beats by dre cheap

PROFESOR PRAVA, SLAVEN KOVAČEVIĆ: USTAVNI SUD NEMA IZBORA, MORA SMIJENITI MATU TADIĆA

KOVAČEVIĆ UPOZORAVA: Ustavni sud nema izbora, mora smijeniti Matu Tadića

Ustavni sud BiH bi radi zaštite svog integriteta morao pokrenuti smjenu svog potpredsjednika Mate Tadića, te odbaciti zahtjev Borjane Krišto kao nedopušten iz dva razloga - jer je o tom pitanju već raspravljao u predmetu "Božo Ljubić", ali i zato što je predmet "Borjana Krišto" duboko kompromitiran političkim utjecajima HDZ-a.


KOVAČEVIĆ UPOZORAVA: Ustavni sud nema izbora, mora smijeniti Matu Tadića













......................
Rekao je ovo u razgovoru za Vijesti.ba doktor političkih nauka Slaven Kovačević, odgovarajući na naš upit da li Tadić treba da bude smijenjen s pozicije potpredsjednika ove pravosudne institucije, ili u najmanju ruku izuzet iz apelacije Borjane Krišto, nakon što su se u javnosti pojavile sporne fotografije.
 
Naime, mediji su objavili fotografije na kojima su visoki zvaničnici HDZ-a BiH Borjana Krišto, Bariša Čolak i Mato Jozić u društvu s Tadićem, koji će krajem mjeseca odlučivati upravo po apelaciji Borjane Krišto.
 
Također, na drugoj fotografiji su Čolak i Vlado Rogić, član Centralne izborne komisije (CIK) BiH, koja treba da donese podzakonski akt o raspodjeli mandata za federalni Dom naroda.
 
- Ako su te fotografije autentične, onda je jedna stvar jasna - ne postoji više predmet po zahtjevu Borjane Krišto, jer se radi o dubokoj kompromitaciji predmeta, u smislu da se kroz politički utjecaj na Ustavni sud BiH nastoji ostvariti politički, a ne pravni ishod predmeta temeljen na Ustavu BiH - smatra Kovačević.
 
U tom slučaju, nastavlja, ista je stvar i s predmetom "Božo Ljubić", u kojem je Ustavni sud BiH kao pravni osnov koristio član I/2 Ustava BiH, koji po njima kaže: "Bosna i Hercegovina je demokratska država koja funkcionira u skladu sa zakonom i na osnovu slobodnih i demokratskih izbora", što je neki nezvanični ili neslužbeni prijevod Ustava BiH. U zvaničnoj verziji, onoj na engleskom jeziku, piše sljedeća formulacija: "Bosna i Hercegovina bit će demokratska država koja funkcionira u skladu sa vladavinom prava i na osnovu slobodnih i demokratskih izbora".

Kovačević ocjenjuje da je nedostatak termina "vladavina prava" u neslužbenim prijevodima Ustava BiH, koje koristi Ustavni sud BiH, veoma jasan indikator političkih utjecaja, na način da se zanemarivanjem postojanja tog termina isposluju odluke Ustavnog suda BiH koje odgovaraju HDZ-u.
 
- Ako pođemo od teorijskih pojašnjenja termina "vladavina prava", koji podrazumijeva jednakost svih građana pred zakonom, na individualnom nivou i bez izuzetaka, kako onda Ustavni sud BiH može staviti van snage odredbu Izbornog zakona BiH, koja kaže: "Svakom konstitutivnom narodu se daje jedno mjesto u svakom kantonu"? Ili preciznije - da li to Ustavni sud BiH kroz svoje političke kontakte poništava postojanje vladavine prava u BiH? - pita se Kovačević.
 
Također ga zanima da li time Ustavni sud BiH stavlja van snage Opći okvirni mirovni sporazum za BiH iz Dejtona (Aneks 4, 6 i 7), koji je temeljen na vladavini prava, samo da bi zadovoljio političke aspiracije onih koji vrše politički utjecaj na Ustavni sud BiH?

- Isto tako, nama bliži pojam pravne države, koja po definiciji mora garantirati sva prava, slobode i jednakosti svim svojim građanina, očito je prestao postojati u BiH radi političkih odluka Ustavnog suda BiH, u kojima su jedni jednakiji od drugih. Ili još preciznije - jedni trebaju imati veći stepen prava od drugih, jer to tako hoće HDZ - naglašava Kovačević.
 
Potpuno isti slučaj, dodaje, je i s članovima CIK-a BiH, koji svojim interpretacijama mogu ući u vrlo opasan prostor negiranja vladavine prava u BiH, koristeći svoja ovlaštenja da legaliziraju rezultate agresije, genocida, etničkog čišćenja, ratnih zločina i različitih presuđenih udruženih zločinačkih poduhvata, tako što namjeravaju donositi podzakonska akta kojim bi prekršili ustavne odredbe, posebno legitiman cilj popisa iz 1991. godine, a sve radi političkih aspiracija HDZ-a, koji se više ne libi ući u, također, opasan prostor političkog utjecaja i na CIK.
 
