NEDZAD BRANKOVIC U RINGU VEZANIH RUKU

Najvažnija mjera za suzbijanje ekonomske krize, prema mišljenju federalnog premijera Nedžada Brankovića, jeste privlačenje stranih investicija i pokretanje kapitalnih infrastrukturnih projekata. Kako je …

… priliv stranih investicija pod velikim upitnikom zbog rasprostranjene ekonomske recesije u većini država iz kojih tradicionalno dolaze najveći investitori u BiH (Austrija, Njemačka, Italija, Slovenija, Hrvatska, Srbija…), Brankoviću preostaje da se ekonomskoj krizi suprotstavi pokretanjem kapitalnih infrastrukturnih projekata.

Ideja nije loša, uostalom, i cijeli ekonomski program novog američkog predsjednika Baracka Obame temelji se na otvaranju javnih radova, ali je njena realizacija krajnje upitna zbog vrlo oskudnih finansijskih izvora.

Premijer Branković vjeruje da bi se značajna sredstva za ove projekte mogla namaći prodajom nekoliko preduzeća u manjinskom ili pak većinskom državnom vlasništvu, poput BH Telecoma, Eroneta, Fabrike duhana Sarajevo, Sarajevo osiguranja, i sl., i za tu je ideju uspio zagrijati svih deset kantonalnih premijera s kojima se sastao u Sarajevu početkom sedmice.

Problem je međutim što takve odluke u Federaciji BiH skoro nikada ne donosi izvršna vlast, što je pravilo u svim uređenim državama parlamentarne demokracije, nego sve takve odluke presudno ovise od političkih kalkulacija stranačkih centara moći.

Branković se u to uvjerio nedavno kada je političkom kalkulacijom stranačkih čelnika blokirana izgradnja osam novih elektrocentrala vrijednih 3,5 milijardi eura. I taj je projekat imao punu podršku izvršne vlasti, ali je zaustavljen na rampi političkih centara moći.

Po svemu sudeći, političari će presuditi i u slučaju prodaje BH Telecoma, Eroneta i još nekoliko kompanija u kojim država ima veći ili manji udio vlasništva. Uostalom, i ranije je Branković zagovarao prodaju telekom sektora i uvijek se sudarao s istim političkim preprekama. Vrh SDA nekoliko puta do sada mijenjao je mišljenje o modelu privatizacije BH Telecoma: kolebljivi lider SDA Sulejman Tihić načelno je bio za prodaju, no nije bio načisto treba li prodati većinski ili manjinski udio, dok se njegov političko-ekonomski konsultant, lider SDP-a Zlatko Lagumdžija snažno protivio prodaji telekom sektora.

Nije teško pretpostaviti da će i lider Stranke za BiH Haris Silajdžić također izaći s vlastitom političkom kalkulacijom: ako je SDA bez ikakvih argumenata srušila energetski projekat za koji se zalagala Stranka za BiH, pretpostaviti je da će i SBiH sa sličnim „argumentima“ izaći pred projekte u aranžmanu SDA.
Branković je talac bolesnih političkih odnosa u Federaciji BiH i sve dok liderske ambicije i uskostranački interesi budu ispred općedruštvenih, kola Federacije BiH stajaće nepomično u dubokom glibu.

Biznis.ba / Asim Metiljević (Slobodna Bosna)