Jedinstvena Bosna i Hercegovina

Dobrodošli na moj blog

03.08.2015.

ŽIVOT U ZATVORENOM MUZEJU

Život u zatvorenom muzeju: Buđenje građanske svijesti


/////////////////////////////
03. avgust/kolovoz 2015.

Video Život u zatvorenom muzeju: Buđenje građanske svijesti

U okviru akcije "Ja sam Muzej" građani svakodnevnom dežurom u Zemaljskom muzeju u Sarajevu žele poslati poruku da se mora riješiti status ove institucije zatvorene više od dvije i po godine Dalje/More

West Hercegovina Fest, ilustrativna fotografija

West Hercegovina Fest: Vjetar u leđa mladim autorima

West Hercegovina Fest-tri dana i noći, uz muzike, filma i literature. Kakav je učinak ovogodišnjeg trinaestog izdanja za za RSE govori Nikola Galić, prvi čovjek manifestacije Dalje/More

Novi Travnik

Novi Travnik: 20 godina nakon rata „grad mladosti“ i dalje podijeljen

Druženja i multkulturalnost gradu, u kojem je nekada živjelo više od 20 nacija, pokušavaju obnoviti članovi udruženja „Reunion“ koji jednom godišnje organiziraju druženja svih Novotravničana Dalje/More

Apelacioni sud u Beogradu, ilustrativna fotografija

Razočaranje logoraša zbog ukidanja presude za zločin u Brčkom

“Žalosne su ovakve odluke, ne meni samo nego i drugim svjedocima u tim predmetima. Ja sam je nažalost pročitao u novinama. Mi svjedoci smo ipak dokazali šta je Boban Pop Kostić radio u Luci. To je sramna odluka, kaže jedan od bivših logoraša Dalje/More

Livanjski sir

Livno - zaštita livanjskog sira

Udruga proizvođača autohtonog livanjskog sira „Cincar“ će uz pomoć UNDP-a i Češke razvojne agencije zaštiti proizvoda koji se koncem 19. stoljeća služio na kraljevskim trpezama Dalje/More

Kurspahić: 'Molba' na stranim jezicima

Sa malo treninga u „čitanju između redova“ savršeno je jasno koliko je upravo međunarodni faktor doprinio da Vučić „zamoli Dodika da preispita odluku o referendumu“, piše u kolumni Kemal Kurspahić
Dalje/More

Može li BiH jedinstveno istupati u pregovorima sa EU

Analitičari upozoravaju da je upitno kako će mehanizam koordinacije funkcionisati s obzirom na komplikovano političko uređenje u BiH.
Dalje/More

Multimedija Sarajevo: Usvojen Zakon o radu, završen protest radnika

Delegati Doma naroda Parlamenta FBiH usvojili su Zakon o radu uprkos protestu radnika koje je policija spriječila da se probiju u zgradu Parlamenta. Demonstracije su završene nakon usvajanja zakona
Dalje/More

Uoči protesta sindikalci dobili podršku dijela stranaka

Predstavnici Saveza samostalnih sindikata BiH u održali posljednje sastanke sa političkim strankama koje su zastupljene u federalnom parlamentu tražeći od njih da se sa dnevnog reda sjednice Doma naroda Skupštine FBiH skine Prijedlog Zakona o radu
Dalje/More

Sastanak u Banjaluci: Izvjestan dogovor o mehanizmu koordinacije

Dogovoreno je da u istom periodu, do polovine septembra, budu tačno usaglašene aktivnosti i obaveze svih nivoa vlasti u provođenju Reformske agende za BiH.
Dalje/More

Otvorene renovirane zgrade Opštine i Doma zdravlja u Maglaju

Zamjenik šefa delagacije EU u BiH sa načelnikom Opštine Maglaj otvorio je zgradu lokalne uprave koja danas, iako renoviranje još nije potpuno završeno, izgleda bolje nego prije majskih poplava
Dalje/More

UN mirovne operacije ovise i o doprinosu balkanskih zemalja

U UN-u kažu da je BiH daje veliki doprinos mirovnim misijama u svijetu i zainteresovana je za dodatni angažman vojnih snaga, čak i u onim zemljama gdje je to veliki izazov, kao što je misija u Maliju
Dalje/More

Fotogalerija Tuzla: Prosvjed protiv vlasti i podrška smijenjenim ministrima

Iako je bio slab odziv građana na prosvjed, iz Sindikata solidarnosti poručuju da neće odustati od borbe protiv kriminala. Najavili su nastavak borbe za ravnopravan status svih građana
Dalje/More

Kinematografija, politika i besparica: Film na nivou hobija

U BiH sve je manji broj filmova u domaćoj produkciji, a doveden je u pitanje i opstanak brojnih zanimanja vezanih za kinematografiju. Filmski radnici prinuđeni su da zarad manjka novca odustaju od ideja
Dalje/More

Sastanak MUP-a BiH, CG i Srbije: Ekstremisti pod nadzorom službi

Ministri unutrašnjih poslova Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine ocjenili su da je policijska saradnja veoma dobra i da je potrebno unaprijediti je, zbog činjenice da se krivična djela lako prelivaju iz jedne u drugu državu
Dalje/More

Peti avgust Dan žalosti u Srbiji i RS: Degutantno nadmetanje brojem žrtava

Kao da neko želi da se stalno stvara napetost u regionu, kao da priželjkujemo da 90-te što duže žive da bi se moglo manipulisati, pojavljivati kao zaštitnik sopstvene nacije, kaže Aleskandar Popov
Dalje/More

Šarović: Moramo snažnije podržati izvoznike

Loša infrastruktura treba se popraviti regionalnim projektima i u narednim mjesecima će nešto od toga biti konkretizovano, kaže za RSE ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović
Dalje/More

Audio Sto dana Vijeća ministara: Zadovoljni sami sobom

Čelnici Vijeća ministara BiH zadovoljni su postignutim rezultatima. Građani ne dijele to mišljenje, jer je stanje u zemlji katastrofalno, politička, ekonomska i socijalna slika zemlje svakim danom je lošija
Dalje/More

