Poklonici Draže Mihailovića prvi put pred Sudom BiH

Okupljanja Ravnogorskog četničkog pokreta u martu 2019. godine

Okupljanja Ravnogorskog četničkog pokreta u martu 2019. godinePodijelite

Prvo suđenje pripadnicima udruženja koja baštine tradiciju zloglasnih četničkih postrojbi iz Drugog svjetskog rata počelo je 6. jula pred Sudom Bosne i Hercegovine (BiH).

Dušan Sladojević, Risto Lečić i Slavko Aleksić, optuženi su za izazivanja rasne, nacionalne ili vjerske mržnje i netrpeljivosti u Višegradu, gradu na istoku BiH, tokom okupljanja Ravnogorskog četničkog pokreta u martu 2019. godine.

Najavljeno je kako će tokom izvođenja dokaznog postupka tužilaštvo pozvati tri svjedoka i jednog vještaka.

Za šta su optuženi?

Sladojević, Lečić i Aleksić se sumnjiče da su u Višegradu i okolici, mjestima masovnog stradanja Bošnjaka tokom rata u prvoj polovini devedesetih, svojim djelima, radnjama i postupcima, javno izazvali i raspirivali nacionalnu, vjersku mržnju, razdor i netrpeljivost među konstitutivnim narodima u BiH.

Prilikom postrojavanja pripadnika Ravnogorskog pokreta, među kojima je bilo i pripadnika iz Srbije i Crne Gore, prvooptuženi Sladojević, kao predsjednik “Ravnogorskog pokreta Republike Srpske”, i Aleksić, sudjelovali su u postrojavanju. Koristili su vojnu terminologiju i predaju raporta, kako se navodi u optužnici, koja je podignuta 10. decembra 2020. godine.PROČITAJTE I OVO:Uz podizanje optužnice: Četničko izazivanje straha u Višegradu

Na spornom okupljanju na Trgu palih boraca u Višegradu, te kasnije na lokalitetu Dobrunske rijeke, poznatom kao Draževina, oko 200 četnika odalo je počast četničkom vođi iz Drugog svjetskog rata Draži Mihailoviću uz gusle i prijeteće stihove “Biće opet pakao i krvava Drina, evo idu četnici sa srpskih planina”.

Na ročištu u februaru sva trojica su se izjasnili da se ne osjećaju krivima.

Sladojevićev branitelj, Zoran Perić, izjavio je da se njegov branjenik izjasnio da nije kriv, jer su “svi učesnici skupa u Višegradu djelovali u skladu s ciljevima pokreta”.

Prema članu Krivičnog zakona BiH koji se odnosi na izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti, propisuje se kazna zatvora za ova djela u trajanju od tri mjeseca do tri godine.PROČITAJTE I OVO:Ruskim dobrovoljcima počasti, žrtvama u Višegradu ni spomen ploča

Komentari iz Višegrada

U Višegradu je 1991. godine živjelo više od 20.000 stanovnika. Najbrojniji su bili Bošnjaci koji su činili 63,5 posto, potom Srbi sa 31,5 posto. Trideset godina kasnije, u tom gradu na istoku BiH prema posljednjem popisu stanovništva, živi oko 10.000 građana, od čega je 87,5 posto Srba, a 9,8 posto Bošnjaka.

Među onima koji su se vratili nakon rata u Višegrad je i Suljo Fejzić. On za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže da je krajnje vrijeme da se ovakvim organizacijama zabrani rad zbog sigurnosti svih građana.

„Itekako treba ukinuti, jer krajnje vrijeme je i bilo da neko nešto poduzme protiv ovog orgijanja koje je bilo dosadašnjih godina i smatram da je to ispravan postupak. Prije svega bilo bi dobro i poželjno, i mi bi se kudikamo sigurnije osjećali da se zabrani rad tih udruženja“, kaže Fejzić.

