beats by dre cheap

BiH TRAŽI SVOJE GRANICE

BiH traži svoje granice


Vardište, selo u BiH na granici sa Srbijom

Vardište, selo u BiH na granici sa Srbijom

Pitanje granica u regiji, umjesto da bude tehničko, je političko. To potvrđuje i konstatacija kako Bosna i Hercegovina više od 25 godina, od tri zemlje sa kojima se graniči, sa dvije, Srbijom i Hrvatskom, to pitanje nije uspjela da riješi.

Uspostavljanje međudržavnog vijeća, Komisije za granice, nisu dali skoro nikakve rezultate, a nakon pojedinih političkih izjava o crtanju novih granica, predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić je pozvao Hrvatsku da ratifikuje, a Srbiju da potpiše ugovor o granici s Bosnom i Hercegovinom.

"Imajući u vidu ukupnu atmosferu na prostoru Zapadnog Balkana, koja je u posljednje vrijeme obilježena provokacijama, zloslutnim idejama o crtanju novih granica na bazi etničkih principa, tendencioznim i zlonamjernim povezivanjem BiH sa odnosom između Srbije i Kosova, neprihvatljivim carinskim nametima i barijerama i sličnim nedobrosusjedskim aktivnostima i porukama, smatram da je vrijeme, i to upravo sada, da se promijene trenutne paradigme ponašanja koje vode u slijepu ulicu, jer ono što najviše treba Zapadnom Balkanu nisu nove hegemonističke politike i podjele, nego pozitivan politički dijalog, mir, međusobna saradnja i napredak", navodi Zvizdić u inicijativi.

Ugovor o državnoj granici između BiH i Hrvatske potpisan je prije tačno 20 godina, ali nije ratifikovan, dok sa Srbijom još uvijek traju pregovori o ugovoru.

Član Predsjedništva Šefik Džaferović, također, pozvao je BiH i Hrvatsku da ponovo razmotre ratifikaciju sporazuma "Izetbegović-Tuđman" iz 1999. godine.

Ključne tačke oko kojih se političari u Hrvatskoj ne slažu sa ugovorom koji je potpisao prvi hrvatski predsjednik su Veliki i Mali Školj i vrh Kleka, koje pripadaju BiH.

Prema Džaferovićevim riječima, kad je u pitanju Srbija, rješavanje pitanja granice će ići malo teže.

"Najbolje bi bilo da Republika Hrvatska sa Bosnom i Hercegovinom zaključi ili već ratificira već zaključeni sporazum o granici i da Bosni i Hercegovini u skladu sa međunarodnom Konvencijom o pravu mora prizna i omogući pristup, ničim ometan pristup, prema otvorenom moru. Poznata je granica sa Republikom Srbijom. Od nas se traži da pristanemo na razmjenu teritorija prije nego se zaključi ugovor o poznatoj granici, pa gdje to ima na svijetu", pita se Džaferović.

Član Komisije za granicu Željko Obradović za Radio Slobodna Evropa (RSE) navodi kako je za ratifikaciju sporazuma sa Hrvatskom sve spremno, no, kada je riječ o otvorenim pitanjima sa Srbijom, sporne su četiri tačke i to - hidroelektrane Zvornik i Bajina Bašta, pruga prema Baru i dio zemljišta kod Rudog.

"Dvije države su se usuglasile oko granice i mi smo identificirali granicu između Bosne i Hercegovine i Srbije, znači, onu granicu koja je bila na dan međunarodnog priznanja Bosne i Hercegovine i to smo, čak, i zapisnički konstatirali, pripremili karte i tekst ugovora o granici. Međutim, kolege iz Srbije nisu htjele potpisati mape, niti su htjeli ići dalje, tražeći da se izvrši korekcija granice na četiri lokaliteta, na dvije hidroelektrane Bajina Bašta i Zvornik, pruga Beograd-Bar i četiri naseljena mjesta u općinama Rudo i Priboj", kaže Obradović.

Upravo ovi pobrojani lokaliteti već deset godina nisu sa mrtve tačke pomjerili razgovore o granici između BiH i Srbije.

Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić prošle godine, prilikom posjete Sarajevu, je izjavio kako Srbija predlaže devijaciju granice na 14 i 37 hektara, odnosno da se teritorija razmijeni u području pruge Beograd-Bar i oko Rudog.

I dok je, na Vučićev prijedlog, tadašnji predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao kako neće biti problema, tome se protivi ne samo političko Sarajevo, već i vlast Rudog, gradića na istoku Bosne. Tamošnji načelnik Rato Rajak poručuje da nema adekvatne teritorije uz granicu BiH i Srbije koja se može izvršiti kao zamjena, kako to predlaže Vučić.

"Ja se plašim da se samo jednim običnim birokratskim potezom ne napravi nešto što će, bukvalno, devastirati našu opštinu i tu eventualnu kompenzaciju teritorije na nekoj drugoj liniji razgraničenja između Srbije i Bosne i Hercegovine, a već se nezvanično pojavljuju informacije da je riječ o teritoriji koja se veže uz opštinu Bijeljina ili Zvornik", ističe Rajak.

No, analitičarka Ivana Marić kaže kako, bez obzira na nove uslove koje postavljaju susjedne zemlje, Bosna i Hercegovina nije jedinstvena kada je o njenim granicama riječ. Ona ističe da, ukoliko bi se ovo pitanje prepustilo stručnjacima, granice bi bile vrlo brzo utvrđene, ali u Bosni i Hercegovini postoje tri politička stava o tome.

"Mislim da krivca trebamo tražiti, isključivo, u Bosni i Hercegovini, u našim institucijama, u nespremnosti na dogovor političkih stranaka kojima ovo izuzetno odgovara, tako da ne možemo očekivati ni od Zvizdićeve inicijative da će biti uspješna. Moraćemo čekati bolja vremena, neke buduće koalicije koje će, možda, biti spremne da porade na tom pitanju", poručuje Marić.

Jedinstvena Bosna i Hercegovina
http://haler.blogger.ba
16/01/2019 16:43