Audio Novi Zakon o radu preko radničkih leđa

Savez samostalnih sindikata BiH zatražio je u ponedjeljak smjenu Vlade Federacije, nakon što je u parlamentarnu proceduru uputila Prijedlog zakona i radu, bez sindikalne saglasnosti, a najavljeni su i masovni protesti
Dalje/More

Kako zaustaviti izdavanje sumnjivih diploma na fakultetima

Ministri prosvjete Crne Gore, Srbije i bh. entiteta Republike Srpske razgovarali su u Podgorici o podizanju kvaliteta u visokom obrazovanju i problemu „štancovanja diploma“ koje ne prati kvalitet znanja
Dalje/More

Fotogalerija Poljoprivrednici blokirali granicu kod Orašja

Poljoprivrednici traže isplatu poticaja i odšteta za poplavljene, te poručuju: s obzirom na to da smo bili poplavljeni, smatramo da bi nam trebalo još i pomoći, a ne nas gurati u veću dubiozu
Dalje/More

Vidić: Umjetnošću vratiti stari sjaj Počitelju

Naš doprinos poboljšanju jedne sveukupne situacije je prezentacija ove dobre priče, kaže načelnik općine Čapljina Smiljan Vidić o Prvom međunarodnom susretu mladih kulturnih stvaralaca
Dalje/More

Skokovi sa Starog mosta u Mostaru: Lorens Listo pobjednik po deveti put

Mostarac Lorens Listo po deveti put je pobijedio u skokovima sa Starog mosta u Neretvu. U konkurenciji od 30 skakača, u popularnijoj i opasnijoj disciplini skokova na glavu, poznatijoj kao „mostarska lasta“, Listo je u dvije serije dobio po pet desetki stručnog žirija i time odnio još jednu pobjedu
Dalje/More

Samra i Zejfa: Raspjevana djeca Srebrenice

Porodica Senahida Ahmetovića vratila se u Potočare kod Srebrenice prije 15 godina. Želja za povratkom bila je jača od porušenog doma i gubitka najdražih u genocidu
Dalje/More

Pravda za žrtve prijedorskih zločina još uvijek nedostižna

Prijedorska regija, 23 godine nakon stravičnih zločina, koncentracionih logora i masovnih ubistava, oprostila se od 30 žrtava stradalih 1992. godine. Među njima su i otac i sin Mehmed i Sead Kadić
Dalje/More

Ljetnja pauza u Haškom tribunalu: Do kraja godine presude Karadžiću i Šešelju

Na Haškom kaznenom sudu za bivšu Jugoslaviju (ICTY) ovaj tjedan je počela ljetna sudska pauza. Iza nje Haški sud će ući u završnicu svog dvadesetogodišnjeg rada
Dalje/More

Prošle 22 godine od zločina u Bugojnu: Na pravdu čekaju i Bošnjaci i Hrvati

Dvadeset dvije godine nakon što su počinjeni ratni zločini u Bugojnu, obitelji žrtava ogorčene su, jer odgovorni još nisu privedeni pred lice pravde. Godišnjice stradanja ovih dana obilježavaju i Bošnjaci i Hrvati, i jedni i drugi sa živim sjećanjem i vlastitom istinom o ratnim tragedijama u Bugojnu
Dalje/More

Da li je Balkan pogodno tle za autoritarne lidere?

U Mostu razgovaralo se o autoritarnim liderima u državama eks-Jugoslavije. Sagovornice su Sonja Biserko, iz Helsinškog odbora za ljudska prava, i Biljana Vankovska, profesorka Filozofskog fakulteta u Skoplju
Dalje/More

Uspjeh tešanjskih privrednika: Trgovinska razmjena sa 25 članica EU

Države EU najvažnija su tržišta tešanjske privrede, čiji su proizvodi u prošloj godini završili u 59 država svijeta. Nakon prošlogodišnjeg rasta izvoza pozitivni rezultati zabilježeni su i u 2015.
Dalje/More

Ljudi sa Balkana se lako identifikuju sa sudbinama migranata

Mediji o migrantima pišu retorikom mržnje, ksenofobije ili straha. Ali, kad smo krenuli sa snimanjem filma, videli smo sasvim drugu situaciju, kaže Želimir Žilnik, reditelj filma 'Destinacija Srbistan'
Dalje/More
Više tekstova

/////////////////////

//////////////////////////

03.08.2015.

HOYT BRIAN YI ZAPRIJETIO: ODGOVORNI ZA KRŠENjE DEJTONA SNOSIT ĆE POSLjEDICE

Hoyt Brian Yi zaprijetio : Odgovorni za kršenje Dejtona snosit će posljedice

August 03. 2015.

Brajan Ji1

Politički lideri u Bosni i Hercegovini trebali bi se usredsrijediti na provođenje dogovorene ambiciozne agende ekonomskih, socijalnih i političkih reformi, poruka je zamjenika pomoćnika američkog državnog sekretara Hojta Brajana Jija (Hoyt Brian Yi), prenosi Glas Amerike. Sjedinjene Države su protiv svih poteza, među kojima je i planirani referendum u Republici Srpskoj o Sudu i Tužilaštvu BiH, kojima se krše Dejtonski sporazum i Ustav BiH, poručuju američki zvaničnici u Vašingtonu i upozoravaju da će svi odgovorni snositi posljedice.

Pomoći BiH Ostale inicijative, kako naglašava, koje su protiv Dejtonskog sporazuma i odvlače pažnju s reformi nisu u interesu zemlje.

– Bilo koji potez, bez obzira na to je li riječ o referendumu, zakonu ili političkoj izjavi, kojim se pokušava razbiti ili ugroziti Dejtonski sporazum nije u interesu zemlje. Tome se protivimo. Svim svojim kolegama i liderima u BiH stavili smo do znanja da se protivimo takvim mjerama. Jasno smo im prenijeli da ćemo lidere smatrati odgovornim za njihove postupke, ili onima koji potiču napredak Bosne prema euroatlantskoj budućnosti ili ako izaberu da idu protiv Ustava, Dejtona, napora međunarodne zajednice da pomogne Bosni i Hercegovini. U tom slučaju, morat će biti spremni da snose posljedice – rekao je Ji.

