FARUK SIRBEGOVIC: ARAPSKE ZEMLJE SPAS SU ZA NASE KOMPANIJE

Faruk Širbegović: Arapske zemlje spas su za naše kompanije Ispis E-mail
27.02.2009.godina
Image
U intervjuu Oslobođenju Faruk Širbegović, predsjednik "Širbegović grupe" kaže da je planirani prihod za ovu godinu je oko 30 miliona eura; Razgovor sa Silajdžićem bio je presudan da uopšte odem u Libiju; Simpatije Libijci prema BiH pokazuju na konkretan način …


Vaša kompanija je krenula sa poslovima u Libiju o čemu je riječ?

– Sa našim libijskim partnerima formirali smo firmu "Širbe-gović – Libija" koja ima sjedište u gradu Misurati. Mi smo većinski vlasnici u odnosu 60:40. Libijska strana se jako potrudila da Što prije završe proceduru registracije, što je bila pretpostavka za potpisivanje ugovora o izgradnji nekoliko različitih projekata. Prvi ugovor je vezan za izgradnju 10 sportskih dvorana u nekoliko gradova, čija je vrijednost oko 16 miliona eura Po tom ugovoru je uplaćen avans od libijske strane.

Ovih dana očekujemo da libijska strana otvori akreditiv j da nas uvede u posao na konkretnim lokacijama Naš plan je da ovaj ugovor pokušamo realizo-vati prije ramazana. Drugi ugovor se odnosi na izgradnju turističkog naselja u Misurati, u vrijednosti od 22 miliona eura, bez vanjskog uređenja. Treći ugovor se odnosi na izgradnju stadiona za 27.000 gledalaca, ta-kode u Misurati, u vrijednosti od 22 miliona eura. I jedan i drugi ugovor planiramo okončati u roku od narednih 18 mjeseci. Planirani prihod za ovu godinu je oko 30 miliona eura.

Sa libijskim partnerom smo dogovorili izgradnju fabrike za prefabrikovane konstrukcije, gdje je ukupna vrijednost investicije od 18 do 20 miliona eura. Odmah se kreće sa realizacijom prve faze, u vrijednosti od oko 8 miliona eura. Završetak prve faze fabrike omogućit će ugovaranje slijedećih projekata.

Bili ste u delegaciji privrednika koju je gosp. Silajdžić vodio u Libiju – da li je ovo rezultat te posjete?

– U aprilu 2008, na poziv Hansa Silajdžića, počele su pripreme za odlazak jednog broja privrednika u Libiju. Delegaciju su sačinjavali predstavnici kompanija iz oba entiteta. Razgovor sa gospodinom Si-lajdžićem je za mene bio presudan da uopšte odem u Libiju. Preporuke koje je Silajdžić dao libijskoj strani bile su presudne da nas od samog početka prihvate na najbolji mogući način. Kontakti koji su nam omogućeni su na tako visokom nivou da bi do tih ljudi bilo nemodnom danu me je primilo pet ljudi koji vode ključne libijske kompanije za implementaciju različitih projekata i koji raspolažu sa ukupnim sredstvima od 142 milijarde eura godišnje.

U daljim kontaktima mi smo se fokusirali na saradnju sa UDCO-om (Ubian Investment and Development Companv) i to je trenutno naš glavni investitor.

Posebno želim da naglasim da smo cijelo vrijeme imali punu podršku naše ambasade u Libiji. U razgovoru sa našim ljudima koji već dugo borave u Libiji, sa našim ambasadorom, kao i sa predstavnicima libijske strane, opšti je zaključak da nijednoj kompaniji do sada nije pružena takva podrška prilikom prvog nastupa na libijskom tržištu.

Iskoristio bih ovu priliku da se zahvalim gosp. Silajdžiću, kao i svima drugima koji su nam pomogli da krenemo sa poslovima na libijskom tržištu.

Kako BiH stoji u Libiji?

– Simpatije koje gaje prema BiH Libijci pokazuju i dokazuju na konkretan način. Mogućnosti i prilike koje imamo u Libiji ni izbliza nisu iskorištene. To je naravno, prije svega, do nas. Po mom mišljenju, mi bismo trebali puno bolje da se organiziramo kada je Libija u pitanju. U ovakvoj situaciji libijsko tržište bi moglo da bude značajan izvor prihoda za bh kompanije. Prije svega u građevinarstvu, ali i u drugim sektorima. Našu ambasadu u Tripoliju bi trebalo značajno kadrovski pojačati, prije svegainformacija, kao i upoznavanja sa zakonima i propisima koji važe u Libiji.

Osjećate ti odjeke recesije i kakvi su Vaši planovi u borbi za ekonomski opstanak?

– Mi smo kao Grupa u prethodnoj godini imali ukupan prihod od 87 miliona KM, što je za 10 posto više u odnosu na 2007. Međutim, ono što je najhitnije, profit je sa 12 miliona KM u 2007. u 2008. pao na 7 miliona KM. Već iz te činjenice se vidi da je konkurencija na tržištu porasla. Krizu smo počeli osjećati već od polovine prošle godine, a ozbiljnije nas je zahvatila već od septembra mjeseca. Naravno, govorim o regiji na kojoj mi radimo: BiH, Hrvatska, Srbija, Crna Gora.

Plan za ovu godinu od ukupno 800 zaposlenih, zadržali smo 600 ljudi na poslovima za tržišta na kojima smo do sada radili, a za Libiju planiramo u narednih nekoliko mjeseci poslati prvih 300 radnika, za koje smo dobili odobrenje od libijske strane. U ovom trenutku je teško procijeniti ukupan broj ljudi koje ćemo poslati u Libiju, jer imamo obavezu uposliti i jerazgovori i analize su u toku sa našim partnerima i mi tražimo da ta lokalna radna snaga obe-zbijedi određeni nivo kvaliteta i produktivnosti. Plan prihoda za ovu godinu je cea 80 miliona KM za tržište BiH, Hrvatske, Srbije i Crne Gore, te cea 30 miliona u Libiji.

Ima li bh. privreda šanse da se širi i traži svoje tržište izvan granica BiH i kako realizirati te šanse?

– Trenutno dobar dio kompanija traži poslove u arapskom svijetu. To je mogućnost koja je nama i do sada bila dostupna. Pitanje je koliko smo iskoristili prilike koje smo imali u tim državama.

U konkurenciji sa svjetskim kompanijama teško da imamo bilo kakve šanse, osim ako imamo punu političku podršku. Simpatije koje arapski svijet gaji prema BiH i ugled Harisa Silajdžića su najbolja ulaznica.

Ono što je po mom mišljenju najveći izazov je to što nedostaje finansijska potpora onim kompanijama koje imaju šanse da dobiju poslove na tim tržištima. Nijednoj bh. kompaniji "ne cvjetaju ruže" i ako hoćemo da te kompanije zapošljavaju naše ljude i dobivaju poslove na međunarodnom tržištu, onda im moramo pružiti punu podršku. Ono što je trenutno činjenica u okruženju jeste to da je na po molu "ekonomski nacionalizam" Što za nas kao malu zemlju i malu ekonomiju može biti vrlo štetno.

Komentariši