NARKODILERI U SARAJEVU ZARADJUJU GODISNJE 60 MILIONA KM

Narkodileri u Sarajevu zarađuju godišnje 60 miliona KM
Najnoviji podaci govore da od tradicionalno poznate zemlje za tranzit droge BiH postaje i ilegalno tržište…
27.02.2009.godina

Iako se Bosna i Hercegovina u međunarodnoj mreži organiziranog kriminala, posebno prometu narkotika, smatra prije svega tranzitnom zemljom na "balkanskoj ruti" puta droge ka zapadnoevropskim destinacijama, najnoviji podaci pokazuju o sve većim količinama droge koja se pojavljuje na domaćem ilegalnom tržištu. To se, prije svega, odnosi na veće gradske centre kao što su Sarajevo, Tuzla, Banja Luka, Mostar, ali i Bihać, Gračanica, Trebinje i druga manja mjesta.

Skank u modi

Prema raspoloživim podacima, narko-dileri u posljednjih pola godine pokušavaju na sve načine ući u biznis sa proizvodnjom i distribucijom skanka ili "supermarihuane". Skank je koncentrirana indijska konoplja, poput marihuane, ali sa nekoliko stotina puta jačim djelovanjem.

Riječ je o narkotiku koji se uzgaja u umjetnim okolnostima, a na domaćem narko-tržištu postiže se cijena i do 2.000 eura za kilogram, što je trostruko veća zarada nego od prodaje obične "trave". Skank je čista i jača marihuana koja se uzgaja od stanova do staklenika i njeni proizvođači, umjesto dosadašnje jedne, sada imaju pet berbi godišnje.

Podaci crnogorske policije govore da je Albanija zemlja porijekla skanka, a prebacivanje se vrši preko Skadarskog jezera manjim brodovima, a onda se put skanka račva na dvije rute prema BiH i Srbiji. Crnogorska policija je samo od početka ove godine zaplijenila više od pola tone ove droge, a zanimljivo je da je zabilježeno i nekoliko pokušaja krijumčarenja iz BiH na teritorij Crne Gore. 

Posljednja zapljena skanka koji je trebao ući u BiH desila se 18. februara kada su na graničnom prijelazu Šćepan polje uhapšeni Almir Jugo i Senada Salihović iz Sarajeva, koji su u "golfu 4" pokušali unijeti 15 kilograma ove droge. Za sada nije poznato da li je skank trebao završiti u glavnom gradu BiH, gdje je među konzumentima, uz kokain, stvar prestiža kao neki modni detalj. Inače, ove dvije droge najviše se konzumiraju među takozvanom elitom.

I dok tzv. elita iz hira kuša skupe narkotike, u registru sarajevskog Centra za narkomaniju evidentirano je 1.100 ovisnika o drogama, a njihov ukupan broj u glavnom gradu je oko 4.000. Ovisnici su osobe koje svakog dana po nekoliko puta u organizam moraju unijeti potrebnu dozu. 

– Svaki od 4.000 ovisnika u KS dnevno treba oko 40 KM za zadovoljavanje potreba svog organizma za drogom. To znači da konzumenti dnevno dilerima daju 160.000 KM. Pomnoži li se to sa 365 dana u godini, dobije se cifra od 58.400.000 KM, koje narko- kriminalci godišnje uzmu od sarajevskih ovisnika. U Sarajevu je prošle godine zaplijenjeno oko 2 kilograma heroina. To je mala količina, jer kad se uzme u obzir da svaki ovisnik dnevno treba gram ove droge, ta zaplijenjena dva kilograma je samo pola njihove dnevne potrebe – kaže Džemal Murga, inspektor u MUP-u Kantona Sarajevo, koji se dugi niz godina bavi ovom problematikom.

Efekt novčanih kazni

Inače, MUP KS je tokom prošle godine podnio 147 krivičnih prijava protiv 205 osoba zbog zloupotrebe droge. Prema Krivičnom zakonu FBiH, bilo kakav oblik posjedovanja droge tretira se kao krivično djelo. Zbog toga su sudovi pretrpani prijavama, pa se na sudu nađu i oni koje policajci na ulici zateknu i kako puše džoint.

