beats by dre cheap

ŠEFIK DžAFEROVIĆ: OVAKAV USTAV BiH NE MOŽE BITI OSNOVA ZA FUNKCIONALNU DRŽAVU

Ovakav Ustav BiH ne može biti osnova za funkcionalnu državu

imageŠefik Džaferović

..........................................

SARAJEVO - Predsjedavajući Ustavnopravne komisije Predstavničkog doma PSBiH Šefik Džaferović je danas na Međunarodnoj konferenciji "Uloga parlamenata u procesu evropskih integracija: Ustavne i zakonodavne promjene" u Sarajevu, kazao da Ustav BiH, ovakav kakav jeste, ne može biti osnova za funkcionalnu državu.

- To je potpuno jasno, sve analize su to pokazale. Međutim, BiH ima još jedan dodatni problem koji se zove opstrukcija u implementaciji i onoga što je dogovoreno i što je usvojeno kao rješenje, i to je ključni problem, kazao je Džaferović.

Po njegovim riječima, Ustav BiH nije samo Aneks IV Dejtonskog sporazuma, nego su Ustav BiH i svih preostalih deset aneksa, dekle svih 11 aneksa Dejtonskog mirovnog sporazuma.

- Da su se svi ovi aneksi, kako je planirano, implementirali na vrijeme, BiH danas ne bi imala probleme koje ima. Ključni problem BiH, osim problema što ima nefunkcionalan Ustav, jest da i ono što je funkcionalno i što je pokušano da se učini funkcionalnim,  zapravo  je opstruirano, kazao je on.

Dodao je da je i  Evropska konvencija o zaštiti osnovnih ljudskih prava i sloboda dio ustavnopravnog sistema BiH. Ona je "starija" od Ustava BiH i ona se direktno primjenjuje u BiH. Ustav BiH je i odluka Ustavnog suda iz 2000. godine o konstitutivnosti naroda. Ustav BiH je, između ostalog, i presuda Evropskog suda za ljudska prava u predmetu "Sejdić i Finci".

- Kada govorimo o Ustavu BiH, onda moramo govoriti o svemu ovome, kazao je, između ostalog, Džaferović.

Predsjedavajući Ustavnopravne komisije Doma naroda PSBiH Krstan Simić je, govoreći o provođenju odluke u predmetu "Sejdić i Finci", kazao da ona mora biti izvršena.

- Nema nijednog spora, nijednog glasa koji dovodi u pitanje ravnopravnost građana u mogućnosti da budu birani na svaku funkciju. Smatram da u ovoj situaciji, imajući u vidu značaj s aspekta ljudskih prava, a i s aspekta položaja BiH, izvršimo odluku samo onako kako piše u samoj odluci, kazao je Simić.

Sudija Ustavnog suda BiH Zlatko Knežević je iznoseći svoje mišljenje, a ne stav Ustavnog suda BiH, kazao da BiH zadnjih 15 godina ima neposredno učešće cijelog kompleksa stranih stručnjaka iz mnogobrojnih organizacija visokog, srednjeg i nižeg nivoa, samostalnih učesnika i "zadnjih 15 godina Evropa, možda svijet, neposredno učestvuju u zakonodavnoj aktivnosti BiH".

- Rezultat toga je da BiH u nekim dijelovima ima propise koji su znatno iznad evropskih standarda, kazao je Knežević.

Smatra da u svoj ovoj priči o evrointegracijama, prihvatanju pravne tečevine EU, jedan korak se zanemario, a taj korak je pitanje inventure postojećih propisa u BiH i ocjene u kom dijelu postojeći propisi u BiH su usklađeni ili nisu usklađeni s propisma EU.

Zamjenik predsjedavajućeg Odbora za ustavna pitanja i zakonodavstvo Narodne skupštine Republike Srbije Srđan Miković prezentirao je iskustva Srbije u procesu ustavnih i zakonodavnih promjena.

Po njegovim riječima, sam Ustav Republike Srbije usvojila je Narodna skupština 2006. godine i taj ustav je potvrđen na referendumu krajem oktobra 2006.

- Mi smo se nakon donošenja Ustava potrudili da izvršimo reformu zakonodavstva i da uđemo u proces usklađivanja s pravom Evropske unije. U prošlom sazivu Narodne skupštine usvojili smo 807 zakona i 217 drugih opštih akata od kojih je većina bila usmjerena ka usklađivanju s pravom EU, kazao je Miković, dodajući da su u radu novog saziva Narodne skupštine donesena 43 nova zakona.

Međunarodna konferencija "Uloga parlamenata u procesu evropskih integracija: Ustavne i zakonodavne promjene", u organizaciji Parlamentarne skupštine BiH i uz podršku Fondacije "Konrad Adenauer" i Misije OSCE-a u BiH počela je jučer, a bit će završena danas poslijepodne.

