beats by dre cheap

ODNOSI BiH I HRVATSKE SVE MANJE DOBROSUSJEDSKI

Odnosi BiH i Hrvatske sve manje dobrosusjedski



Zastava Hrvatske na devastiranom objektu Privredne banke Sarajevo u Mostaru, arhiv

Zastava Hrvatske na devastiranom objektu Privredne banke Sarajevo u Mostaru, arhiv


Image result for franjo tudjman i ante pavelic

///////////////////////////////
Image result for franjo tudjman i ante pavelic

/////////////////////////////////
Image result for dragan covic miroslav tudjman  karikature fotos


Image result for dragan covic miroslav tudjman  karikature fotos


Image result for dragan covic miroslav tudjman  karikature fotos


Image result for dragan covic miroslav tudjman  karikature fotos


Image result for dragan covic miroslav tudjman  karikature fotos


Image result for dragan covic miroslav tudjman  karikature fotos


Image result for miroslav tudjman  karikature fotos


Image result for miroslav tudjman ratni zlocinac  karikature fotosImage result for miroslav tudjman ratni zlocinac  karikature fotos

Franjo Tudjmam, Slobodan Milosevic i Miroslav Tudjman

///////////////////////////

Odnosi između Bosne i Hercegovine i Hrvatske sve su manje dobrosusjedski, iako se tako godinama nazivaju. Dug je spisak problema koji opterećuju veze na relaciji Sarajevo – Zagreb: neutvrđena međudržavna granica, izgradnja Pelješkog mosta, preuveličano učešće bh. državljana na stranim ratištima, različito viđenje učešća boraca iz arapskih zemalaja u ratu u BiH, trgovinske barijere za bh. poljoprivredne proizvode i tako dalje.

Posljednje što izaziva osjećaj potcjenjvanja je izjava zastupnice Evropskog Parlamenta iz Hrvatske Željane Zovko, da bi Bosna i Hercegovina trebala slijediti primjer Kenije kada se radi o izmjenama Ustava i Izbornog zakona.

Zbog ovih, ali i drugih, brojnih problema, očigledno je da susjedi prema Bosni i Hercegovini imaju neiskren odnos, što se odnosi i na Srbiju, kaže analitičar Ibrahim Prohić.

Hrvatska i Srbija koriste BiH kao rezervni teren za podizanje tenzija.

"Treba li podsjetiti na uzroke i karakter rata, te šta se sve dešavalo s jedne i druge strane preme BiH. Druga karakteristika je to što ratni ciljevi i na jednoj i na drugoj starni nisu arhivirani. I Hrvatska i Srbija koriste Bosnu i Hercegovinu kao rezervni teren za podizanje tenzija, kada je to jednoj ili drugoj strani potrebno zbog unutrašnjo- političkih problema", kaže Prohić.

Tenzije se upravo pojačavaju uz najavljeno drugostepeno izricanje presuda za šestoricu dužnosnika "Herceg-Bosne", na čelu s Jadrankom Prlićem (nepravomoćno osuđen zbog udruženog zločinačkog poduhvata za ratne zločine nad Bošnjacima).

U to se uklapa intervju Miroslava Tuđmana sedmičniku Globus.

''Ovo što se sada događa po Europ, i to se događalo u Bosni i Hercegovini devedesetih godina. Bio je to začetak današnjeg islamističkog terorizma. Činjenica je da su od ranih 90-ih, i prije nego što je izbio rat, u BiH počeli dolaziti mudžahedini i to na poziv samog Alije Izetbegovića", rekao je Miroslav, sin nekadašnjeg hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, čija će knjiga "Druga strana Rubikona – Politička strategija Alije Izetbegovića", biti uskoro promovisana u Zagrebu.

U izjavi za televiziju N1, Bakir Izetbegović, za svog oca Aliju kaže da nije bio komandant mudžahedinima i nije znao detalje o toj organizaciji.

"Alija Izetbegović nije bio sretan zbog njihove prisutnosti. Više puta je izjavljivao, a to je zvanično u Maroku, da BiH ne trebaju borci nego oružje, jer je zemlja bila pod embargom, odnosno spriječen je ulazak oružja u BiH. Očekujemo presude u Hagu za udruženi zločinački poduhvat. Tu će biti spomenut i Franjo Tuđman, a tu ima prste i Tuđman mlađi jer je bio šef obavještajne službe u to vrijeme, tako da mislim da skreće pažnju s tema koje ne odgovaraju njemu i Hrvatskoj'', kazao je Bakir Izetbegović.

Nije da u tome nema zrnca istine i opće je poznat stav da su borci iz arapskih zemalja 1992. godine nahrlili u Bosnu i Hercegovinu, a ne bi to učinili da u zemlji nisu imali pogodan teren – kaže univerzitetski profesor Slavo Kukić.

"Međutim, Miroslav Tuđman zaboravlja kako su ti borci ušli u BiH. Preko SR Jugoslavije nisu, sasvim sigurno. Jedina mogućnost za njihov ulazak je teritorij Hrvatske, kao suverene države koja je kontrolirala svoj prostor. Mislim da Miroslav Tuđman i knjigom i intervjuom želi opravdati vlastitog oca zbog politike koju je vodio u prvoj polovici 90-ih godina, kada je odnos prema Bosni i Hercegovini u pitanju", ističe Kukić.