Ne precizirajući o kojim je posljedicama riječ, zvaničnik Stejt departmenta podsjeća da su SAD i ostatak međunarodne zajednice uložili mnogo u BiH i upozorava da je za opstanak aktuelnog partnerstva potrebno da bude ispoštovano dogovoreno.

– Ako lideri u BiH ispune svoje obaveze, primijene sporazume koje su podržali, uključujući i Reformsku agendu, imat će daljnju podršku. Ali, ako rade protiv interesa zemlje, Ustava i Dejtona i međunarodne zajednice, onda nećemo moći raditi u partnerstvu s njima. Ima mnogo političara u BiH koji bi radije razgovarali o drugim pitanjima osim o Reformskoj agendi, koji se radije ne bi suočili s teškim izazovima poboljšanja ekonomske situacije u svojoj zemlji, entitetu. Ima političara koji možda radije ne bi napredovali ka Evropskoj uniji zato što imaju bolji položaj u statusu quo – kaže on.

U uvjetima nestabilne političke situacije, za koju i dalje niko nema rješenje, BiH se suočava i s veoma ozbiljnom sigurnosnom prijetnjom – nasilnim ekstremizmom i navodnim utočištima pripadnika Islamske države u zemlji. Ji ističe da je riječ ne samo o bosanskom nego i regionalnom problemu.

– To je problem koji rješavamo u tijesnoj saradnji s partnerima u BiH. Drago nam je što je vlada BiH jedna od članica koalicije protiv ISIL-a i što radi veoma naporno da izradi nacionalnu strategiju protiv terorizma i nasilnog ekstremizma. Nastavit ćemo sarađivati s policijom, vladom, kolegama iz obavještajne zajednice da bismo se borili protiv tog izazova – istakao je on.

Borba protiv terorista, potcrtava Ji, pitanje je koje prevazilazi politiku. Građani razumiju da je riječ o ozbiljnoj prijetnji protiv koje se mora boriti cjelokupno društvo, od policije do vjerskih lidera i medija, zaključuje američki zvaničnik.

– Referendum je nepromišljen, opasan Dodikov potez – kaže Robert Hend, zvaničnik Helsinške komisije, za američki medij.

Takvim potezima i provokativnim akcijama predsjednik RS Milorad Dodik pokušava očuvati političku moć, kategoričan je Hend.

– Najbolji put je vidjeti kako Bosna može funkcionirati na demokratski način iz 21. stoljeća, kada je riječ o toleranciji, poštovanju ljudskih prava i napretku ka integracijama. Njega ne vidim kao nekoga ko bi to uradio u ovom trenutku – navodi on.

Osudi referenduma treba se pridružiti i Beograd, kaže Hend.

– U Srbiji će, kao i u bilo kojoj drugoj zemlji, biti različitih mišljenja, zbog čega liderstvo premijera Vučića postaje ključno. Također se nadamo i snažnijem liderstvu predsjednika Nikolića, da pokaže punu podršku teritorijalnom integritetu Bosne i da pomogne da ona bude zemlja 21. stoljeća, a ne 19., kako je Dodik pokušava napraviti – kaže on.

(Kliker.info-Avaz)

/////////////////////////////////////////////////////////

/////////////////////////////////
 

Nataša Kandić : Mogu samo da sagnem glavu i da se stidim

////////////////////////////////////////////////////

A SAD ADIO; Goranu Zubcu potvrđena prvostepena presuda

Apelaciono vijeće Suda BiH odbilo je kao neosnovanu žalbu Tužilaštva BiH i odbrane Gorana Zubca i potvrdilo prvostepenu presudu.

 

 

Direktor SIPA-e proglašen je krivim za nesavjestan rad u službi i osuđen je na uslovnu kaznu zatvora od godinu dana sa rokom od dvije godine.

 

"Mi smo dobili otpravak Suda BiH i njime je potvrđena prvostepena osuđujuća presuda Goranu Zubcu. Mi smo zadovoljni ovakvih ishodom", kazao je Boris Grubešić, glasnogovornik Tužilaštva BiH.

 

Sud BiH je u martu ove godine proglasio Zubca krivim jer nije pružio podršku drugim policijskim agencijama tokom protesta koji su održani u februaru 2014. godine kada je između ostalog zapaljena i zgrada Predsjedništva BiH.

 

Na sjednici Nezavisnog odbora održanoj protekle sedmice ponovo se razmatrala smjena Gorana Zubca,s obzrom na činjenicu da se protiv njega vodi sudski spor, no odluka nije usvojena jer su neki članovi Nezavisnog odbora tvrdili da se s odlukom mota sačekati  dok sudska presuda ne bude konačnaa.

///////////////////////

Dodik formirao privatni DB: Ćeranić šef UDBE i savjetnik ...

//////////////////////////////////////

03.08.2015.

GENOCID U SREBRENICI: SUĐENjE RADISLAVU KRSTIĆU (14)

Da li postoji adekvatna kazna za ovakav zločin?

Da li postoji adekvatna kazna za ovakav zločin?

Genocid u Srebrenici: Suđenje Radislavu Krstiću (14)

Da li postoji adekvatna kazna za ovakav zločin?

/////////////////////////////////////////
////////////////////////////////////////////////////

/////////////////////
Ugrožen jezik u saftu

Matija Bećković

Ugrožen jezik u saftu

Naš jezik je takođe ugrožen, i bilo bi bolje, pravednije i preče da smo branili jezik nego državu, a jezičko zakonodavstvo više nego državno ustrojstvo, jer ono je starije i ...
//////////////////////

Poetski kutak za koljački trenutak

Ko izdaje otadžbinu svoju đavo će mu biti na pokoju

Na krstu nišana

Ubijali su nas i ovi i oni

/////////////////////////
smrt našizmu, sloboda e-novinama!

Kuku, lele: Hoće da me linčuju neki ljudi zli

Srbski narodni pokret “Naši”, skupina ortodoksnih fašista među kojima se posebno ističe izvesni Ivan Ivanović, uspaničio je tijekom usplahirenog vikenda i to samo zbog teksta objavljenog u e-novinama, gde se “nepoznati autor” bavio nitkovlukom ...

