VALENTIN INZKO: MILORAD DODIK PODRIVA MEDJUNARODNU ZAJEDNICU I DRZAVU BiH

INZKO ZAMJERA DODIKU IZJAVE O RATNIM DESAVANJIMA, NEGIRANJE RATNIH ZLOCINA, LEGITIMNOSTI BiH…
Valentin Inzko: Opstrukcije sa različitih strana

Međunarodni predstavnik u BiH Valentin Inzko u izvještaju koji će u ponedjeljak podnijeti Savjetu bezbjednosti UN ocjenjuje da je Vlada Federacije BiH razjedinjena, slaba, nefunkcionalna i suočena sa socijalnim nemirima zbog zahtjeva MMF-a za smanjenje budžeta.

– Najveći izazov je svakako upitna sposobnost Vlade Federacije da smanji troškove određene za ratne veterane i druge politički relevantne socijalne kategorije – navodi Inzko.

Kao problem Federacije izdvojen je Mostar zbog nemogućnosti hrvatskih i bošnjačkih političara da se dogovore o uspostavljanju vlasti više od godinu dana nakon posljednjih izbora.

U izvještaju se konstatuje i da se pod utjecajem etničkih tenzija povećava nasilje fudbalskih navijača, pri čemu se iznose detalji sa nedavnih nereda u kojima je jedan mladić ubijen.

Vlada se povukla pod pritiskom

Uz ocjenu da se teškoće u Federaciji BiH nastavljaju, Incko podsjeća na više kriza kroz koje Vlada prolazi od smjene Nedžada Brankovića, te detaljno opisuje kako se Vlada povukla pred protivljenjem građana da se njihova primanja smanje zbog rebalansa budžeta, što je uslov za ispunjavanje uslove MMF-a kako bi dobili svoj dio od 1,2 milijarde eura u trogodišnjem stendbaj aranžmanu.

– Štrajkovi glađu, blokade puteva i granica, te prijetnje demonstracijama od strane sindikalaca, ratnih veterana i poljoprivrednika su se umnožile, da bi 18. juna nekih 7 000 ratnih veterana, civila žrtava rata i vanratnih invalida demonstriralo pred zgradom Federalne vlade u Sarajevu – navodi Inzko.

Visoki predstavnik tvrdi da novi federalni premijer Mustafa Mujezinović pokušava da održi kurs u ispunjavanju obaveza entiteta prema MMF-u, suočavajući se sa demonstracijama i sa brojnim raspravama sa hrvatskim ministrima za koje Incko u izvještaju navodi da su frustirani zbog preglasavanja na zasjedanjima Vlade.

Nezadovoljstvo Hrvata

On pojašnjava kako su četiri hrvatska ministara bojkotovala rad Vlade nakon što su preglasani u raspravi o trasi budućeg autoputa kroz Hercegovinu, nakon čega je formirana radna grupa za rješavanje tog problema a jedan ministar Bošnjak, kako ga Incko opisuje, podnio je ostavku i to je mjesto još nepopunjeno.

U izvještaju se navodi da su odnosi u Federaciji ponovo uzdrmani zbog problema naftnih terminala u luci Ploče u susjednoj Hrvatskoj, koji su u vlasništvu Vlade, a nalaze se pred bankrotom.

Inzko napominje da Federalnom Ustavnom sudu još uvijek manjka troje sudija, zbog borbe koja se vodi između Visokog sudskog i tužilačkog vijeća i predsjednika entiteta Borjane Krišto.

– Predsjednik Federacije je nominovao hrvatske i srpske kandidate, koji nisu prošli u Domu naroda Federacije – pojašnjava on.

Inzko upozorava i da su plate sudija i tužilaca usaglašene na svim nivoima u BiH sada pod prijetnjom u Federaciji zbog nastojanja da se smanje troškovi u skladu sa zahtjevima MMF-a.

– Iako su državne i vlasti Republike Srpske uspjele da smanje troškove u skladu sa zahtjevima MMF-a bez rezanja sudijskih plata, Federacija se uveliko oglušila o izraženu zabrinutost moje kancelarije i VSTS-a – zaključio je visoki predstavnik.

Oštre kritike RS-u

U Drugom polugodišnjem izvještaju Inzko je fokusiran na premijera RS Milorada Dodika, uz ocjenu da on podriva autoritet međunarodne zajednice u BiH.

– Vlada RS stalno napada državne institucije, nadležnosti i zakone, konstantno izaziva autoritet visokog predstavnika i Koordinacionog odbora Vijeća za implementaciju mira. Uz to su prisutni antidejtonsko djelovanje i nacionalistička retorika – naveo je visoki predstavnik.

Državne nadležnosti potkopavaju se akcijama Vlade RS i skupšstine RS kada je u pitanju ispunjavanje uslova iz evropskog partnerstva i liberalizacije viznog režima.

Kao antidejtonske aktivnosti Inzko navodi poziv premijera Dodika vojnicima srpske nacionalnosti u Oružanim snagama BiH da se vrate iz Gruzije sa NATO vježbe, uz napomenu da "kao premijer RS nema komandnu odgovornost i ne bi trebalo da se miješa u nadležnosti koje pripadaju isključivo državi".