Za Nenada iz Višegrada zabrana rada nije opcija.

„Ne treba. Ta organizacija je nastala i postojala u bivšoj Jugoslaviji, za vrijeme Kraljevine Jugoslavije. Sve tri nacije su bile u kraljevoj vojsci. Jedina vojska što je ostala poslije Tita je ta vojska koja je štitila srpski narod“, navodi Nenad.

Njegov sugrađanin Marko za RSE kaže:

„Meni je to kao folklor neki, mislim te ikonografije“.

Ravnogorski pokret je do 2019. godine finansiran iz budžeta Opštine Višegrad. Prema riječima Muamera Sofovića, odbornika u Skupštini Opštine Višegrad, ova je praksa prekinuta nakon žalbi bošnjačkih odbornika. Izdvajanja iz budžeta u tu svrhu su bila različita iz godine u godinu.

„Nije nešto puno, ali se finansiralo iz budžeta, jer su bili registrovani kao udruženje i imali su redovna godišnja primanja“, kaže Sofović i dodaje kako se od rada ovog udruženja sve više ograđuju i predstavnici vlasti iz reda srpskog naroda.PROČITAJTE I OVO:Višegradsko slavljenje zločina

Koliko je četničkih organizacija u BiH?

U BiH je registrirano 16 četničkih udruženja. Svake godine se okupljaju uz ikonografiju i pjesme u kojima prijete klanjem i progonima, obučeni u crne uniforme, šajkače i kokarde sa znakom dvoglavog orla.

Nakon održavanja skupa u Višegradu, Vlada Kantona Sarajevo, jednog od deset kantona bosanskohercegovačkog entiteta Federacije BiH, donijela je odluku da se Tužilaštvu BiH preda krivična prijava protiv pripadnika Ravnogorskog pokreta Višegrad kao organizatora obilježavanja godišnjice hapšenja Dragoljuba Draže Mihailovića.

U saopštenju Vlade KS je navedeno da se krivična prijava, osim toga, podnosi i protiv lica koja su uzvikivala uvredljive i prijeteće poruke, te protiv lica koja su propustila poduzeti propisane mjere i radnje sa ciljem sprečavanja okupljanja koje u sebi ima obilježja krivičnog djela.PROČITAJTE I OVO:Građani Srebrenice i Višegrada o nacionalističkim incidentima

U Izvještaju o sigurnosti u BiH iz 2017. godine Ministarstvo sigurnosti BiH je navelo da Ravnogorski četnički pokret „s obzirom da promovira međuetničku podjelu, ima negativan psiho-socijalni utjecaj na povratničku populaciju i pripadnike konstitutivnih naroda u BiH koji na određenim područjima BiH predstavljaju demografsku manjinu“.

Prema podacima Obavještajno-sigurnosne agencije BiH, kako je navelo Ministarstvo sigurnosti 2017. godine, „pojedini lideri, aktivisti i grupe iz ovih struktura, na širem prostoru BiH koriste različite povode, odnosno skupove i vjerske ceremonije, kako bi na različite načine ispoljili određene oblike, pojedinačnog ili grupnog, netolerantnog, provocirajućeg stava prema pripadnicima drugih naroda i religija, veličajući lik i djelo lica optuženih za krivična djela po međunarodnom humanitarnom pravu, kako onih iz Drugog svjetskog rata tako i proteklog“.

Sve zajedno, ocijenilo je tada Ministarstvo, upućuje zabrinjavajuće poruke o nemogućnosti zajedničkog življenja na tim područjima.

Bez državne strategije za borbu protiv terorizma i ekstremizma

Četnička udruženja bila su označena kao prijetnja po nacionalnu sigurnost BiH u Strategiji za prevenciju i borbu protiv terorizma od 2006. do 2009. godine. U dva dokumenta kasnije nije ih bilo. Strategija za prevenciju i borbu protiv terorizma istekla je krajem 2020. godine, a nova još uvijek nije napravljena.

