Jovanović navodi da je genocid u Srebrenici "najmučniji epilog zločinačke politike koja je do njega dovela"

Predsjednik Liberalno demokratske partije Čedomir Jovanović izjavio je danas da 11. juli i u Srbiji treba da bude Dan sjećanja na srebreničke žrtve.

To bi bio i ljudski i politički dokaz transformacije zemlje, mjerilo prihvatanja onoga što su narodi Evrope već učinili Rezolucijom Evropskog parlamenta, istakao je Jovanović u pisanoj izjavi dostavljenoj Beti.

Naglasio je da šesnaest godina od zločina u Srebrenici političari u Srbiji nisu svom društvu omgućili da potpuno sazna i shvati razmjere tog masovnog zločina.

Jovanović navodi da je genocid u Srebrenici "najmučniji epilog zločinačke politike koja je do njega dovela".

Lider LDP-a je ocijenio da Srbiji i dalje nedostaje "izlaz iz politike osporavanja, ciničnog prebrojavanja i umanjivanja broja žrtava i razmjera zločina".

"O genocidu u Srebrenici su svoje mišljenje saopštili Međunarodni sud pravde, sudije Haškog tribunala, Evropski parlament, porodice žrtava, susjedi. Učinila je to konačno, doduše samo djelimično, i Skupština Srbije, usvajanjem nedovršene Deklaracije o Srebrenici", naveo je Jovanović.

Prema njegovim riječima, političari u Srbiji treba da "odgovore na pitanje mjesta Srebrenice u budućnosti daju drugačijom unutrašnjom i regionalnom politikom, iskrenijim odnosom prema prošlosti, odgovornijim stavom koji će spriječiti nastavak života sa teretom zločina".

Lider LDP-a je naveo da je Srbija slanjem Ratka Mladića u Hag ispunila međunarodnu dužnost, ali da se obaveze koje ima prema državi i susjedima "ne mogu završiti rutinskim praćenjem suđenja koje neće zatvoriti naše dileme i dovođenje u pitanje uzroka i posljedica Srebrenice, kao i svih jugoslovenskih ratova devedestih".

"Iskustvo Srebrenice, drugih zločina i prije i poslije jula 1995. godine, nesposobnost da se deceniju i po poslije nje stavi jasna tačka, neprihvatljiva estradizacija koja je pratila hapšenje i izručenja Mladića – sve to nas opominje na privremenost i ranjivost stabilnosti, i u Srbiji i u regionu", smatra Jovanović.

Foto: Arhiva

Vrijeme je da i političari koji to do sad nisu mogli, smognu snage, naprave zaokret i odustanu od politike etničkih podjela, stoji između ostalog u saopćenju

Povodom godišnjice genocida u Srebrenici, Forum parlamentaraca BiH izražava duboko saosjećanje sa porodicama žrtava a posebno onih koji još traže posmrtne ostatke svojih najmilijih.

Srebrenica je najčistiji oblik istine o proteklom ratu kao i o politici i ideologiji koja je proizvela taj rat i izvršila genocid radi ostvarenja političkih ciljeva.

Danas, šesnaest godina poslije, vrijeme je da i političari  koji to do sad nisu mogli, smognu snage,  naprave zaokret i odustanu od politike etničkih podjela, koja se čak ni ratom ni genocidom nije mogla uspješno realizirati.

U političkom životu još uvjek su prisutni elementi te politike, koji koče razvoj naše zemlje ali  su osuđeni na neuspjeh u pogledu njihovih stvarnih ciljeva.

Danas, u vrijeme mnogih političkih neizvjesnosti i otvorenih antidržavnih ambicija, Bosna i  Hercegovina se sa dubokim pijetetom i saosjećanjima iz cijelog svijeta oprašta od još 613 žrtava genocida.

Forum parlamentaraca BiH – 1990 još jednom podsjeća da je država Bosna i Hercegovina  konstantna i neupitna kao što su neupitne i žrtve od kojih se danas opraštamo.

