beats by dre cheap

MORALNI SUNOVRAT OMILJENE SVJETSKE NOBELOVKE : HEROINA BORBE ZA DEMOKRATIJU NA KRAJU JE - ZAŠUTJELA - AKO ŽELITE TESTIRATI KAREKTER LJUDI, DAJTE IM MOĆ

Moralni sunovrat omiljene svjetske nobelovke : Heroina borbe za demokratiju na kraju je – zašutjela

Septembar 10. 2017.


“Gotovo svi ljudi mogu izdržati nedaće, no ako želite testirati njihov karakter, dajte im moć, rekao je Abraham Lincoln. Nažalost, u današnje vrijeme njegova izjava paše Aung San Suu Kyi poput rukavice”, napisala je književnica Sufiya Ahmed za britanski Independent.

Sufiya Ahmed priznaje kako je “jednom Suu Kyi istaknula kao jedan od svojih najvećih uzora – a onda je izdala”, samo je jedna u nizu javnih osoba, dužnosnika, dobitnika Nobelove nagrade i komentatora koji su se ovih dana nesmiljenom žestinom obrušili na mianmarsku lidericu zbog njezina odnosa prema mianmarskoj muslimanskoj manjini Rohinjama, prema “dijagnozi” Ujedinjenih naroda iz 2013. godine jednom od “najprogonjenijih” naroda na svijetu.

Naime, nakon što su pripadnici Oslobodilačke vojske Rohinja Arakan 25. augusta   izveli iznenadne koordinirane napade na policijske i vojne ispostave u inače nemirnoj državi Rakhine, gdje Rohinje većinom žive, a u kojima je poginulo 12 policajaca, mianmarske sigurnosne snage krenule su u veliku protuofenzivu koju aktivisti za ljudska prava, ali i UN izjednačavaju s etničkim čišćenjem i genocidom.

Mianmarske vlasti tvrde da provode sigurnosnu operaciju protiv terorista u Rakhineu. U najnovijoj kulminaciji od 25. augusata ubijeno je 1.000 ljudi, a oko 270.000 Rohinja, od kojih 80 posto žene i djeca, prebjeglo je u Bangladeš, pričajući užasne priče o proizvoljnim uhićenjima, ubijanjima, silovanjima i paljenju sela. Mianmarske su vlasti, tvrde u Bangladešu, navodno čak minirale područje uz granicu kako bi spriječile povratak onih koji su pobjegli u pokušaju da spase život. Mianmarske vlasti tvrde da je poginulo samo 400 ljudi i da su za nasilje odgovorni teroristi.

Cvijet u kosi

U svakom slučaju, od oktobra  prošle godine, kada se situacija u Rakhineu iznova zaoštrila, međunarodna zajednica uprla je oči u Suu Kyi, čekajući i očekujući od nje da reagira. No, reakcija koju su očekivali je izostala. Suu Kyi je, rezimiraju svjetski mediji, odgovorila mješavinom šutnje, negiranjem dobro dokumentiranih dokaza, optužbama za širenje “lažnih vijesti” i dezinformacija, opstrukcijom humanitarne pomoći i optuživanjem humanitarnih radnika da pomažu teroriste.

Kao i mnogi drugi, i Sufiya Ahmed u komentaru sažima osnovno o Suu Kyi. Opisuje je kao neumornu zagovornicu demokracije i ljudskih prava, koja je 1991. dobila Nobelovu nagradu za mir zbog nenasilne borbe protiv mianmarske vojne hunte. Iznimno predana principima za koje se zalagala, piše, u kućnom je pritvoru provela čak 15 godina života, pozicionirajući se na globalnoj sceni – s prepoznatljivim cvijetom u kosi i blagim licem – kao “suvremeni Mandela, King i Gandhi”, ljubimica Zapada. Njezino konačno puštanje iz kućnog pritvora, a zatim i pobjedu njezine Nacionalne lige za demokraciju (NDL) na izborima 2015. godine svijet je slavio kao pobjedu dobra nad zlom.

No, sada se impozantnom životopisu dodaje riječ “ali”.