- Iz svega toga, možemo zaključiti da je HDZ spreman poništiti postojanje vladavine prava u BiH radi svojih političkih ciljeva, koji su, sada je već jako vidno, temeljeni na politikama HDZ-a iz prve polovine 1990-tih, koje su pred nadležnim međunarodnim sudovima utvrđene kao udruženi zločinački poduhvat - navodi Kovačević.
 
Potcrtava kako se postavlja jasno pitanje - zašto na ovakvo vršenje političkih utjecaja ne reagiraju domaće pravosudne i policijske institucije, jer se otvara mogućnost koruptivnih radnji prema sudijama Ustavnog suda BiH i CIK-a BiH, posebno onih sudija Ustavnog suda BiH koji su bili u istom predmetu s Draganom Čovićem, a za koje je Borjana Krišto založila svoju imovinu da bi im bila plaćena kaucija.
 
- Zar time nije pokazano postojanje veze na relaciji Čović-Krišto-Tadić? Isto se pitanje odnosi i na OHR i SAD, kao tvorca Dejtona - zašto ne reagiraju na ovakva eklatantna poništavanja vladavine prava u BiH? Ponovit ću još jednom: predmet Borjane Krišto je vidno kompromitiran političkim utjecajima HDZ-a i kao takav ne bi trebao više postojati, dok je odluka Ustavnog suda BiH u predmetu "Božo Ljubić" (u kojoj se zaobilazi termin "vladavina prava") veoma upitna, što također zahtijeva reakciju međunarodne zajednice - upozorava Kovačević.
 
Naš sagovornik osvrnuo se i na odluku Ustavnog suda BiH iz 2010., kada je smijenio sudiju Krstana Simića, zbog njegovog pisma Miloradu Dodiku u kojem mu se, oslovljavajući ga sa "šefe", pravdao zbog odluke Ustavnog suda BiH u korist banjalučkog biznismena Veselka Malbašića. Tada su sve sudije Ustavnog suda BiH jednoglasno kazale da je Simić "narušio ugled i dostojanstvo Ustavnog suda BiH". Za smjenu Simića tada je glasao i Mato Tadić.
 
Kovačević podsjeća kako je prije nekoliko mjeseci predsjednik Ustavnog suda BiH, gostujući na jednoj od televizija, izravno rekao da nema političkih utjecaja na Ustavni sud BiH i da je to njemu smiješno objašnjavati.
 
- Evo, sad ima pokazatelj vidnog političkog utjecaja na Ustavni sud BiH, poglavito na sudiju Matu Tadića, a možda i na neke druge sudije. Sada se otvara jasno pitanje - ako predsjednik Ustavnog suda BiH ne reagira, on time direktno priznaje i prihvata politički utjecaj na Ustavni sud BiH. Ili obratno - ako želi zaštititi Ustavni sud BiH od političkih utjecaja, tada mora zatražiti smjenu sudije Mate Tadića - mišljenja je Kovačević.
 
Kako je već stvorena sudska praksa u slučaju Krstana Simića, potcrtava Kovačević, onda je izvjesno da predsjednik Ustavnog suda BiH nema previše izbora, odnosno da mora pokrenuti smjenu sudije Mate Tadića.
 
- O tome nema rasprave, jer bi u suprotnom Ustavni sud BiH izgubio i ovo malo ugleda kojeg ima ili nema u javnosti. Suviše je to važna priča da bi prošla nezapaženo - kaže Kovačević.
 
Isto tako, dodaje, nadležne pravosudne i policijske institucije morale bi poduzeti nešto radi ovih političkih utjecaja na Ustavni sud BiH i CIK (gdje gospodin Rogić nije jedini, ima tu i situacija kada je još neko iz CIK-a išao na sastanke s Borjanom Krišto, tamo negdje na Kupresu).
 
- To u normalnim zemljama, koje su temeljene na vladavini prava, jednostavno ne bi moglo proći, tako da se postavlja pitanje - ima li ovdje vladavine prava ili ne? Jer, ako nema, onda se ova zemlja vratila u srednjovjekovno feudalno stanje, gdje postoji vlastela koja nepobitno upravlja, dok smo valjda mi, građani ove zemlje, njihovi kmetovi. U takvom ambijentu postojanje Dejtonskog mirovnog sporazuma postalo bi besmisleno. To tako jednostavno ne može - zaključuje Kovačević u razgovoru za Vijesti.ba.

(Vijesti.ba/SB)

Jedinstvena Bosna i Hercegovina
http://haler.blogger.ba
08/11/2018 23:50