Inzko zamjera Dodiku i izjave o ratnim dešavanjima u BiH, o negiranju ratnih zločina i masakara, negiranju legitimnosti BiH i njenom opstanku, koje su, kako tvrdi, pune provokacija na račun međunarodnih sudija i tužilaca.

– Pozivao je na referendum, opisivao je moje odluke kao neustavne, nelegalne i kriminalne – kaže Inzko.

On navodi da je poništavanje zaključaka parlamenta RS u maju ove godine, koje se odnose na prijenos nadležnosti sa RS na BiH, znatno podiglo tenzije u BiH.

Među opstrukcijama je iznijeta blokada imenovanja Sadika Ahmetovića za ministra sigurnosti BiH, za šta Inzko smatra odgovornim predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Nikolu Špirića i stranku kojoj on pripada – Savez nezavisnih socijeldemokrata.

Inzko je opisao i kako je 18. septembra morao da donese odluku o "Elektroprenosu BiH" kako bi spriječio uništenje te kompanije zbog konstantnog bojkota i opstrukcija iz RS.

Podrška "butmirskom procesu"

Inzko podržava nastavak butmirskog procesa za ustavnu reformu u BiH koji su pokrenuli EU i SAD.

– Činjenica da je međunarodna zajednica trebala da se uključi kako bi se ovaj proces pokrenuo jasno pokazuje potrebu za značajnom i konkretnom ulogom međunarodne zajenice u olakšavanju procesa ustavne reforme – navodi on u izvještaju.

Inzko smatra da je BiH u proteklih šest mjeseci napravila mali i ograničen progres u ispunjavanju programa reforme, a kao izuzetak navodi usvajanje zakona vezanih za liberalizaciju viznog režima i izdavanje prvih biometrijskih pasoša.

To, prema njegovim riječima, oživljava nadu da BiH možda i nije u tolikom zaostatku za susjednim zemljama u dobijanju prijema na bijelu Šengen listu.

Loše djelovanje Vijeća ministara

Inzko u izvještaju kritikuje rad Savjeta ministara i Parlamentarne skupštine BiH za koji kaže da je pod uticajem negativne političke klime i zategnutih političkih odnosa.

– Djelovanje Savjeta ministara i Parlamentarne skupštine BiH je bilo loše, sa postavljanjem etničkih i entitetskih interesa iznad državnih težnji da ispune uslove potrebne za članstvo u EU i NATO – pojašnjava on.

Visoki predstavnik zamjera Savjetu ministara da "zbog opstrukcije sa različitih strana" nije uspio da imenuje direktore tri važne državne agencije čija su mjesta bila dugo upražnjena ili čijim je vršiocima dužnosti istekao mandat: Direkcija za evropske integracije, PDV uprava, i Regulatorna agencija za komunikacije.

Inzko u izvještaju navodi da je vojna misija EUFOR ključni faktor bezbjednosti u BiH, ocjenjujući političku situaciju kao krhku i napetu.

– BiH je nastavila sa implementacijom NATO programa `Partnerstvo za mir` iako opšta politička situacija ograničava napredak. Reforme su nastavljene, međutim, odlaganja ili zaustavljanja u procesu odlučivanja su nastavljena, posebno kada se sa tehničkog pređe na politički nivo – zaključuje on.

U izvještajnom periodu, ocjenjuje Inzko, nije ostvaren napredak po pitanju stvaranja povoljnije poslovne klime.

Prefiksi se tiču države, a ne Bošnjaka

On detaljno opisuje kako su odnosi Srba i Bošnjaka u entitetu RS pogoršani zbog odluke bošnjačkog kluba u Vijeću naroda iz jula da suspenduje svoj rad u ovoj instituciji dok Ustavni sud RS ne doda amandmane na svoja pravila procedure za sprečavanje „preglasavanja“ nesrba u slučajevima koje mu upućuje Vijeće naroda.

– Povod je bila odluka Ustavnog suda RS kojom je odbačena bošnjačka primjedba po pitanju vitalnih nacionalnih interesa iz odluke Narodne skupštine RS da izbaci prefiks `bosanski` iz imena gradova Bosanski Brod i Bosanska  Kostajnica. Sud je presudio da se prefiksi tiču države kao cjeline, a ne Bošnjaka specifično. Stoga, tu nije ni moglo biti nikakvog kršenja njihovih nacionalnih interesa – zaključuje Inzko.

U izvještaju se navodi i da su odnosi BiH sa susjednom Hrvatskom, Crnom Gorom i Srbijom uglavnom ostali stabilni.

Opasna podjela novca medijima u RS

Visoki predstavnik kritikovao je kao veoma spor razvoj javnog sistema emitovanja u BiH za koji, prema njegovoj ocjeni, nedostaje politička podrška. Potencijalno opasnim po slobodu medija ocijenio je i podjelu pet miliona KM medijima u RS i najavio da će OHR i OSCE nastaviti da prate ovaj proces.

Kao važan uspjeh Incko navodi izbor BiH za nestalno mjesto u Savjetu bezbjednosti UN i generalno pozitivan trend u uspostavljanju demokratske parlamentarne kontrole u obavještajnom sektoru.

On podsjeća da postizanje prihvatljivog i održivog rješenja po pitanju državne imovine ostaje obaveza koju vlasti u BiH moraju ispuniti kako bi OHR bio zatvoren.

 

Komentariši