“Aung San Suu Kyi očito nije ikona kakvu je Zapad zamišljao i kakva je želio da bude. Ona koja zaslužuje biti na listi ženskih modela koji u svima nama bude osjećaj pravde. Njezina šutnja sugerira da je demokraciju i ljudska prava željela samo za ‘svoje’, ne i za Rohinje koje smatra ‘onima drugima’”, piše Sufiya Ahmed.

Kao liderica zemlje koja ne osuđuje počinjena zvjerstva te čak, kao što je svojedobno učinila, upućuje američkog ambasadora da ne koristi termin Rohinje, ona postaje suučesnica u zločinu, optužuju je danas.

Mnogi pokušavaju pronaći odgovor na pitanje što se dogodilo sa Suu Kyi. Neki smatraju da se ona boji da će, ako progovori, napraviti još veće zlo, omogućiti vojsci – koja i dalje upravlja velikim dijelom državnog aparata – da ponovno pojača stisak. Neki, tražeći opravdanje za šutnju, tvrde da ionako ne može ništa učiniti jer policija i vojska nisu pod njezinom ingerencijom, a drugi se prisjećaju početka godine. U siječnju je u Yangonu, u zračnoj luci, ubijen Ko Ni, jedan od njezinih savjetnika te najprominentnijih muslimana u zemlji koji se zalagao za promjenu Ustava, veća prava te vjerske zajednice te glasno kritizirao utjecaj vojske na politiku, zbog čega se susretao s prijetnjama. Likvidiran je s leđa dok je u rukama držao svog malog unuka, a navodno iza ubojstva stoje obavještajno-vojni krugovi. Suu Kyi je i tada šutjela, unatoč kritikama. Trebalo joj je mjesec dana da se oglasi i nazove ga mučenikom.

No, većina ne pokušava pronaći objašnjenja za šutnju. Nobel za mir, u kakvoj god da se situaciji Suu Kyi nalazila, nosi obavezu reakcije, tvrde. Pogotovo s obzirom na izjave koje je i sama svojedobno davala. “Burma je država mnogih etniciteta i vjera u njezinu budućnost može počivati samo na istinskom duhu ujedinjenja”, poručila je u govoru 2012. kada je konačno preuzela svog Nobela.

Prevelika cijena

Njezine današnje izjave imaju drugačiji ton.

“Moja vlada radi sve što može kako bi zaštitila sve stanovnike države Rakhine. Moramo se brinuti za svoje građane, moramo se brinuti za svakoga tko je u našoj zemlji, bez obzira na to jesu li ili nisu naši građani. Naravno, naši resursi nisu potpuni i adekvatni kao što bismo htjeli, no dajemo sve do sebe i želimo osigurati da svi imaju pravo na zakonsku zaštitu”, rekla je nedavno, ali nije izrijekom spomenula Rohinje.

Dodala je kako je situacija u Rakhineu teška već desetljećima i da je “malo nerazumno očekivati da njezina administracija riješi problem u samo 18 mjeseci koliko je na vlasti”. U najnovijem intervjuu za BBC, pak, ustvrdila je da ona ne šuti, da konstantno progovara, ali je osuđuju jer ne govori ono što žele čuti, jer ne želi osuditi nijednu zajednicu.

Peticijom da joj se oduzme Nobela, koja je pokrenuta u međuvremenu, do jučer su prikupljena 377.322 potpisa. Oglasio se, moleći je da prestane šutjeti, i nobelovac Desmond Tutu. “Godinama sam na stolu držao tvoju fotografiju kako bi me podsjećala na nepravdu i žrtvu koju si izdržala zbog ljubavi i predanosti mianmarskom narodu. Simbolizirala si pravdu. Ako je politička cijena tvog uspona na najvišu funkciju u Mianmaru tvoja šutnja, ta cijena je definitivno prevelika”, poručio joj je.

Suu Kyi je svojedobno rekla “da nije moć ta koja korumpira, nego strah od gubitka moći”. Mnogi traže da pokaže da se ne boji.

(Kliker.info-Jutarnji list)




















Jedinstvena Bosna i Hercegovina
http://haler.blogger.ba
10/09/2017 15:02