"Ne isključujem mogućnost, posebice kada je riječ o intervjuu Globusu, da je želio da se relativizira ono što bi moglo pisati u presudi Haškog tribunala na suđenju šestorici bh. Hrvata. Ne mislim na dio presude koji se odnosi na njih, nego na dio presude koji bi mogao tretirati ulogu Hrvatske u onom što se u BiH događalo u prvoj polovici 90-ih godina a što bi se moglo ticati i uloge njegovog oca u tom vremenu", ocjenjuje Slavo Kukić.

Pokušaji da Beograd i Zagreb, zbog nečiste savjesti ali i mogućih konsekvenci, pokušavaju redefinirati karakter rata u BiH.

Analitičar Ibrahim Prohić kao važnu činjenicu navodi da je poznati advokat iz Zagreba Anto Nobilo izjavio za INS kako će drugostepena presuda vojnom i političkom vrhu "Herceg-Bosne" na čelu s Jadrankom Prlićem, koja će biti objavljena u novembru ove godine, vjerovatno potvrditi sudjelovanje Hrvatske u međunarodnom oružanom sukobu u Bosni i Hercegovini devedesetih godina prošlog vijeka.

"Mogli smo pročitati da advokat Nobilo izjavljuje kako je uvjeren da će Hrvatska u tom procesu biti označena kao agresor, odnosno u najmanju ruku je jasno, odnosno nedvosmileno da se taj sukob vodio na teritoriji Bosne i Hercegovine. Sve su to pokušaji da, na određem način i Beograd i Zagreb, zbog nečiste savjesti ali i mogućih ozbiljnih konsekvenci, pokušavaju redefinirati uzroke i karakter rata u BiH", ističe Prohić.

Situacija u Bosni i Hercegovini je pored globalnih događaja, uvijek bila određena ulogom susjeda, Srbije i Hrvatske, smatra profesor Kasim Trnka.

"Iako su se i Srbija i Hrvatska Mirovnim sporazumom obavezale da će poštovati suverenitet i teritorijalni integritet i što je posebno važno političku neovisnost BiH, ne poštuju ni jedno, ni drugo, ni treće. Ključ rješenja je definitivno u tome da li će se okaniti jednom da se miješaju direktno u unutrašnje odnose u BiH a da se njihov nacionalni korpus – hrvatski i srpski okrene, rješavanju problema u zemlji u kojoj žive", navodi Trnka.

"Kad je u pitanju konkretno Hrvatska, i ona je deklarativno za dobrosusjedske odnose a faktički malo je otvorenih pitanja koja se zatvaraju i stalno se gomilaju i otvaraju nova, od 90-ih godina pa do danas", naglašava Kasim Trnka.

Trnka: Rješenje je prestanak miješanja Hrvatske i Srbije u unutrašnje odnose u BiH
Trnka: Rješenje je prestanak miješanja Hrvatske i Srbije u unutrašnje odnose u BiH

Predsjednik Vlade Hrvatske Andrej Plenković uoči zajedničke sjednice u julu 2017. Vlade Hrvatske i Vijeća ministara BiH je izjavio: "U bilateralnom smislu za Hrvatsku važnije države od Bosne i Hercegovine – nema".

Nasuprot tome, mnoga otvorena pitanja i dalje opterećuju odnose dvije zemlje. Dužnosnici Hrvatske sve češće i otvorenije, traže izmjene Izbornog zakona i ustavne promjene u BiH, o čemu se glas čuje direktno i iz Evropskog parlamenta, od hrvatskih zastupnika.

Predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović već je doživjela ozbiljne kritike u Bosni i Hercegovini zbog izjave da se "iz tzv. Islamske države u BiH vraća hiljade boraca".

Sve u svemu, mnogo je nepoznatog na putu boljih odnosa između dvije države, dok se sasvim jasno zna šta od Bosne i Hercegovine traži Hrvatska i to prema izjavi njene predsjednice: "Tražimo: Prvo – žurno donošenje novog Izbornog zakona koji će jamčiti jednakopravnost sva tri konstitutivna naroda; Drugo – žurno donošenje novoga Satuta Grada Mostara i organizaciju lokalnih izbora; Treće – pravovremeno djelovanje međunarodnne zajedmice nužno za stabilnost BiH i šireg susjedstva" (izjava od 16. marta 2017.).

Nekadašnja ambasadorica BiH u Italiji, a danas zastupnica Hrvatske u Evropskom parlamentu Željana Zovko, poručila je kako su izmjene Ustava u Keniji dobar primjer i za Bosnu i Hercegovinu.

"Jako je važno da BiH sada promijeni Izborni zakon i Ustav. Primjer Kenije pokazuje da se nakon velikih sukoba, kada je ubijeno više od 1.000 i prognano 100.000 ljudi, može postići kompromis gdje je nakon ustavnih promjena zemlja decentralizirana u kojoj guverneri u tim oblastima imaju veće ovlasti", izjavila je Zovko 13. avgusta u intervjuu Večernjem listu.











Jedinstvena Bosna i Hercegovina
http://haler.blogger.ba
04/09/2017 16:07