(Vijesti.ba/Fena)

Osuda negiranja genocida u Srebrenici nije se našla u zajedničkoj izjavi

imageFoto: Vijesti.ba

SARAJEVO - Osuda minimiziranja i negiranja genocida u Srebrenici nije se našla u zajedničkoj izjavi koja je usvojena danas u Sarajevu na završetku 14. međuparlamentarnog sastanka između Delegacije za odnose s Albanijom, BiH, Srbijom, Crnom Gorom Evropskog parlamenta i predstavnika BiH.

Predsjedavajući ove delegacije Evropskog parlamenta Eduard Kukan izjavio je novinarima nakon završetka sastanka da se ovaj put nije mogao naći kompromis kada je u pitanju Srebrenica, ali se nada da će do toga doći nakon narednog sastanka i da će osuda negiranja genocida biti u zajedničkoj izjavi.

Predsjedavajući Zajedničke komisije za evropske integracije BiH Halid Genjac kazao je da se, iako je ova tačka bila u nacrtu zajedničke izjave koji je došao iz Brisela, sporazum nije mogao postići jer su njeno izbacivanje kategorično tražili članovi Komisije iz Republike Srpske.

On kaže da mu je teško razumjeti stav da neko ne osuđuje zločin genocida.


(Vijesti.ba/Fena)

Kukan: BiH mora krenuti brže

imageEduard Kukan

................................................

SARAJEVO - Četrnaesti međuparlamentarni sastanak između Delegacije za odnose s Albanijom, BiH, Srbijom, Crnom Gorom Evropskog parlamenta i predstavnika BiH okončan je danas u Sarajevu usvajanjem zajedničke izjave. Kako je na konferenciji za novinare po završetku ...

...  skupa izjavio predsjedavajući Zajedničke komisije za evropske integracije BiH Halid Genjac, teme o kojima se razgovaralo bile su od ustavnih promjena vezanih za implementaciju presude "Sejdić-Finci",  o posljedicama ulaska Hrvatske u Evropsku uniju do stanja stranih investicija u BiH, s posebnim osvrtom na turizam.

Lično  je izdvojio dvije teme: pitanje reciprociteta između prolaza kroz Neum i pristupa luci Ploče te situacija u vezi s liberalizacijom viznog režima.

Genjac je naveo da trenutno postoji reciprocitet između Neuma i luke Ploče, a na sastanku je istaknuto da je važno da se ovo pitanje, i nakon ulaska Hrvatske u EU, riješi poštivanjem dosadašnjih prava i sporazuma, te da sada nadležnost da napravi izuzetak ima Evropska unija.

Kada je u pitanju porast broja osoba iz BiH koje traže azil u zemljama Evropske unije, naglašeno je da ovo pitanje treba shvatiti veoma ozbiljno.

BiH je do sada veoma kvalitetno realizirala svoje obaveze, ali to očito nije dovoljno, kaže Genjac.

Naveo  je da su evropski parlamentarci skrenuli pažnju na potrebu rješavanja socijalnih pitanja grupa koje najčešće traže azil, prije svega Roma. S bh. strane je zatraženo da zemlje EU stave BiH na listu "sigurnih zemalja" iz kojih nema razloga za traženje azila.

Genjac odbacuje tvrdnje da Evropska unija koristi pitanje viza kao sredstvo za dodatni pritisak na BiH. Naime, od početka ove godine 2.630 osoba iz BiH je tražilo azil, što je povećanje za više od 100 posto u odnosu na prethodnu godinu.

To još  nije veliki broj, ali je zabrinjavajući trend i problem treba rješavati.

Predsjedavajući Delegacije Evropskog parlamenta za odnose s Albanijom, BiH, Srbijom, Crnom Gorom i Kosovom Eduard Kukan izjavio je da je očito da će nakon 14 ovakvih sastanaka BiH napredovati više na evropskom putu.

Naglasio je "otvoreno i prijateljski" da u evropskim institucijama računaju na buduće članstvo BiH u Evropskoj uniji. Međutim, u svim razgovorima koji su vođeni u Sarajevu je istaknuto da BiH zaostaje za drugim zemljama regiona i da zaostaje već duže vrijeme.

- Očekujemo da će BiH ostvariti rezultate i ispuniti kriterije da krene naprijed, rekao je on.

Kukan kaže da potpuno razumije kompleksnost uređenja zemlje, ali da BiH mora krenuti brže.

- To je razlog zašto vodimo ovako otvorene diskusije i jako je važno da svi težimo istom cilju, a poručio je  bh. političarima da dobro znaju šta treba raditi i da imaju javnu Mapu puta koju treba ispuniti.

U Briselu su frustrirani i zbog toga što žele pomoći BiH, a ponekad "ne znaju šta treba raditi", naveo je Kukan, koji se nada da će na sljedećem sastanku naredne godine biti više razgovora o onome šta je urađeno u BiH.


(Vijesti.ba/Fena)

BiH mora uraditi ono šta traži presuda Suda u Strazburu

imageDoris Pack

..................................................