– Kad bi se mene pitalo kao stručnjaka, ja bih posjedovanje minimalne količine droge, za jednokratno doziranje, tretirao kao prekršaj. Mislim da je za takve osobe adekvatnija novčana kazna. Puno bi se jači efekt postigao kada bi konzument uhvaćen na djelu za jedan džoint morao platiti 1.000 KM kazne nego što se povlači po sudovima, odakle uvijek izađe sa uvjetnom kaznom. Visokim novčanim kaznama slala bi se dobra poruka i potencijalnim budućim uživaocima droge. Paradoksalno je da u našem komšiluku, u Lukavičkoj cesti na Dobrinji, u njenom federalnom dijelu posjedovanje džointa ili male količine neke druge droge je krivično djelo, dok je u dijelu koji pripada Republici Srpskoj to prekršaj – ističe Murga.

Naš sagovornik smatra, uvažavajući činjenicu u kakvim uvjetima živimo, da je problem narko-kriminala i broj ovisnika još u podnošljivim granicama. Bitno je smanjiti trend rasta i  ili ga zadržati na sadašnjem nivou jer, u suprotnom, znajući činjenicu da svaki ovisnik proizvede nova četiri ovisnika, moglo bi se desiti da Sarajevo postane grad ovisnika i penzionera.

– Najbitnija je edukacija mladih kako da kvalitetno zauzmu jasan stav o drogama, kako bi   jednog dana, ako budu ponuđeni drogom, tu ponudu ignorisali. Treba ih navesti na ravnodušnost prema prvoj ponudi, i to je smisao svih prevencija – kaže Murga.
 
Čeka se stav Vijeća ministara

Prema zakonu, zaplijenjena droga se uništava tek nakon što postane pravosnažna presuda protiv osobe kod koje je ona nađena. Međutim, u BiH još ne postoji komisija za uništenje narkotika, koju bi trebalo formirati Vijeće ministara BiH.

Zbog toga sva zaplijenjena droga, od džointa ili tablete oduzete na ulici, pa do velikih zapljena u organiziranim policijskim akcijama, još uvijek stoji u depoima MUP-a Kantona Sarajevo. Murga kaže da su u pitanju velike količine droge, među kojima je i 130 kilograma marihuane zaplijenjene prije nekoliko godina.

Jezik istine

– Predstavnici Komune za ovisnike u Ilijašu u medijima iznose nemoguće podatke da oni uspiju izliječiti čak 80 posto ovisnika koji im se jave. Taj podatak nikako ne može biti tačan, jer zvanični podaci su da se samo 4 posto ovisnika uspije izliječiti. Takve poruke izazivaju i negativne kontraefekte, jer svi onda možemo komotno reći "Haj'mo se onda slobodno drogirati, jer u Komuni će nas sigurno izliječiti!". Moramo govoriti jezikom istine – kaže Murga.

Balkanske rute

 

 

Kao najfrekventniji pravci dopremanja droge u BiH i iz nje, te njena distribucija unutar naše zemlje, pored ostalih, identficirani su:

JUŽNI KRAK – Turska-Kosovo-Crna Gora-istočna Hercegovina-Stolac-Mostar, odakle jedan pravac vodi prema Sarajevu, a drugi prema Hrvatskoj i dalje prema zemljama Evropske unije. Jedan dio narkotika pristiže i sa područja Beograda, Podgorice, Herceg- Novog i Tuze.

SJEVERNI KRAK – Turska-Srbija-Tržnica "Arizona"-Bosanski Šamac ili Albanija-Kosovo-Beograd-Bijeljina-Lončari-Bosanski Šamac. Također, jedan od pravac je i Beograd-Brčko-Prijedor-Bosanska Gradiška-R Hrvatska-zemlje zapadne Evrope ili Crna Gora-Sarajevo-Brčko-Banja Luka-Prijedor-R Hrvatska.

Autor: R. LJUBOVIĆ – L. SULJOVIĆ

Komentariši