“PRLJAV” NOVAC – ANOMALIJA KOJA SE OTKRIVA U SISTEMU

Jedan od sve raširenijih fenomena 21. vijeka, bar kada govorimo o finansijama, svakako je pranje novca. Naravno, pranje novca nije ništa novo, ali je u vremenu globalne premreženosti ova ilegalna aktivnost sasvim sigurno doživjela vrhunac. Suštinski, tu se radi o nizu aktivnosti kojima …

… se legalizira novac stečen na ilegalan način poput: organizovanog kriminala, korupcije, finansijske prevare, izbjegavanja poreza, šverca i ostalih ilegalnih aktivnosti, a koji se pokušava pretvoriti u sasvim legalno sredstvo plaćanja na tržištu.

Kada se pitamo ko se sve danas bavi pranjem novca, odgovor je: svi oni koji imaju dodir sa novcem, npr. bankari, advokati, knjigovođe, trgovci, itd. Smatra se da se godišnje u svijetu «opere» oko 900 milijardi dolara; cifra koja upućuje na povezanost pojave pranja novca s organizovanim kriminalom, uglavnom prodajom droga. Ono što posebno otežava organizovanu akciju svih društvenih faktora politike suzbijanja kriminaliteta u borbi protiv pranja novca, jesu vrlo brojne i raznovrsne metode pranja novca, koje se iz dana u dan mijenjaju i prilagođavaju mjerama poduzetim radi njihovog otkrivanja i suzbijanja.

Što se tiče metoda, najpoznatije su one poput fizičkog prenosa novca u strane zemlje, gdje se novac polaže na račune da bi potom nestao u velikim količinama legalnog novca. Konstrukcija – velika finansijska transakcija pretvara se u niz malih, s malim iznosima novca (tako je jednom prilikom oprano 29 milona dolara u malim svotama od 10 i 20 dolara prebacivanih u Ekvador); kladionice – osoba za veći iznos kupuje dobitnički listić te potom dolazi u kladionicu, naplaćuje iznos listića, uredno plaća porez državi i izlazi, kako izgleda, sa legalno stečenim novcem, itd.

Dakle, kako se suprotstaviti ovoj pojavi? Prvi i osnovni preduslov su zakonska rješenja. Tako se, recimo, u Sjedinjenim Državama nadgleda svaka transakcija iznad 10.000 dolara, odnosno provjerava se porijeklo tog novca, ako se ukaže potreba. Dalje, potreban je iskusan i obučen stručnjak koji će biti u stanju da prepozna svaku anomaliju. Međutim, i pored svih napora, protok podataka u transakcijama je zaista nesaglediv, pa bi državi trebala prava «vojska» operativaca. Tada opet na scenu stupa softver, koji u velikoj mjeri upotpunjuje čovjeka i smanjuje učešće ljudskog faktora.

Prediktivna analitika, pored drugih mogućnosti, nudi prepoznavanje specifičnih uzoraka, otkrivanje anomalija, te prediktivno modeliranje i značajne procjene kapacitete rizika, koji omogućuju kompaniji da uspješno otkrije pokušaj pranja novca. Tako, naprimjer, softver pomaže finansijskim institucijama da zahvaljujući kreiranju profila svih proteklih aktivnosti na računima, stvaranjem grupa sličnih računa, identificiranjem aktivnosti koje se ne uklapaju unutar «normalnih» aktivnosti, precizno naciljaju sve sumnjive aktivnosti i na vrijeme osujete pokušaj pranja novca.

(Biznis.ba/Slobodna-Bosna; Ismir Omeragić)