///////////////////////////////

Ivan Ivanović, SNP Naši: Nacista, retardirani

Samoproklamovani lider Srpskog Narodnog Pokreta „Naši“, Ivan Ivanović, poznat po primitivizmu i pravljenju spiskova „antisrba“, već dugo aktivan kao ruski medijski agent, večito je pokušavao da svojim klonovima/klovnovima dokaže svoju ...
///////////////////////
02.08.2015.

NUŽNA USTAVNA REFORMA: KOLUMNA AMBASADORICE SAD

NUŽNA USTAVNA REFORMA: Pročitajte kolumnu ambasadorice Cormack koja je razbjesnila Dodika!

Daytonski mirovni sporazum dogovoren je 1995. godine da bi se okončao rat. Skoro svi se danas slažu da je prvobitni cilj Daytona u potpunosti ostvaren. Ono u čemu se razilazimo je uloga Daytona danas.





Razgovarala sam s mnogim pojedincima koji su radili na prvobitnom nacrtu Daytonskog mirovnog sporazuma i svi se slažu s tim da se nikada nije očekivalo da, dvadeset godina nakon završetka rata, u Bosni i Hercegovini, na snazi još bude prvobitni Daytonski ustav.

 

Sačinjen kao kompromis između zaraćenih strana, Dayton je svakome dao ponešto, stvorivši nivoe vlasti koji su skupi i složeni u zemlji od oko 3,5 miliona stanovnika. Kada se provodi u duhu saradnje i dobre volje, Ustav iz Aneksa IV Daytonskog mirovnog sporazuma predstavlja čvrstu osnovu za rukovođenje ovom zemljom određeni period. Ipak, zbog korupcije i zloupotreba od strane političara u BiH, Daytonski mirovni sporazum se zloupotrebljava za postavljanje prepreka na putu BiH ka Evropi, demokratiji, otvaranju novih radnih mjesta i prosperitetu.

 

Nedavno su neki pojedinci navodili citate iz američke istorije da bi opravdali postavljanje ovih prepreka. Oni tvrde da Daytonski mirovni sporazum mora biti zamrznut u vremenu i zacementiran u obliku u kakvom je potpisan u decembru 1995. Ali, ako ovi pojedinci misle zloupotrebljavati američku istoriju da bi opravdali svoje tvrdnje, treba biti pošten i u osvrtu na ono što se dogodilo prije 230 godina u Philadelphiji, a i poslije toga. Čak i prije nego što je američki ustav dobio svoj konačni oblik 1787. godine, Edmund Randolph iz Virginije, kojeg su ostali podržali, tražio je dodavanje Povelje o pravima da bi se garantovala prava svakom stanovniku. Taj drugi dokument koji je sadržavao prvih deset amandmana na američki ustav ratificiran je 1791. godine – punih 15 godina nakon Deklaracije o nezavisnosti 1776. godine. Od tada je napravljeno još 17 amandmana na Ustav da bi se Sjedinjene Države uskladile sa savremenim potrebama.

 

Puno je puta međunarodna zajednica pokušavala pomoći BiH da reformira Dayton da bi ustav ove zemlje bio usklađen s njenim potrebama – kroz aprilski paket, butmirski proces, te posljednje pregovore o Odluci o slučaju “Sejdić i Finci”. Svaki put su neki bh. političari, zbog sopstvene političke dobiti, blokirali istrajne i iskrene napore da se ova zemlja pokrene naprijed. Napore u čijoj su pripremi u nekoliko slučajeva i sami učestvovali. I, gdje smo sada kada se obilježava dvadeseta godišnjica potpisivanja ovog dokumenta?

 

Bosna i Hercegovina se ove godine obavezala da će uložiti dodatnu energiju na putu ka članstvu u EU. Sve političke stranke i ključni političari su svojim potpisom potvrdili posvećenost ovom procesu i ja želim čestitati bh. liderima što su ove sedmice potpisali Reformsku agendu EU. Susjedi Bosne i Hercegovine kreću se u istom pravcu. Hrvatska je članica EU; Srbija planira otvoriti prva poglavlja u razgovorima s EU ove jeseni; Crna Gora i Albanija su takođe na putu ka EU. Svaka zemlja koja je uspješno aplicirala za članstvo morala je značajno revidirati dijelove svog ustava kako bi zahtjeve EU uvrstila u svoj ustavni okvir. Hrvatska je promijenila dvanaest poglavlja Ustava tokom procesa priključenja EU; Slovenija je mijenjala Ustav sedam puta kako bi postala članicom EU. Trebalo bi biti normalno da Bosna i Hercegovina vremenom ustavnu reformu učini integralnim dijelom reformskog procesa za članstvo u EU. U zemlji u kojoj su politički lideri posvećeni ovom cilju, to se uspješno radi. Ovdje u BiH, uprkos jasno iskazanom opredjeljenju, ne vidi se na svim stranama taj nivo iskrenog liderstva.

 

Mnogo prije nego je James Madison postao treći predsjednik Amerike, bio je poznat kao otac Ustava SAD. Originalni američki “Članci o Konfederaciji”, koji su bili na snazi od 1781. godine, činili su mu se iznimno neadekvatnim.* Državna blagajna je presušila, loši uslovi za poslovanje uzimali su danak među farmerima, a vlasti nisu uspijevale riješiti nesuglasice među saveznim državama. Da li vam ovi problemi zvuče poznato? Madison je nekoliko godina proveo neumorno proučavajući istoriju i političku teoriju da bi našao rješenje, pa je potom uvjerio lidere Amerike, uključujući Georgea Washingtona, da se sastanu sa delegatima iz svih država na ustavnoj konvenciji radi revidiranja “Članaka o Konfederaciji”. Na kraju je spremnost svih strana na kompromis dovela do usvajanja Ustava SAD. Niko nije dobio sve što je tražio, niti je izgubio sve što je imao.

