Stećak Radojice Bilića u Starom Selu

Društvo za zaštitu kulturno-historijske baštine Donji Vakuf tokom osmogodišnjeg rada postiglo je izuzetne rezultate na otkrivanju, dokumentiranju, očuvanju i promociji kulturno-historijskog identiteta tog grada.

Prirodne rijetkosti

U proteklih nešto više od godinu dana ovo Društvo štampalo je publikaciju „Prilozi o kulturnoj baštini Donjeg Vakufa“ autora Safeta Kršlaka. Uz finansijsku podršku Općine održana je javna tribina o temi „Kulturna historija Donjeg Vakufa jučer, danas, sutra“, a održane su i akcije čišćenja spomenika kulture u saradnji sa I i IV OŠ.

Pored toga, arheolozi Zemaljskog muzeja BiH obavili su preliminarna istraživanja u naselju Čolaci gdje su nađeni tragovi života i manufakture s početka željeznog doba, dok je pitanje realizacije druge faze zaštite Sahat kule i utroška odobrenih sredstava i dalje otvoreno.

U rasponu od jedne godine, na osnovu prijedloga Društva upućenih Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, Donji Vakuf je dobio dva nacionalna spomenika, Sahat-kulu i Arheološko područje kasnoantička grobnica i ostataka sakralnog objekta na Studenoj česmi.

Safet Kršlak je priredio i pregled nepokretnih spomenika kulture, etnografskih spomenika i običaja, te prirodnih rijetkosti na području Donjeg Vakufa, koji može

poslužiti i za izradu fotomonografije. Ovaj istinski entuzijasta i volonter nakon osmogodišnjeg rada povukao se sa funkcije predsjednika Upravnog odbora Društva, a kao znak zahvalnosti za nesebičan rad i doprinos u ovoj oblasti delegati Skupštine jednoglasno su podržali prijedlog da ga se predloži za najveće općinsko priznanje.

Uklesani simboli

Društvo je Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika BiH uputilo prijedlog da se nekropola stećaka u Starom Selu proglasi nacionalnim spomenikom. Nekropola danas broji oko 80 stećaka, od kojih je šest sa uklesanim simbolima. Posebno je značajan stećak Radojice Bilića sa tekstom na bosančici.

Mak Dizdar je ovom spomeniku kulture posvetio i pjesmu „Zapis na dvije vode“, a davne 1891. godine Kosta Herman, savjetnik Zemaljske vlade BiH i urednik Glasnika Zemaljskog muzeja BiH, je zapisao: „Po broju i krasoti nadgrobnih spomenika ova nekropola se može slobodno ubrojiti među najljepša sredovječna groblja u BiH.“