beats by dre cheap

REGIJA PROTIV ENTITETA: TREĆI ENTITET (NE)DIJELI KATOLIČKU CRKVU U BiH

Regije protiv entiteta : Treći entitet (ne)dijeli katoličku crkvu u BiH

Februar 28. 2017.


Nakon što je u javnosti ponovno aktualiziran stari prijedlog Biskupske konferencije o ustroju BiH kroz četiri multietničke regije, isplivale su podjele unutar vrha katoličke crkve, ali i potvrđeni suprotni stavovi u odnosu na prijedloge koji dolaze HDZ-a BiH.

BiH bi prema prijedlogu Biskupske konferencije iz 2005.godine bila ustrojena kroz četiri multietničke regije, formirane prema ekonomskim, saobraćajnim, prirodnim, historijskim i geografskim kriterijima. Glavni gradovi regija bili bi Sarajevo, Banja Luka, Mostar i Tuzla. Nijedan od tri konstitutivna naroda ne bi mogao imati više od 40, odnosno manje od 30 posto udjela u zakonodavanoj i izvršnoj vlasti, čime bi se izbjegla mogućnost nadglasavanja predstavnika manje brojnih naroda od strane brojnijih. Nadležnosti i ovlasti lokalne samouprave bile bi značajno povećane.

Prijedlog je aktualiziran nakon nedavnog intervjua generalnog sekretara Biskupske konferencije, Ive Tomaševića, kao odgovor na učestale izjave o trećoj federalnoj jedinici. Na druženju s novinarima Dragan Čovic, prijedlog nije želio komentirati jer mu je, iako star 12 godina, “apsolutno nepoznat”:

“Nisam još nigdje pročitao stav Katoličke crkve oko preuređenja BiH, apsolutno ga nigdje nisam pročitao. Kao što neko tumači moja mišljenja šta ja mislim, a ne što govorim i radim, tako bi ja danas mogao špekulirati što misli pojedini svećenik u BiH. Ne pada mi na pamet”, kazao je hrvatski član Predsjedništva BIH i lider HDZ BiH.

Zato su reagirali iz Biskupije Mostar potvrdivši još jednom duboke podjele koje postoje unutar crkve po pitanju ustroja BiH.U otvorenom pismu postavljaju pitanje ovlasti koje ima Ivo Tomašević, ali i podsjećaju na ranije stavove Mostarsko-duvanjskog biskupa Ratko Perića iznesene i kroz Promemoriju hrvatskom članu Predsjedništva BiH iz koje se mogu iščitati jasni obrisi upravo treće federalne jedinice.

“Potvrdilo se da postoji razdor i unutar vrha Katoličke crkve i da za razliku od bosanskog dijela te crkve, zapravo hercegovački dio koji personificara Ratko Perić i mostarski ordinarijat su na liniji temeljnih rješenja Dragana Čovića i HDZ-a. Pa ipak tu činjenicu ne treba gledati samo u negativnom kontekstu. Ona može biti uvod u demokratizaciju unutar biračkog tijela na hrvatskoj sceni i potaći druge ljude da detaljnije razmisle o prijedlogu Biskupke konferencije. Bitno je da se govori i da rješenja nisu ograničena”, naglašava politički analitičar, Slavo Kukić.

Milan Sitarski iz Instituta za društeno-politička istraživanja slaže se kako je dijalog po ovom, ali i ostalim prijedlozima izostao. No s druge strane naglašava:

“Njegova glavna specifičnot je što opet sve svodi na teritorijalizaciju BiH. Ne dotiče pitanje legitimnog predstavljanja konstitutivnih naroda, jer budimo realni kako se god bude povukla granica bili to sadašnji entiteti, ili neke buduće regije, u svakaoj od tih jedinica postojati će nekakve etničke većine i manjine, a ovaj prijedlog do kraja nije definisao uz ostalo mehanizam zaštite. A kada dođmo do toga, šta smo dobili”, upitao se Sitarski

Suprotni stavovi Mostara i Sarajeva nisu nepoznanica onima koji bolje poznaju odnose unutar Katoličke crkve u BiH. Od ratnih devedestih sve do danas, različita razmišljanja o tome kako bi Bosna i Hercegovina trebala biti ustrojena od federalizacije, trećeg entiteta do multetničkih regija

Prema prijedlogu Biskupske konferencije, HDZ 1990 najavio je svoj prijedlog ustavnog rješenja BiH.No koliko je u ovom trenutku uopće moguća priča o preustroju države, Diana Zelenika, zastupnica ove stranke u Parlamentarnoj skupštini nije optimista:

“Sve što vidim posljednjih godina jeste, dogovorićemo se da se dogovorimo.Liderima sva tri naroda nije u interesu da se dogovore, zbog eventualnih procesa koji bi mogli uslijediti nakon toga. Ja to kratko nazivam senaderizacijom i to je u pozadini svake priče”, kaže Zelenika.

U razgovoru za ovdašnje medije kardinal Vrhbosanske nadbidskupije monsinjor Vinko Puljić napade koji su u međuvremenu uslijedili, posebno od hrvatskih medija označio je manipulacijom i uvredom, podsjetivši da se punih 12 godina prijedlog biskupa ignorisao:

“Niko nije isčitao ono što smo mi predložili, nego su to jednostavno prešutjeli. Niko nije bio protiv, ali ignorirali su to 12 godina. Sad nam to treba i sada treba izvući iz naftalina taj naš program. Mi smo se prije 12 godina jednostavno osjetili povrijeđenima, jer smo ignorirani, čak i prozvani što se petljamo u politiku i sada smatramo da nas ne bi trebalo manipulirati”, kazao je za BHRT kardinal Vinko Puljić.