 

Cilj nikada nije bio ukidanje saveznih država. Baš suprotno, uloga centralnih vlasti je da omoguće saveznim državama da postanu funkcionalnije – naši očevi nacije odlučili su da je potrebno imati određene zajedničke funkcije i osigurati okvir koji će omogućiti svima da rade na ostvarivanju zajedničkih ciljeva. Svaka zemlja teži izgradnji sistema zasnovanog na vladavini zakona. Sam po sebi, nijedan ustav ne uspostavlja potpunu vladavinu zakona. Od ključne je važnosti da se uporno radi na njenoj izgradnji.

 

Nedavne diskusije o Sudu i Tužilaštvu BiH zloupotrebljavaju se da bi se minirao ovaj proces i promovirala drugačija agenda. Činjenice su jasne: Ustavni sud BiH je izvorna daytonska institucija koja je podržala uspostavu Suda i Tužilaštva BiH. Uspostava Suda i Tužilaštva BiH dobila je podršku većine delegata u Parlamentarnoj skupštini BiH, uključujući i delegate iz Republike Srpske. Puno posla treba uraditi da bi ove institucije radile efikasno i korektno, ali ovo jasno pokazuje da je potrebno da ove institucije jačaju, a ne da ih se eliminiše.

 

Dok gledamo ka budućnosti, postavlja se pitanje gdje je bosanskohercegovački James Madison? Ko je spreman osigurati neophodno liderstvo da bi se i partneri i oponenti ubijedili da zajednički rade na budućnosti zemlje uz uzajamni cilj da ona bude bolja? Osnivači Amerike su vodili duge i teške razgovore, ponekad u užarenoj atmosferi, čak su i ljuti napuštali razgovore – ali bi ih sljedeći dan nastavili, jer im je zajednički cilj bio da izgrade jaku, demokratsku zemlju, što Sjedinjene Države danas jesu. SAD, EU i ostali međunarodni partneri spremni su pomoći, ali jedino građani Bosne i Hercegovine i izabrani lideri mogu izraditi dokument koji će na sličan način osigurati budućnost zemlje. Jednog dana, uskoro, građani ove prekrasne zemlje koja ima dugu istoriju moraju preuzeti kontrolu nad sopstvenom budućnošću.


//////////////////////////////////////
////////////////////////////////////////////

PRAVNI EKSPERT GORAN MARKOVIĆ: Referenduma neće biti!

Prijetnje oružjem zamijenjene su u Bosni i Hercegovini prijetnjama referendumom. Svaki čas, predsjednik Republike Srpske predlaže raspisivanje referenduma o različitim pitanjima. piše u autorskom tekstu docent na Pravnom fakultetu u Istočnom Sarajevu i član Srpskog pravničkog kluba.Goran Marković.

 

Ranije je to trebalo da bude referendum o otcjepljenju Republike Srpske, a sad je aktuelan referendum o neprihvatanju odluka Suda i Tužilaštva Bosne i Hercegovine. Štaviše, Narodna skupština Republike Srpske je donijela odluku o raspisivanju referenduma i utvrdila je referendumsko pitanje. Istina, od 83 narodna poslanika, za odluku su glasala samo 45 poslanika. Protiv odluke su bili bošnjački poslanici, dok su poslanici opozicionih srpskih stranaka bili uzdržani.

 

Odluka o raspisivanju referenduma izazvala je buru reakcija u Bosni i Hercegovini, a morao je reagovati i srpski premijer Aleksandar Vučić, koji je „zamolio“ Milorada Dodika da još jednom razmisli o održavanju referenduma, nakon čega je ovaj drugi relativizovao svoj stav o tome da je referendum nužan i neizbježan. Klub delegata bošnjačkog naroda u Vijeću naroda Republike Srpske uložio je veto na odluku o raspisivanju referenduma, smatrajući je štetnom po vitalne interese bošnjačkog naroda. Slijedi procedura usaglašavanja, a ako ona ne uspije, što je izvjesno, odluku o ustavnosti raspisivanja referenduma donijeće Ustavni sud Republike Srpske.

 

Namjera predsjednika Republike da raspiše referendum izazvala je oštre reakcije u diplomatskim krugovima, koji su istakli da bi održavanje referenduma bio antidejtonski čin, dok su pojedini intelektualci u Federaciji Bosne i Hercegovine, poput Suada Kurtćehajića, profesora Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, istakli da u Federaciji treba organizovati referendum o ukidanju Republike Srpske.

 

Ovo su političke činjenice. Šta stoji u osnovi ove inicijative i kakav je njen pravni osnov? Bošnjački delegati u Vijeću naroda Republike Srpske istakli su da je odluka o raspisivanju referenduma neustavna, jer Ustav Republike Srpske poznaje mogućnost raspisivanja referenduma samo u jednom slučaju – postizanja sporazuma o promjeni međuentitetske linije razgraničenja, kako je predviđeno u čl. 2, st. 2. Ovo mišljenje nije osnovano. Naime, Ustav predviđa mogućnost raspisivanja referenduma o bilo kom pitanju iz nadležnosti Narodne skupštine Republike Srpske, kako je to propisano čl. 77 Ustava. Međutim, osnivanje i rad Suda i Tužilaštva Bosne i Hercegovine nisu u nadležnosti Narodne skupštine Republike Srpske. Oni su osnovani zakonima koje je donijela Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine (prethodno je visoki predstavnik nametnuo te zakone svojom odlukom).

Drugim riječima, Sud i Tužilaštvo Bosne i Hercegovine osnovani su tako što je došlo do prenosa dijela nadležnosti sa entiteta na državu u oblasti pravosudnog sistema. Promjene koje se odnose na organizaciju, nadležnosti i rad ovih institucija mogu biti izvršene samo zakonima koje donese Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine.

