Gjenero: Poraz Hrvatske u EU parlamentu, Čovićevi repovi i obaveze prema Dodiku – SDA: Odbacivanje amandmana iz Hrvatske jasna poruka za budući pravac

Gjenero: Poraz Hrvatske u EU parlamentu, Čovićevi repovi i obaveze prema Dodiku

Gjenero: Poraz Hrvatske u EU parlamentu, Čovićevi repovi i obaveze prema Dodiku

Evropski parlament uvjerljivom je danas većinom glasova odbacio sve amandmane koje su na Prijedlog izvještaja o BiH za 2020. godinu, koji je nešto kasnije u konačnici usvojen u formi Rezolucije, uložili hrvatski europarlamentarci.

Zagrebački politički analitičar Davor Gjenero, na pitanje Vijesti.ba može li se to okarakterisati diplomatskim debaklom, naglašava da je naša ocjena o debaklu utemeljena, ali bi, kaže, želio izbjeći preteške riječi.


Očekivani poraz

– Moram priznati da mi nije jasno zašto su se hrvatski europarlamentarci, od kojih neke, poput socijalista Tonina Picule ili konzervativaca (Sokol, Glavak, Ressler) cijenim kao racionalne i obrazovane europske političare, odlučili ovako radikalizirati svoju poziciju i nepotrebno se izložiti porazu koji je bio očekivan – započinje Gjenero razgovor za Vijesti.ba.

Ističe da su ozbiljne europske diplomacije već ranije upozorile Hrvatsku da njena pozicija, vezana uz izborno zakonodavstvo unutar EU, neće dobiti potporu europskih institucija.

– Jasno je to bilo nakon odluke njemačkog parlamenta, a Hrvatskoj je jasno rečeno i zašto će ta potpora izostati: europske institucije prije svega žele provesti odluku Europskog suda za ljudska prava u slučaju “Sejdić-Finci”, čije dugogodišnje neprovođenje sad već predstavlja ozbiljan problem i za BiH i za međunarodnu zajednicu – jasan je Gjenero.

Prema njegovim riječima, hrvatska politička klasa u BiH mora se sa svojim očekivanjima i prijedlozima uklopiti unutar okvira koji je zadan zakonskim, ali i ustavnim promjenama koje iziskuje to ispunjavanje obveze iz sudske presude.

– Za međunarodnu zajednicu važi pravilo da se sudske presude provode, a da se o njima, kad su pravomoćne, više ne diskutira. A politički mentalitet u našim krajevima očekuje da se za ozbiljno uzmu argumenti protiv te presude. To jednostavno ne ide – pojašnjava Gjenero.


Obveze prema Dodiku

Za razliku od hrvatske političke klase u BiH i hrvatskih političkih predstavnika, kaže i kako mu se čini da je ono što je “na stolu” u “Aprilskom paketu” dobro rješenje i za pitanje statusa Hrvata i za ispunjavanje obveza iz presude u slučaju “Sejdić-Finci”.

– Problem s takvim modelom rješavanja ustavnog pitanja statusa Predsjedništva i izbornog modela samo je u tome što, očito, Dragan Čović ima neke obveze prema Miloradu Dodiku i njegovim sljedbenicima, ali i njegovim pokroviteljima, pa ne može prihvatiti rješenje koje bi moglo biti na dohvat ruke. To rješenje ne dovodi u pitanje odnose dvaju naroda unutar Federacije, ali bitno mijenja status “drugog entiteta” i “stečena prava” onih koji sustavno nastoje razarati BiH.

Posve mi je jasno zašto Čović ima problema s takvim rješenjem, ali teško razumijem zašto se hrvatska politika povodi za Čovićevim, a ne za državnim interesima Republike Hrvatske, koji bi takvim rješenjem bili zaštićeni: hrvatski je državni interes, naime, jedinstvena, funkcionalna i održiva BiH – potcrtava ovaj Zagrepčanin.

Na našu opservaciju da je Zapad i ovaj put odlučno odbio koncept “konstitutivnih naroda”, te da to i nije prvi put, jer to ni premijer Hrvatske Andrej Plenković nešto ranije nije uspio isposlovati u zaključcima Vijeća EU, ali ni predsjednik Hrvatske Zoran Milanović prije oko sedmicu dana u zajedničkoj deklaraciji NATO summita, Gjenero kaže kako se opet radi o stvarima koje teško razumije.

– Najveći cinizam je ono što se dogodilo Milanoviću i eskapadi koju on smatra svojim političkim trijumfom. Naime, Glavni tajnik NATO-a voljko je uvrstio u NATO deklaraciju dikciju o Daytonskom sporazumu, koji zapravo dovodi u pitanje temeljne hrvatske (i bošnjačke, naravno) interese vezane uz cjelovitost BiH.

Svi znamo da je inicijalni koncept uređenja BiH bio onaj iz Washingtonskog sporazuma, kojim je BiH definirana kao federacija, jedinstvena država koja je visoko decentralizirana, ali koja je cjelovita i garantira i ravnopravnost građana i ravnopravnost nacionalnih zajednica koje je tvore – dodaje naš sagovornik.