Ministarstvo sigurnosti BiH na pitanje RSE kada bi mogla biti završena nova strategija i da li će obuhvatiti djelovanje desničarskih udruženja, do zaključenja teksta nije dostavilo odgovor .PROČITAJTE I OVO:Teško do zabrane negiranja genocida

Zašto se malo zna o djelovanju četničkih organizacija?

Hikmet Karčić, pravnik i istraživač genocida za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže da je suđenje pripadnicima ovog pokreta za govor mržnje korak naprijed, no naglašava da bi se rad ovakvih desničarskih organizacija trebao obuhvatiti državnom strategijom za borbu protiv terorizma i ekstremizma i da bi ih na isti način trebale tretirati državne sigurnosne strukture.

Karčić upozorava da je veoma opasno što „niko ne prati“ djelovanje ovih organizacija, te da smatra kako je potrebno izvršiti dodatna istraživanja ovih stuktura, kao veze između politike i organizovanog kriminala unutar ovih organizacija.

„Ovdje se radi o uniformisanim grupacijama koje imaju tačnu jasnu komandnu strukturu i kojima jedino još fali oružje da postanu neka vrsta ‘Arkanovih tigrova’ ili nekih drugih paravojnih formacija iz devedesetih“, kaže Karčić.

Ermin Kuka, viši naučni saradnik u Institutu za istraživanje ratnih zločina, koji je tokom rata izbjegao iz Višegrada, za RSE kaže kako je djelovanje ovog pokreta pokazatelj da ideologija stvaranja „Velike Srbije“, ima kontinuitet koji i danas živi.

Kuka kaže da je takva ideologija ‘dovela do masovnih ubistava i stradanja prije svega bosanskih muslimana, odnosno, Bošnjaka, samo zato što su imali drugu vjeru i što su se zvali drugim imenom’.

„Ti isti ljudi kojima počinje proces, zapravo su pokazatelj da ta ideologija ima svoj kontinuitet i da on i dan danas živi. I dan danas imamo konstantno pozivanje na nove zločine, na nove pokolje, dakle otvoreno pozivanje, gdje se ponovno pjevaju pjesme u kojim se poziva na pakao, na krvavu Drinu, da će četnici sići sa srpskih planina,“ ističe Kuka.

Šta propisuje zakon?

Udruženja građana u Republici Srpskoj se registruju po osnovu Zakona o društvima i fondacijama u čijem članu 3 stoji kako „statut i djelovanje udruženja i fondacija ne mogu biti usmjereni na raspirivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje i netrpeljivost ili diskriminacije zabranjene Ustavom i zakonom”.

Udruženje je, u smislu ovog zakona, svaki oblik dobrovoljnog povezivanja više fizičkih ili pravnih lica radi unapređenja ili ostvarivanja nekog zajedničkog ili opšteg interesa ili cilja, u skladu sa Ustavom i zakonom, a čija osnovna svrha nije sticanje dobiti.

Prema važećim zakonima, u BiH se može zabraniti rad pojedinih udruženja, ukoliko djeluju protivno Ustavu, odnosno podstiču vjersku, rasnu, nacionalnu mržnju ili diskriminaciju.

U BiH, međutim, ne postoji Zakon o zabrani negiranja genocida i veličanja osuđenih ratnih zločinaca.

Tokom rata u Bosni i Hercegovini, u Višegradu je prema presudama Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju utvrđeno da su pripadnici Vojske Republike Srpske ubili oko 3.000 višegradskih Bošnjaka, uključujući 600 žena i 119 djece.

U Drinu spuštene ruže za 3.000 ubijenih Bošnjaka

Neki od najstrašnijih ratnih zločina počinjeni su u junu 1992. godine, kada su 140 Bošnjaka zatvoreni i živi spaljeni u kućama u Pionirskoj ulici i na Bikavcu.

Komentariši