 

Istina je da od 2002. godine (kada je Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine donijela Zakon o Sudu Bosne i Hercegovine) traju sporovi o tome da li je osnivanje ovog suda u saglasnosti sa Ustavom Bosne i Hercegovine. Naime, u Ustavu nema izričite ustavne norme o tome da će Bosna i Hercegovina vršiti sudsku vlast i politička elita u Republici Srpskoj se poziva na tu činjenicu kad tvrdi da je osnivanje Suda (a potom i Tužilaštva) neustavno. Međutim, o ovom pitanju je odlučivao Ustavni sud Bosne i Hercegovine, nakon što su poslanici iz Republike Srpske pokrenuli postupak za ocjenu ustavnosti Zakona o Sudu Bosne i Hercegovine, i odlučio da donošenje ovog zakona nije u suprotnosti sa Ustavom Bosne i Hercegovine. Argument je nađen u dodatnim nadležnostima iz čl. III 5 Ustava Bosne i Hercegovine, koji predviđa da do prenosa nadležnosti sa entiteta na državu može doći ako je to potrebno radi odbrane suvereniteta, teritorijalnog integriteta, političke nezavisnosti i međunarodnopravnog subjektiviteta Bosne i Hercegovine.

 

Pošto je Republika Srpska jedna od federalnih jedinica u federalnoj Bosni i Hercegovini, ona ne može odbiti da primjenjuje federalno pravo. Međunarodni činioci to ne mogu dopustiti iz dva razloga. Prvi je taj što bi bio stvoren opasan presedan, pa bi jedan od entiteta mogao da odbije primjenjivati bilo koji zakon. Drugo, bila bi dovedena ideja stvaranja pravosudnog sistema Bosne i Hercegovine, na kojoj je OHR svojevremeno insistirao.

 

Istina je da postoje krupni problemi u funkcionisanju pravosuđa u Bosni i Hercegovini. Međutim, nije problem samo u državnom pravosuđu već i pravosudnim institucijama na nižim nivoima. Otuda je prije nekoliko godina započeo proces pregovora nazvan dijalog o strukturalnoj reformi pravosuđa, koji je, kako se moglo očekivati, došao u ćorsokak. S druge strane, pravosudne institucije u više navrata nisu adekvatno reagovale kad su u pitanju osumnjičeni za ratne zločine iz reda bošnjačkog naroda, što je na srpskoj strani izazvalo nove negativne reakcije. Izgleda da problem nije samo u neobjektivnom i neuravnoteženom pristupu suđenju za ratne zločine, već i u tome što je državno pravosuđe nadležno za krivična djela iz oblasti privrednog i organizovanog kriminala i korupcije, što smeta političkim elitama. Tako se istina, kad je riječ o funkcionisanju državnog pravosuđa, nalazi negdje na sredini. Ono se nije pokazalo doraslim za rješavanje slučajeva ratnih zločina, ali je ono istovremeno potencijalno snažna poluga za kažnjavanje nosilaca korupcije i privrednog kriminala, koji se najviše i najčešće nalaze u redovima političkih elita.

 

I samo referendumsko pitanje je formulisano tendenciozno, tako da će svako na njega odgovoriti onako kako vlast želi. Ko još može pozitivno reagovati na odluke koje donose neustavni i nelegitimni organi, koji su nametnuti Republici Srpskoj? Međutim, čak i kad bi referendum bio održan, što je i dalje pod velikim znakom pitanja, on ne bi mogao imati efekat kakav vlast priželjkuje. Prvo, zato što entitetski referendum ne može rješavati o pitanjima za koja je nadležna država. Drugo, zbog toga što je, po Ustavu Republike Srpske i Zakonu o referendumu i građanskoj inicijativi Republike Srpske, referendum savjetodavni i prethodni. On, dakle, pravno ne obavezuje i, čak i kad bi građani dali odgovor kakav politička elita želi, to još uvijek ne znači ništa. Vladajuća koalicija bi morala donijeti odgovarajuće odluke nakon referenduma, a kakve bi one bile, to u ovom trenutku ne znaju ni oni koji su osmislili održavanje referenduma.

 

Ishod referenduma bi mogao predstavljati jednu vrstu pritiska na međunarodne činioce i na druge nacionalne političke elite u Bosni i Hercegovini da ozbiljnije pristupe pregovorima o reformi pravosudnog sistema. Međutim, to bi bilo moguće samo kad bi održavanje referenduma bilo dopušteno. Da ponovimo, kako bi njegovo održavanje, o pitanju koje je u nadležnosti države, bilo presedan, skoro je sigurno da do njega neće ni doći. Zauzvrat, Dodik bi mogao dobiti obećanje da će proces pregovaranja o reformi pravosudnog sistema biti ubrzan i da će dati neke rezultate.

 

 

 

 

 

 


02.08.2015.

ZLATNI DJEČACI STIGLI U SARAJEVO

Nedelja, 02. Avgust 2015.

OVACIJE NA AERODROMU: Zlatni dječaci stigli u Sarajevo

Na Međunarodnom aerodromu Sarajevo danas je upriličen doček bosanskohercegovačkoj delegaciji sportista koji su učestvovali na Evropskoj olimpijadi mladih (EYOF) u Tbilisiju. Najviše oduševljenja izazvao je dolazak muške kadetske košarkaške reprezentacije Bosne i Hercegovine koji su jučer u finalu EYOF-a savladali super jaku i favorizovanu Španiju, rezultatom 89:79, te tako osvojila zlatnu medalju, javlja Anadolu Agency (AA).

  • kad_1.jpg
  • kad_2.jpg
  • kad_3.jpg
  • kad_4.jpg
  • kad_7.jpg
  • kad_8.jpg






Da je jučerašnja pobjeda bh. košarkaša historijski trenutak za zemlju kazao je član Izvršnog odbora Olimpijskog komiteta BiH (OK BiH) Nihad Selimović podsjećajući kako se u sportiste ne ulaže i kako nemaju podršku države u kojoj žive.

 

– Ovo je historijski trenutak koji su ovi momci ostvarili ulažući nadljudske napore. Rezultat je isključivo rezultat rada ovih mladi ljudi. Nažalost, u budućnosti nećemo ovako moći. Naša juniorska ekipa danas se također bolji za historijsku medalju, svi ti rezultati pokazuju da je vrijeme da počnemo sistemski raditi. Nažalost, tamo gdje su mizerna ulaganja ili ako ih ima, naši sportisti su tu – istakao je Selimović dodajući kako nadležni moraju što prije prepoznati potencijale koji leže u mladim bh. sportistima.

