Radmanović optužio Silajdžića da podržava stavove Islamske Konferencije i Turske
Stav Radmanovića u slučaju rezolucije o osudi izraelskog napada na humanitarni konvoj za pojas Gaze bio je da "BiH glasa kao i većina razvijenih modernih evropskih demokratija, što nije učinjeno"

Član Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović saopćio je da je BiH u Vijeću za ljudska prava UN-a glasala za Rezoluciju o napadima izraelskih snaga na humanitarni konvoj "suprotno dogovorenom principu u Predsjedništvu BiH, koje je jedino zaduženo za donošenje odluka u oblasti vanjske politike".
– Prema načelnom dogovoru, BiH u Savjetu bezbjednosti i drugim tijelima UN-a glasa kao i zemlje članice Evropske unije (EU), kada one imaju jedinstven stav. U slučaju da članice EU-a nemaju jedinstven stav o nekom pitanju, dogovoreno je da će BiH u takvim situacijama biti uzdržana prilikom glasanja – saopćeno je iz Radmanovićevog kabineta, povodom glasanja u Vijeću za ljudska prava UN-a u Ženevi 2. juna o Prijedlogu rezolucije o napadima izraelskih snaga na humanitarni konvoj, koju je u ime Organizacije islamske konferencije (OIK) podnio Pakistan.
Vijeće za ljudska prava UN-a usvojio je ovu rezoluciju, 32 zemlje su glasale za, tri zemlje su bile protiv, devet zemalja je bilo uzdržano i tri zemlje nisu pristupile glasanju.
U saopćenju se navodi da, u dosadašnjim glasanjima u Savjetu bezbjednosti i tijelima UN-a, članovi Predsjedništva BiH nisu uvijek imali usaglašen i jedinstven stav o čemu postoji i pismeni trag, ali je i za takve situacije "dogovoren princip i način upućivanja instrukcije Misiji BiH pri UN-u i ambasadoru BiH".
– Ovo nije prvi put da predstavnik BiH u Savjetu bezbjednosti i drugim tijelima UN-a glasa i iznosi stavove suprotno dogovorenom stavu u Predsjedništvu BiH, odnosno kako se iz Kabineta predsjedavajućeg Predsjedništva BiH ambasadoru BiH šalju instrukcije suprotne zajedničkom stavu, ignorišući stav člana Predsjedništva iz RS – navedeno je u saopćenju.
Istaknuto je da se u "svim ovim situacijama radilo se o kršenju Ustava BiH, koji za ove odluke predviđa konsenzus, kao i konkretnih dogovora usaglašavanja stavova u oblasti vanjske politike".
– Također, u svim ovim slučajevima radi se o zloupotrebi funkcije ambasadora privatnim aranžmanima, mimo zvaničnih kanala komuniciranja i slanja instrukcija. Ambasador BiH je tako iznosio stavove samo jednog člana, predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Harisa Silajdžića – kaže se u saopćenju.
Stav Radmanovića u slučaju predložene rezolucije bio je da "BiH glasa kao i većina razvijenih modernih evropskih demokratija, što nije učinjeno".
Prilikom glasanja za predloženu Rezoluciju OIK-a, EU nije imala jedinstven stav, te su Holandija i Italija glasale protiv, zajedno sa SAD-om, dok su Belgija, Francuska, Mađarska, Velika Britanija i Slovačka bile uzdržane.
– Samovoljnom instrukcijom iz Kabineta predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Harisa Silajdžića grubo je prekršen ovaj dogovor i poslana instrukcija ambasadoru da glasa kao zemlje članice islamskih i arapskih zemalja, kao što su Egipat, Katar, Saudijska Arabija, Bahrein, itd – navedeno je u saopćenju.
– U ime BiH, a od Harisa Silajdžića i njegovog ministra vanjskih poslova Svena Alkalaja, na sceni je otvoreno podržavanje stavova OIK-a i Turske. Posljednji istupi su u potpunosti na tom fonu i ne predstvaljaju konsenzus tri člana Predsjedništva BiH, i u suprotnosti su sa opštim pravcima vanjske politike BiH – dodaje se u saopćenju.