SARAJEVO - Članica Delegacije za odnose s Albanijom, BiH, Srbijom, Crnom Gorom i Kosovom u Evropskom parlamentu i izvjestiteljica Evropskog parlamenta za BiH Doris Pack danas je u Sarajevu kazala da u ovom trenutku Bosna i Hercegovina mora uraditi ono šta traži presuda Suda u Strazburu.

- Ako to ne uradi neće se moći zaključiti Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, a ako se to poglavlje ne zaključi ne može se ići dalje. To znači da zemlja ne može tražiti članstvo ako nije uradila barem onaj mali korak naprijed za koji država sama nije odgovorna, kazala je Pack učesnicima Međunarodne konferencije „Uloga parlamenata u procesu evropskih integracija: Ustavne i zakonodavne promjene“, koja se jučer i danas održava u Sarajevu.

Znamo, dodala je Pack, da je ovaj ustav urađen na jedan ishitren način i zapravo bi trebalo uzeti u obzir sve to čim političari budu raspoloženi da to učine.

- BiH je članica Vijeća Evrope i protiv nje je izrečena presuda kojom je naloženo da se promijene pravila propisana Ustavom jer ovaj ustav, protivno konvencijama kojima se štite ljudska prava, ne dozvoljava svim ljudima u ovoj državi da učestvuju na izborima, kazala je Pack.

To se, dodala je, mora promijeniti da bi BiH mogla biti normalna zemlja.

- Međutim, da se vratim na porijeklo ovog problema. Niko, ni Sud u Strazburu ne može kriviti ovu državu ili ove političare što imaju takav Ustav. Ovi političari nisu napravili ovaj ustav. Ovaj ustav napisan je i stvoren na samom kraju zaključivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma i urađen je tako kako je urađen, kazala je Pack.

Dodala je da su problemi s kojima je ova država suočena s ovim dejtonskim ustavom ogromni.

- Moramo reći, međunarodna zajednica koja je imala namjeru okončati rat, koja je plemenita namjera, na veoma užurban način, ishitreno donijela je Ustav koji ne može zaista biti osnova za funkcionalnu, normalnu državu, kazala je Pack.

Po njenim riječima, prva stvar koju smo vidjeli je slučaj „Sejdić i Finci protiv BiH“.

- Već izvjesno vrijeme nadamo se da će političari u ovoj zemlji doći do nekog sporazuma i pronaći način da ovaj ustav učine normalnim Ustavom. Međutim, čini se da je to veoma teško iz razloga što ovaj ustav ima i druge svoje odlike koje su pomalo komplicirane, kazala je.

Dodala je da jedan od triju naroda, konkretno Hrvati, žele iskoristiti priliku da promijene Ustav i u jednom drugom pravcu.

- To je razumljivo, ali kao što sam i jučer rekla mojim kolegama, nemojte molim vas otvarati druga pitanja vezana za Ustav u ovom trenutku, kazala je Pack.

Govoreći o strukturi BiH, podsjetila je da je ona organizirana u dva entiteta. Ta dva entiteta imaju različitu međusobnu internu strukturu. U RS-u su općine, Vlada RS i iznad toga Vijeće ministara BiH. Federacija je organizirana u općine, zatim u deset kantona, Federalnu vladu i iznad toga je državna vlada.

- Imamo situaciju koju imamo u ovoj zemlji, 161 ministar i 14 takozvanih premijera. To ne može tako. Možete li zamisliti koliko to samo košta, ne samo budžet koji služi da finansira sve to, nego koliko to košta u pogledu infrastrukture, kazala je Pack.

Istaknula je da „ovo pitanje kantona treba riješiti, njih se treba riješiti na ovaj ili onaj način, a u isto vrijeme uloga Hrvata mora biti očuvana na način da oni budu zadovoljni“.

- Možda ako se moć prenese s kantona na općine ili na neki drugi način, nisam pravnik, ali vjerujem da je to moguće, kazala je ona.

Istaknula je da nijedan ustav nije nešto što je zapisano u kamenu. Vremena se mijenjaju, ideje se mijenjaju, svi se mi mijenjamo, svijet u kojem živimo se mijenja i moramo mijenjati i prilagođavati čak i ustav novim okolnostima. To važi i za ovaj dejtonski ustav.

- Vi to ne morate uraditi sami, imate mnogo ljudi koji bi vam željeli pomoći. Vi ste članica Vijeća Evrope, možete iskoristiti sve te prilike koje postoje u Strazburu.

S druge strane, važno je imati u vidu da se izmjena ustava mora napraviti u ovoj zemlji od  političara i naroda. Ako želite nešto promijeniti, morate uključiti narod, morate ljudima dati priliku da razumiju. Onda morate pronaći način na koji ćete sve to objediniti, kazala je.

Po njenim riječima, ovaj ustav je daleko od stvarnosti, njegov cilj bio je da se rat okonča.

- Međutim, rat je završen prije mnogo godina i moramo ići u budućnost, a budućnost će samo biti moguća s rekonstruiranim Ustavom, kazala je Pack.


(Vijesti.ba/Fena)

 

 

Jedinstvena Bosna i Hercegovina
http://haler.blogger.ba
30/10/2012 16:38