 

Da je zlatna medalja osvojena u Gruziji plod velikih napora i stalnog zalaganja mladih košarkaša istakao je njihov selektor Josip Pandža.

 

– Hvala momcima koji su 30 dana radili i napravili veliko iznenađenje posebno protiv Španije. Oduševili su me, njima pripada ova pobjeda – kazao je kratko uz veliki aplauz publike.

Kapiten košarkaške juniorske reprezentacije Dženan Musa zahvalio se na dobrodošlici svim građanima te podsjetio kako su njegovi saigrači dali sve od sebe što će isto činiti i u budućnosti.

 

– Dali su zadnji atom snage ovi momci. Iako smo napravili veliki rezultat, mi nećemo stati, mislimo da možemo jako puno, trudit ćemo se da budemo još bolji – naglasio je Musa.

 

Generalni sekretar Košarkaškog saveza BiH Harun Mahmutović u svom emotivnom nastupu podsjetio je kako bez novca u BiH, nema dobrih sportista te poslao, kako je kazao, “posljednji poziv nadležnima”.

 

– Siguran sam da bi svi naši sportisti napravili bolje rezultate da ima novca. Ovo je možda posljednji vapaj, morate pomoći ovim mladim ljudima – kazao je kroz suze Mahmutović.

 

Veliki broj građana košarkaše je ispratio sa aerodroma gdje je ispred napravljena kolektivna fotografija te otvoren šampanjac u čast pobjede. U današnjoj delegaciji našli su se i bh. sportisti iz pet disciplina koji su također u Gruziji nastupili pod zastavom BiH, piše Anadolu Agency.

**********************



U DVIJE MINUTE 12 KOŠEVA: Pogledajte kako je Čampara ...


/////////////////////////////////////

//////////////////////////////////////

Pritajeni ratnici, skriveni ljubavnici

Fašistička izlučevina: Dejan Lučić vs izbeglice

Pritajeni ratnici, skriveni ljubavnici

/////////////////////////////


//////////////////////////////////////////////


image

Fašistička izlučevina: Dejan Lučić vs izbeglice

Pritajeni ratnici, skriveni ljubavnici

image

Nacista sa šajkačom: Milan Milenković, Radio Snaga naroda

Srpski mužjak ište ratni pokolj

image

Od Blackđorđevića Emir: Pripreme za svadbeni pir

Oženiću Dunju u Nemanjinom gunju

image

U naša zemlja: Aleksandar 2 Blackđorđević

Nisam bio vrlo opasno

image

Bolje s popom u krevet, nego s fratrom u čaršiju

Život i priključenija Emira Kusturice

image

Male Bond: Vladimir Vladimitovič Putin

Prezident, tajni agent

//////////////////////

žrtva sunčanice

Irinej je malo nervozan

Poetski kutak za koljački trenutak

Ko izdaje otadžbinu svoju đavo će mu biti na pokoju

////////////////////
/////////////////////////////////////////
///////////////////////

"Sveti" Amfilohije Janičarski
//////////////////////////////
Fotogalerije: Eros sa onoga svijeta

Rimel Neffati: Krilate i delovi tela

Najpre proći će naša ljubav,/ potom sto i dvjesta ljeta,/ potom ponovo bićemo zajedno:/ komedijantka i komedijant,/ miljenici publike,/ odigrat ...

////////////////////////////////////

Waclaw Wantuch: Apstraktna golotinja

Akt je estetski shvаćenа zаbeleškа nаgog ljudskog telа. Može dа bude slikаrsko delo, fotogrаfija ili vаjаrsko delo. Zа rаzliku od pornogrаfije ovа delа nisu ...
//////////////////////////

Da li treba spaliti Markiza de Sada?
//////////////////////////

Jednaka prava za sve, pa šta bude

Intervju sa lezbejskim parom koji traje preko 11 godina: Kako drugi vide njihovu vezu? Da li su ih roditelji prihvatili? Šta bi za njih dve značilo usvajanje Zakona o istopolnim ..

//////////////////

//////////////////////////
​Kako smo pali bez ispaljenog metka
///////////////////////

ibrahim hadžić

Partija šaha

01.08.2015.

USVOJEN ZAKON O RADU

REFORME-STATUS QUO 50:30 Usvojen Zakon o radu i na Zastupničkom domu!

Prijedlog Zakona o radu usvojen je pet minuta prije ponoći većinom glasova (50) poslanika Zastupničkog doma Parlamenta Federecije BiH. Protiv usvajanja Zakona glasalo je 30 zastupnika.





Zakon o radu usvijen je glasovima zastupnika SDA, HDZ-a, A-SDA, Naše stranke, BPS-a i SBiH. Protiv su bili zastupnici SBB-a, DF-a i SDP-a, dok zastupnici HDZ-a 1990. nisu bili u sali kada se glasalo.

 

U istovjetnoj formi Zakon je jučer dobio podršku i većine delegata  Doma naroda, uz negodovanje Saveza samostalnih sindikata BiH, koji je odustao od najavljenih protesta.

 

Polemična a na momente i mučna rasprava trajala je punih devet sati, no stajališta pozicije i opozicije oko predloženog Zakona ostala su jednako udaljena.

 

Poslanički klubovi četiri parlamentarne stranke (SDP, SBB, DF i HDZ 1990.) prije izjašnjavanja o predloženom Zakonu, zatražili su skidanje ove tačke dnevnog reda. No, većinom glasova ovaj zathev je odbačen.

 

Na ponuđeni prijedlog Zakona zastupnici su uputili 45 amandmana nakon čega je Vlada FBiH održala 10. hitnu sjednicu na kojoj je odbila većinu predloženih amandmana, uz napomenu premijera Novalića da će Vlada naknadno prihvatiti neke sugestije i ugraditi ih u prateće propise, osobito one sugestije koje se odnose na kolektivne ugovore.

 

Zanimljivo, Nacrt Zakona o radu Vlada FBiH (u prethodnom mandatu) utvrdila je na 30. sjednici, koja je održana 22.12.2011. godine, nakon čega je Nacrt Zakona o radu upućen u parlamentarnu proceduru. Predstavnički dom je na 11. sjednici, održanoj 25.01.2012. godine, usvojio Nacrt Zakona i odredio dvomjesečnu javnu raspravu o ovom nacrtu. Dom naroda je također, na 9. sjednici održanoj 07.03.2012, usvojio nacrt Zakona, te odredio javnu raspravu u trajanju od dva mjeseca.

