6. april – najznačajniji datum u historiji Sarajeva

6. april - najznačajniji datum u historiji Sarajeva

Foto: Vijesti.ba

Današnji dan, 6. april je višeznačan datum u historiji Sarajeva.

Na ovaj datum 1941. godine Sarajevo je prvi put bombardovano od strane Wermachta, a na isti dan 1945. su ga partizanske jedinice oslobodile od fašističkog okupatora.


6. aprila 1992. započela je opsada Sarajeva od strane bivše Jugoslovenske narodne armije, Vojske Republike Srpske i srpskih paravojnih formacija, koja je trajala 44 mjeseca.

April 1941. godine

6. i 7. aprila 1941. godine bombardiran je aerodrom na Rajlovcu, Jugoslavenska pošta piše o 7-8 aviona koji čine samo materijalnu štetu. Gradsko poglavarstvo Sarajeva donosi odluku o uvođenju policijskog sata te zamračivanju grada jer su u narednim danima njemački avioni nadlijetali grad bez dejstava.

Tek 12. i 13. aprila njemački avioni bombardiraju cijeli grad. Pa su tako pogođeni zgrade Suda i Pošte, vojne komande na Bistriku, paviljon, Bistrik (pruga), sklonište u Velikom parku, naselja Hrid, Bjelave i Skenderija, škola na Vratniku, današnja ulica Branilaca grada, hoteli na Ilidži i dr. lokacije.

Neka bombardiranja i nisu imala određenih vojnih ciljeva sem stvaranja straha i panike i čin su klasične odmazde. U gradu je vladalo određeno bezvlašće, bez ikakve koordinacije a prisutno je masovno povlačenje vojske.

Bombardiranje Sarajeva odnijelo je oko 90 života građana Sarajeva i prilično značajnu materijalnu štetu u gradu. Njemačke jedinice ušle su u Sarajevo 15. aprila, oko 15 sati. U operacijama zauzimanja Sarajeva učestvovale su 8. i 14. oklopna divizija te 51. korpus. zauzima nje Sarajeva bilo je naravno dio širih vojnih operacija njemačke vojske. Pukovnik Beker izdaje naredbu o uvođenju policijskog sata, predaji oružja, platežnim sredstvima i tzv. nabavkama.

Odmah potom Nijemci svečano postrojavaju jedinice ispred sarajevske Vijećnice te “svečano” uklanjaju spomen ploču tzv. Sarajevskom atentatu i Gavrilu Principu te je nose Hitleru kao rođendanski poklon.

Nedugo potom, u Sarajevu se ustrojava vlast Nezavisne države Hrvatske, koja se proglasila 10. aprila / travnja u Zagrebu. Ovo aprilsko / travanjsko bezvlašće u Sarajevu doveli su do određenih pljački i nekoliko ubistava, stvaranja straha i nesigurnosti…što će se za mnoge Sarajlije nastaviti.

April 1945. godine

Akcija oslobađanja Sarajeva od faštističkog okupatora počela je 28. marta 1945. godine, nakon žestokih borbi na Vratnik je 5. aprila 1945. godine ušla 16. Muslimanska brigada, a odmah za njom i 20. Romanijska, dok su ostale jedinice, opkolivši grad sa svih strana, potpuno slomile otpor Nijemaca i pripadnika NDH i Sarajevo je oslobođeno narednog dana – 6. aprila

U antifašističkoj borbi od 1941. do 1945. godine, prema dostupnim podacima, 10.961 građana Sarajeva dalo je svoje živote. Stradalo je 7.092 Jevreja, 1.427 Srba, 412 muslimana, 106 Hrvata, te 16 Crnogoraca, jedan Makedonac, pet Slovenaca i 12 ostalih.

April 1992. godine

Decenijama nakon toga, upravo će 6. april biti veoma važan datum i u novijoj historiji Grada Sarajeva i Bosne i Hercegovine. 47. godina nakon što je oslobođeno u Drugom svjetskom ratu, Sarajevo je 6. aprila 1992. godine doživjelo nova stradanja. Tog dana je počela nova, u historiji grada, najduža opsada.


Nakon održanog referenduma o suverenosti i nezavisnosti Bosne i Hercegovine i izlaska iz jugoslovenske federativne zajednice u Bosni i Hercegovini se zaoštrava sigurnosno-politička situacija.

Naime, 5. aprila 1992, kada su se pred zgradom tadašnje Skupštine Republike BiH na Marijin-Dvoru okupile na hiljade građana sa transparentima “Mi smo za mir”, zabilježene su i prve žrtve rata – Suada Dilberović i Olga Sučić. No, umjesto mira, nastupila je opsada koja je trajala 1.425 dana i jedna je od najdužih u istoriji modernog ratovanja, tokom koje je živote izgubilo 10.514 ljudi među kojima 1.601 dijete.

Grad je bio pod bjesomučnim granatiranjem i snajperskim djelovanjem. Broj stanovnika se pri kraju opsade 1995. godine smanjio na 250.000. Za vrijeme opsade prosječno je palo 329 granata dnevno na Sarajevo. Rekord od 3.777 ispaljenih granata zabilježen je 22. jula 1993. godine.

Veći dio opsade grad je bio bez vode, plina i struje. Bolnice i drugi civilni objekti (škole, ambulante, humanitarne kuhinje, groblja, pijace, parkovi, kuće i zgrade, izbjeglički centri i dr.) su bili stalna meta artiljerijskog i snajperskog djelovanja. No, Sarajevo nije klonulo, kako vojno, tako i duhovno i kulturno.

Ovog 6. aprila 1992. godine, za Sarajevo sudbonosnog datuma, Evropska zajednica priznala je Bosnu i Hercegovinu kao suverenu i nezavisnu državu.

(Vijesti.ba)

Komentariši