beats by dre cheap

KEMAL KURSPAHIĆ: 'PRIJEVOD S EVROPSKOG' ZA HDZ

Kurspahić: 'Prijevod s europskog' za HDZ


Izbor Željka Komšića (lijevo) za člana Predsjedništva BiH izazvao burne reakcije dijela Hrvatske

Izbor Željka Komšića (lijevo) za člana Predsjedništva BiH izazvao burne reakcije dijela Hrvatske



Piše: Kemal Kurspahić

(Mišljenja izrečena u komentaru ne odražavaju nužno stavove RSE)

Ofanziva vladajuće ha-de-zeovske politike, sračunata na internacionalizaciju pitanja „jednakopravnosti konstitutivnih naroda“ i onemogućavanje da „Hrvatima drugi biraju predstavnike“ u državnim organima Bosne i Hercegovine, ovih dana je naišla na nepremostivu prepreku: njeni nosioci – aktuelni najviši hrvatski funkcioneri uključujući i šeficu hrvatske diplomatije – imaju problema s razumijevanjem poruka evropskih institucija u vezi sa zaglušujućom kampanjom iz Zagreba protiv susjedne zemlje.

Primjer tog nesporazuma je, recimo, izjava ministarke vanjskih poslova Hrvatske kako ministri vanjskih poslova Evropske unije u raspravi o Bosni i Hercegovini „nisu ni spomenuli“ pismo tri bivša visoka predstavnika u toj zemlji u kojem se osuđuje miješanje Hrvatske u unutrašnje stvari Bosne i Hercegovine.

U diplomatskoj komunikaciji, za razliku od nepozvanog ogovaranja i tužakanja susjedne države u međunarodnim forumima, snažne poruke mogu se poslati i bez obaveznog spominjanja njihovog povoda – u ovom slučaju pisma trojice. U Briselu je, naime, potvrđeno kako je visoka predstavnica Evropske unije za spoljnu politiku Federica Mongherini proučila to pismo i poručila kako „vjeruje da će se pitanje izbora u Bosni i Hercegovini razmatrati što je prije moguće nalazeći odgovarajuću ravnotežu – i ja razumijem da je to diplomatski izazov – između potrebe da se pomiri osobeno uređenje države sa standardima Evropske unije“.

U „prijevodu s europskog“, koji je tako potreban službenom Zagrebu, to znači kako galama o „jednakopravnosti konstitutivnih naroda“ ne može potisnuti presude međunarodnih sudova o jednakim pravima svih građana i ostalih u izbornom procesu, čije provođenje nikad nije zanimalo nacionalističke elite, a – kad god se primijene – značiće korak u prevazilaženju ustavnog aparthejda.

Čak su i neki od predvodnika ofanzive protiv Bosne i Hercegovine pred evropskim odbijanjem diktiranja ustavnih normi suverenoj državi i upozorenjima kako je i predsjednik bosanskohercegovačkog HDZ-a dva puta biran u Predsjedništvo po istim pravilima po kojima i Komšić, ovih dana nerado priznali kako izbor Komšića „nije nelegalan ali jeste nelegitiman“, jeste po slovu ali „nije u duhu Dejtona.“

Po Ustavu – iz Federacije se biraju dva člana Predsjedništva, jedan Bošnjak i jedan Hrvat, i nigdje ne piše kako to mora biti Hrvat s potvrdom podobnosti HDZ-a. Promjene Ustava i izbornih pravila neće ići u smjeru apsolutizacije prava „konstitutivnih naroda“ na račun jednakih prava svih građana da se kandiduju i budu birani u državne organe.

Druga poruka za koju je predvodnicima antibosanske kampanje potreban „prijevod s europskog“ je insistiranje na suverenitetu i teritorijalnom integritetu bosanskohercegovačke države: ne možete tvrditi kako podržavate njen suverenitet a istovremeno u evropskim institucijama, u vlastitom Saboru i medijima diktirati njeno unutrašnje uređenje.

Ta je kampanja doživjela kulminaciju ovih dana s raspravom u hrvatskom Saboru o „Deklaraciji o Bosni i Hercegovini“.

Iako je ta rasprava vođena uz upozorenja opozicije kako mnogo šta u njoj znači narušavanje suvereniteta susjedne države, pa je njen tekst prilagođavan potrebi za postizanjem što šire saglasnosti o Deklaraciji, ona predstavlja direktan poziv hrvatskim zastupnicima u organima Bosne i Hercegovine da rade na promjenama Ustava i izbornih pravila po mjeri HDZ-a.

One sa iskustvom iz devedesetih ta kampanja iz Zagreba za izborni zakon koji će osigurati da „samo Hrvati biraju Hrvate“, što bi najvjerovatnije značilo stvaranje izborne jedinice u kojoj nema mjesta za „ostale“ i oživljavanje - u nekoj novoj formi izbornog „trećeg entiteta“ - Tuđmanove herceg-bosanske paradržave. Njeno je ratno vodstvo pravomoćno osuđeno za udruženi zločinački poduhvat u provođenju Tuđmanovog i Miloševićevog sporazuma o srpskim i hrvatskim teritorijama na račun susjedne države.

Tada su, kako su u svjedočenjima pred haškim tribunalom govorili autoritativni strani posmatrači ratnih zbivanja u Bosni i Hercegovini, predstavnici „Herceg Bosne“ poput Mate Bobana i Jadranka Prlića u službenim razgovorima i televizijskim intervjuima – čiji su snimci prikazivani u sudnici – govorili o „hrvatskom životnom prostoru“ u Bosni i Hercegovini. On se stvarao po uzoru na nacistički „lebensraum“ (životni prostor) tridesetih i četrdesetih godina prošlog stoljeća: masovnim progonima i istrebljenjem etnički nepoželjnih u koncentracionim logorima.

Poticanje nasilnog zaokruživanja „hrvatskih teritorija“ u Bosni i Hercegovini bilo je tragično i za Hrvate iz širokih područja Bosne i Hercegovine čiji su zavičaji ostavljeni na nemilost bilo srpskim ili bošnjačkim vlastima. I protiv njih su počinjeni zločini koji nikad nisu odgovarajuće pravosudno sankcionisani.

Jedinstvena Bosna i Hercegovina
http://haler.blogger.ba
14/12/2018 22:10