Čovićevi repovi

Uvođenje drugog entiteta, nastavlja, bio je ustupak i svojevrsno nesretno priznanje rezultata rata.

– Ako se govori o reformi BiH, onda treba prije svega govoriti o obnovi njene cjelovitosti, a ako se govori o promjeni izbornog zakonodavstva, onda o konstitutivnosti svih triju naroda valja govoriti na razini središnje države, a ne na razini Federacije, a pritom Republiku Srpsku tretirati kao poseban entitet. Za dosljedan pristup, međutim, u Mostaru nema interesa (upravo suprotno, na djelu su dogovori s vlastodršcima u Banja Luci), a u Zagrebu nema hrabrosti. Šteta – konstatuje Gjenero.

Ističe i da je lider HDZ-a BiH Dragan Čović akter koji vodi svoju politiku, stvara savezništva prema svojim interesima ili sukladno obvezama i repovima iz prošlosti koje ima.

– Nažalost, očito je da su ti repovi povezani i sa “službama” iz Rusije i Srbije, što i ne čudi u biografiji menadžera jugoslavenske vojne industrije. Zaprepašćuje, međutim, kako takav akter uspješno održava uvjete u kojima su i Hrvati u BiH, ali i politika države Hrvatske, zatočenici njegova interesa, koji je očito suprotan i interesu Hrvata u BiH i hrvatskom državnom rezonu – zaključuje Gjenero u razgovoru za Vijesti.ba.

D.K.

(Vijesti.ba)

Ovo su rezultati glasanja: EU zastupnici odbili hrvatske amandmane

Ovo su rezultati glasanja: EU zastupnici odbili hrvatske amandmane

Foto: Evropski parlament

Članovi Evropskog parlamenta danas su odbili sva tri amandmana na rezoluciju o BiH koje su uložili hrvatski zastupnici.

Prvi amandman je podržalo 220 zastupnika, ali je protiv bilo 405, dok je 71 zastupnik bio suzdržan, piše “Oslobođenje”.

Ovim amandmanom se, u dio rezolucije koji govori o tome da secesionistička retorika onemogućava efikasno funkcionisanje države i donošenje odluka, pokušao dodati i dio u kojem se kaže da takva retorika “produbljuje podjele između konstitutivnih naroda”.




Amandmani hrvatskih parlamentaraca

Drugim amandmanom se formulacija “konstitutivni narodi” pokušala “ugurati” u dio koji govori o potrebi da se u BiH na jednak način štite prava svih građana.

Protiv ovog amandmana je glasalo 379 zastupnika, 290 ih je bilo protiv, a 27 ih je bilo suzdržanih.



Amandmani hrvatskih parlamentaraca

Najbliži usvajanju je bio treći amandman, kojim je predloženo da se pozdravi rad Interresorne radne grupe za izmjene Izbornog zakona te da se kaže kako ova grupa treba predložiti rješenja koja će konačno riješiti pitanje demokratskog predstavljanja svih građana i konstitutivnih naroda.

Za ovaj amandman je glasao 281 zastupnik, protiv ih je bilo 360, a suzdržana 54.



Amandmani hrvatskih parlamentaraca

 

(Vijesti.ba)

SDA: Odbacivanje amandmana iz Hrvatske jasna poruka za budući pravac

SDA: Odbacivanje amandmana iz Hrvatske jasna poruka za budući pravac

Foto: Arhiv

Stranka demokratske akcije (SDA) pozdravlja odluku Evropskog parlamenta o usvajanju Izvještaja o Bosni i Hercegovini.

– Naročito važnom smatramo čvrstu podršku Parlamenta evropskoj integraciji Bosne i Hercegovine, te poziv Evropskom vijeću da podrži evropsku perspektivu Bosne i Hercegovine odobaravanjem kandidatskog statusa, navode iz SDA.

Ističu činjenicu da je dominantna većina zastupnika u Evropskom parlamentu prepoznala potrebu usklađivanja ustavnog okvira i izbornog zakonodavstva Bosne i Hercegovine sa evropskim demokratskim standardima.

– Odbacivanje amandmana parlamentaraca iz Hrvatske i evropskih ultradesničarskih stranaka, kojim se od Bosne i Hercegovine traži dodatno produbljivanje diskriminacije u izbornom procesu i nametanje standarda koje je Evropa davno odbacila, jasna je poruka u kojem pravcu se buduće reforme Ustava i izbornog zakonodavstva u Bosni i Hercegovini trebaju kretati, kažu iz SDA i zaključuju:

– SDA ponavlja bezrezervnu opredijeljenost za evropski put Bosne i Hercegovine, što podrazumijeva i ispunjavanje prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije, te postupno preuzimanje evropske pravne stečevine i svih obaveza na tom putu.



(Vijesti.ba)

Komentariši