanju tog zločina i da je djelovala sa zakašnjenjem.

– Poruka generalnog sekretara Ujedinjenih nacija Antónija Guterresa povodom obilježavanja 25. godišnjice genocida u Srebrenici također je sadržavala svojevrsno priznanje toga – dodao je.

Stravična tragedija Srebrenice rezultat je ekstremističkog nacionalizma i ambicija nekolicine iracionalnih političara nesklonih logičnom promišljanju, ističe Taherian i napominje da narodi nisu imali problema jedni s drugima te da su godinama živjeli jedni pored drugih.

– Ova i slične tragedije u svijetu ne smiju biti zaboravljene, ali isto tako ne bi smjele postati ni izvorom širenja mržnje i animoziteta. Nezaborav znači ulaganje napora u cilju uvjeravanja svjetske zajednice da djeluje tako da nikada više ne dođemo u priliku da svjedočimo takvim gorkim događajima. Temu genocida moramo održavati vitalnom i zbog vladavine zakona i zbog same ljudskosti – stava je.

Istaknuo je da Srebrenica nije pitanje koje je moguće zaboraviti, poreći ili negirati. Poricanje činjenica ne znači nestanak realnosti, a preživjele žrtve genocida, potomci žrtava genocida, majke šehida i djeca žrtava su još uvijek živi, kao i na stotine očevidaca tog zločina.

– Nišani kraj šehidskih mezara u Potočarima i ostaci tijela koje svake godine kopamo u te mezare najnepobitniji su dokazi genocida. Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Međunarodni rezidualni mehanizam jasno su potvrdili da se genocid dogodio i svojim presudama ga učinili neporecivim – podsjeća Taherian.

Međutim, dodao je, osim političara, pravnika i međunarodnog sistema, mediji, umjetnici i intelektualci, također imaju obavezu da značajnim djelima na međunarodnom nivou predstave šta se dogodilo u Srebrenici, a kako bi ponavljanje, poricanje i zaboravljanje genocida u historiji i budućim generacijama bilo osujećeno.

– Ovdje kao primjer želim navesti film redateljice Jasmile Žbanić “Quo vadis, Aida?” u kojem se na umjetnički način pristupa pitanju Srebrenice i nadam se da ćemo svjedočiti nastanku brojnih sličnih umjetničkih djela bh. umjetnika – poručio je.

Ibrahim Taherian bio je prvi ambasador Irana u Bosni i Hercegovini te se prisjetio da je 8. maja 1994. godine stigao u Sarajevo s delegacijom koju je predvodio tadašnji ministar vanjskih poslova Irana kada su u zgradi Predsjedništva BiH održali niz sastanaka.

Potom su s bh. zvaničnicima, predsjednikom Predsjedništva Alijom Izetbegovićem i nekolicinom ministara, otišli u ulicu Alifakovac i u jednoj dvospratnici na čijem krovu su bili vidljivi tragovi granatiranja otvorili Ambasadu Islamske Republike Iran. Taherian je počeo tešku i kompliciranu misiju čiji svaki dan pamti, ali najradije se, kaže, sjeća ljubavi naroda prema svojoj domovini, otpora i iskrenog požrtvovanja.

Grad Sarajevo mu je u znak zahvalnosti za nesebičan doprinos dodijelilo status Počasnog građanina, ali Taherian naglašava da bi medalje za zasluge i hrabrost trebalo dati svim građanima Sarajeva koji su u najtežim prilikama nastavili živjeti u opkoljenom Gradu i koji ni u najtežim uvjetima nisu dozvolili da se Grad preda.

Ambasada Islamske Republike Iran bila je prva ambasada u opkoljenom Sarajevu u kojoj je djelovao rezidentni ambasador i ispred koje se viorila državna zastava.

– U to doba nije bilo nekih posebnih diplomatskih protokola pa sam stalno bio u pokretu i susretao se s bh. zvaničnicima. Svakodnevno sam održavao sastanke kako bih koordinirao dospijeće pomoći. Zbog svega toga su mi prijatelji dodijelili status Počasnog građanina i on je od neprocjenjive važnosti. Status Počasnog građanina mi je pak mnogo važniji kao simbol zahvalnosti naroda BiH za podršku Irana – naglasio je.

Kazao je i da je Bosna i Hercegovina stanovnicima Irana koji pamte događaje iz devedesetih godina prošlog vijeka dobro poznato ime, a Iran se ponosi time što je među prvim državama priznala nezavisnost BiH odmah po njenom proglašenju i odmah uspostavila dobre odnose.

Brojne kulturološke sličnosti i istovjetnosti, kao i brojne historijske veze, čvrsto povezuju narode Irana i BiH i one su, kaže Taherian, umnogome prevazilaze ekonomske interese i materijalne motive te je čvrstoća tih veza dokazana u veoma teškim uvjetima.

– Cijeli narod Irana se veseli tome što u BiH danas vladaju mir i spokoj i nada se da će jačanjem nacionalne kohezije i bliskosti među različitim etničkim grupama i političkim tokovima nacionalni suverenitet i teritorijalni integritet zemlje biti zauvijek neupitno sačuvan – podvukao je.

Kako je u intervjuu za Fenu naglasio izaslanik Ministarstva vanjskih poslova Islamske Republike Iran Ibrahim Taherijan, vanjskopolitički pristup Irana utemeljen je na nesebičnoj podršci jačanju mira i stabilnosti na zapadnom Balkanu i posebno u BiH i naglašavanju podrške Irana teritorijalnom integritetu, nacionalnom suverenitetu te suživotu svih etničkih i vjerskih grupa u BiH.

(Vijesti.ba / FENA)

Komentariši