Svaka politika koja vodi u suprotnom pravcu osuđena je na neuspjeh i na kraju će najveću štetu donijeti onima koji je provode.

Ovom prilikom je zaključeno da Srebrenica prolazi najteži period u historiji dugoj više od dvije hiljade godina

Na današnjoj komemorativnoj sjednici Skupštine općine Srebrenica odbornici su minutom šutnje i učenjem Fatihe odali poštu svim ubijenim stanovnicima ovog grada. 

Ćamil Duraković, zamjenik načelnika Općine Srebrenica, pozvao je sve stanovnike Srebrenice da u miru i dostojanstvu obilježe datume stradanja svojih najmilijih i da se u toleranciji nastavi suživot. 

Ovom prilikom je zaključeno da Srebrenica prolazi najteži period u historiji dugoj više od dvije hiljade godina. Usljed posljedica rata, trpe svi građani i zbog toga je pozvana međunarodna zajednica da pomogne oporavak i ekonomski razvoj Srebrenice. 

Učesnici "Marša mira", koji već treći dan pješače od Nezuka, nadomak su Srebrenice i njihov dolazak u Memorijalni centar očekuje se oko 17 sati. Njima će se pridružiti i Bakir Izetbegović, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine koji će prisustvovati popodnevnom programu u Memorijalnom centru. 

Večeras će  613 tabuta s posmrtnim ostacima žrtava genocida biti prenijeti kod Musale u Memorijalni centar, a zajednička dženaza i ukop obavit će se sutra iza podne-namaza. 

Planirano je da zvanični program obilježavanja 16. godišnjice genocida nad Bošnjacima Srebrenice počne u 11. sati.

Kako je najavljeno, prije kolektivne dženaze govorit će Valentin Inzko, visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH, Patrick Moon,ambasador SAD-a u BiH, Bakir Izetbegović, član Predsjedništva BiH, Ivo Josipović, predsjednik Republike Hrvatske, Sadik Ahmetović, predsjednik Upravnog odbora Memorijalnog centra, Bulent Arinc, zamjenik premijera Turske i Ćamil Duraković, predsjednik Organizacionog odbora. 

Potpisnici ističu da "spomenik koji podiže Vlada CG za nas predstavlja još jedan pokušaj obmane"

Udruženje Žena – žrtva rata i Savez logoraša BiH, kao žrtve agresije koju su Srbija i Crna Gora izvršili na Republiku BiH uputile su oštar protest povodom odluke Vlade Crne Gore da u Podgorici otvori „Spomen – park“ posvećen, kako se navodi, svim civilnim žrtvama rata na prostoru bivše Jugoslavije od 1991. do 2001.godine.

Potpisnici ističu da "spomenik koji podiže Vlada CG za nas predstavlja još jedan pokušaj obmane sveukupne javnosti kojom Crna Gora želi sakriti agresorsku ratnu prošlost i abolirati svoje najodgovornije političare iz tog perioda".  

Smatraju da je to "sraman čin s kojim crnogorska Vlada prekraja ratnu prošlost, posebno što se u ovom slučaju Crna Gora pokušava predstaviti kao država koja nije učestvovala u agresiji na BiH i genocidu nad Bošnjacima".

"Ovo je sraman čin i zato što vladajući režim CG stavlja u isti ravan žrtve genocida, silovanja, logora i progona sa zločincima koji su u uniformi JNA, rezervi, policije i paravojnih formacija poginuli u ratnim dejstvima, pljačkanju, silovanju… 

Najzad ovo je posebno sraman čin Vlade Crne Gore, koji pomenuto spomen obilježje otvaraju 11. jula – na dan najvećeg genocida u Evropi nakon Drugog svjetskog rata," ističe se u protestnom pismu koje potpisuju predsjednica Udruženja Žena – žrtva rata  i predsjednik Saveza logoraša BiH Bakira Hasečić i Murat Tahirović.