Kardinal Vinko Puljić ne vjeruj da bi plan Biskupske konferencije danas mogao biti proveden u djelo, no različita promišljanja u Katoličkoj crkvi nije komentarisao.

Tina Jelin-Dizdar (N1)


////////////////////
/////////////////////////////////
/////////////////////////////////////



///////////////////////

Britanski guardian analizira : Trumpu bi glavobolju mogao izazvati kaos u zemljama bivše Jugoslavije

Februar 28. 2017.


Prva prava glavobolja koju bi američki predsjednik Donald Trump mogao imati zbog vanjske politike neće biti ni Kina ni Bliski istok, već kaos u zemljama bivše Jugoslavije, piše britanski Guardian.Ugledni dnevnik ističe kako su etničke tenzije ponovno u porastu, od Bosne i Hercegovine, preko Crne Gore i Srbije, do Kosova i Makedonije.

Srbi su, piše, bili oduševljeni Trumpovom pobjedom, ako ni iz kojeg drugog razloga onda jer je pobijedio suprugu njihovog najvećeg neprijatelja Billa Clintona, koji je poveo NATO-ovu kampanju bombardiranja srpskih snaga u Bosni i na Kosovu.

No, tenzije su u porastu – prošli mjesec vlak s natpisom ‘Kosovo je Srbija’ na više jezika zaustavljen je prije nego što je stigao u Kosovsku Mitrovicu. Hrvatska i Albanija zatražile su od NATO pakta reviziju svoje mirovne misije na Kosovu, dok je srpski predsjednik Tomislav Nikolić izjavio kako će i on i njegovi sinovi uzeti oružje u ruke ako Srbi na Kosovu budu ugroženi.

U Bosni i Hercegovini, podijeljenoj na dvije federalne jedinice – srpsku i bošnjačko-hrvatsku – ratne rane nikad nisu zacijelile. Republika Srpska redovito prijeti referendumom o neovisnosti, dok bosanski Srbi prijete bojkotom državnih institucija zbog žalbe na presudu Međunarodnog suda pravde koja je oslobodila Srbiju od krivnje za genocid.

Crna Gora je prošle godine doživjela veliko političko komešanje nakon tvrdnji vladajućih kako su ruske obavještajne agencije pokušale orkestrirati puč.Makedonija se u međuvremenu muči s uspostavom nove vlade, nakon poduže političke krize u kojoj etnički Albanci gube strpljenje.

Makedonija je završila u zapadnim medijima i nakon što je kongresnik blizak Trumpu predložio da se tu zemlju rastavi i razdijeli među susjedima.

– Makedonija nije država. Žao mi je, nije država, rekao je Dana Rohrbacher, predsjednik Odbora za vanjske poslove američkog Kongresa.

Albanski borac za ljudska prava i član radikalne stranke Vetëvendosje Belgzim Kamberi tvrdi kako je situacija katastrofalna.

– Gotovo dva desetljeća nakon rata, ovo nije mir. Albansko i srpsko pitanje nije zatvoreno na Balkanu – to su Izrael i Palestina u Europi, rekao je.

Na sjeveru Kosova, na ulicama su izvješene srpske zastave, službena valuta je srpski dinar, srpske državne tvrtke pružaju komunalne usluge, a na ulicama se govori srpski. Automobili voze bez tablica – oni sa službenim kosovskim tablicama uklanjaju ih čim dođu na sjever. S druge strane, u južnoj Mitrovici, na drugoj strani rijeke Ibar, je gotovo potpuno albanska, i ima odvojenu administraciju.

Čelnica administrativnog ureda sjeverne Mitrovice Adrijana Hodžić kaže kako ne vjeruje da tenzije imaju ikakve veze s običnim građanima.

– Na sjeveru Kosova još uvijek postoji nada da ćemo se osloboditi straha. Osobno mi je već dosta i Prištine i Beograda, jer nas političari iskorištavaju kao žrtve, rekla je Hodžić.

Vjeruje da je regija mogla bolje proći da se ranije pregovaralo o mogućoj zamjeni teritorija, ubrzo nakon rata.Ovih dana neki analitičari ponovno predstavljaju ideje zamjene teritorija – predavanje sjeverne Mitrovice Srbiji u zamjenu za dolinu Preševa u kojoj se nalazi većinsko albansko stanovništvo.

– Sada moramo birati između mnogo loših opcija, rekla je Hodžić.

Guardianov dopisnik tvrdi kako obični građani nemaju želju za novim sukobima, unatoč izraženoj nacionalnoj simbolici na ulicama.

Diplomati opisuju 2017. kao ‘godinu iz noćne more’ za cijelu regiju, s izborima u Srbiji, sve vjerojatnijim izvanrednim izborima na Kosovu, i pripremama za izbore u Bosni i Hercegovini sljedeće godine.Očekuju se i prve optužnice iz suda u Den Haagu za zločine koje su navodno počinili pripadnici Oslobodilačke vojske Kosova, koje bi mogle zahvatiti pripadnike političke elite i poslužiti kao okidač za nestabilnost.

(Kliker.info-Jutarnji list)

Jedinstvena Bosna i Hercegovina
http://haler.blogger.ba
28/02/2017 16:27