 

Nakon obavljene javne rasprave, u septembru 2013, godine, utvrđen je Prijedlog Zakona o radu, ali Predsjedništvo Glavnog odbora Saveza samostalnih sindikata tražilo je od Vlade FBiH da Prijedlog zakona o radu FBiH stavi van snage i vrati ga u formu nacrta, najkasnije do 4. novembra iste godine, te najavilo da će se do tada prekinuti svi pregovori u vezi sa Zakonom o radu. Najavljeno je i da će, ukoliko Vlada FBiH ne odgovori pozitivno na ovaj zahtjev, Savez samostalnih sindikata BiH na sjednici Glavnog odbora, zakazanoj za 4. novembar, donijeti odluku o organizovanju masovnih protesta radnika pred zgradom Vlade FBiH. Na sjednici održanoj 4. novembra 2013. godine, Glavni odbor Saveza samostalnih sindikata BiH formirao je tim Saveza samostalnih sindikata BiH za pregovore sa socijalnim partnerima o Zakonu o radu Federacije BiH, te je ponovljeno da će pokrenuti proteste ukoliko Vlada Federacije BiH utvrdi Prijedlog Zakona o radu i uputi ga u parlamentarnu proceduru bez pregovora sa Savezom samostalnih sindikata BiH.

 

Strahujući od protesta, prethodna Federalna vlada premijera Nermina Nikšića, nije se usudila izglasati predloženi Zakon o radu, pa je ovaj dokument bio na čekanju sve do izbora nove Federalne vlade. 


//////////////////////////////////////////////
/////////////////////////////////////////////////

EKONOMSKI ANALITIČAR EROL MUJANOVIĆ: Od novog Zakona o radu trebaju strahovati samo loši radnici

Analitičar u oblasti ekonomije i menadžmenta i stručnjak za tržište rada Erol Mujanović ocijenio je da iako nije savršen novi Zakon o radu Federacije Bosne i Hercegovine predstavlja veliki korak naprijed.





"Radi se možda i o najvažnijem segmentu reformskog paketa koji Evropska unija očekuje od BiH da bude usvojen i sproveden, a istovremeno radi se i o vrlo važnom testu za vlasti u BiH", izjavio je Mujanović za Fenu.

 

Za njega je najvažnije to što ovaj zakon daje mehanizam koji će pomoći poslodavcima i dovesti do većeg zapošljavanja.

 

"Konkurentne i moderne kompanije iz privatnog sektora su bezuvjetno podržale ovu inicijativu jer je prethodni pravi okvir bio nerealan, nepodnošljiv i neusklađen za zahtjevima modernog tržišta", podvukao je Mujanović.

 

Zakon o radu, smatra on, trebao bi donijeti više fleksibilnosti i mogućnosti u radu poslodavcima, a samim tim i više radnih mjesta, jer svaki poslodavac koji ima priliku da proširi i razvije svoje poslovanje će tako i uraditi.

 

"2Loše strane zakona su uglavnom za osobe koje su navikle da primaju plaću, a da malo ili nimalo rade. Generalno gledajući, dobri i vrijedni radnici se ne moraju brinuti jer se za njih poslodavci bore", kaže ovaj analitičar.

 

Upozorio je da je na tržištu rada, kako domaćem tako i globalnom, prisutna nestašica talenata i to usprkos ogromnom broju nezaposlenih osoba tako da postoji količina, ali nedostaje kvalitet.

 

Naglasio je da donošenje zakona treba posmatrati iz šire perspektive, iako svako može naći po jednu ili više stavki u ovom zakonu koje su manje povoljne nego što je to bio slučaj ranije.

 

"Međutim, kao cjelokupan paket i pravni okvir koji regulira oblast rada i zapošljavanja ovaj zakon je mnogo bolji i napredniji od prethodnog i kao takav predstavlja korak naprijed za BiH na reformskom putu i na putu EU integracija. To je mnogo važnije od sitnih ličnih interesa", zaključio je u razgovoru za Fenu stručnjak iz ekonomije i menadžmenta Erol Mujanović.

Zakon o radu usvojen je u oba doma entitetskog parlamenta, a njegova primjena počet će nakon objavljivanja u Službenim novinama FBiH.


//////////////////////////////////////////
/////////////////////////////////////////////////

MRDANJE MRDE: Radmanović pokušava smijeniti Dodikove ljude na Palama

Nebojša Radmanović izgubio je gotovo svaki uticaj u Savezu nezavisnih socijaldemokrata i to ličnim angažmanom Milorada Dodika.





Piše: Slobodan Vasković

 

Po Dodikovom naređenju svi Radmanovićevi kadrovi su, manje više, uklonjeni sa značajnijih pozicija, a nikom od njegovih najvjernijih ljudi nije obezbijeđena nikakva bitnija funkcija.

Imenovanje Željka Kovačevića, najbližeg Radmanovićevog saradnika, na mjesto predsjednika NO „Pošte Srpske“ samo to potvrđuje, jer je ta institucija potpuno uništena. I već odavno je trebalo da ode u stečaj.

 

Radmanović se ne predaje: ako ne ide preko Vrha, možda prođe preko Lokala. To mu je deviza pod kojom pokušava Miroslava Vujičića, svog nekadašnjeg šefa kabineta u Predsjedništvu BiH, smjestiti u fotelju direktora Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske.

Na toj poziciji trenutno je Milko Čolaković, kojeg je Vlada RS imenovala na sjednici 20.10.2011. godine.

 

Čolaković više nikom u SNSD-u nije potreban, pa je pozicija direktora Zavoda za zapošljavanje RS (ZZZRS) pripala Demokratskom narodnom savezu.

 

DNS je to mjesto predvidio za svog člana Nenada Nešića. Nešić je donedavno bio pozicioniran u Stranci Nova Srpska Adama Šukala, koja je bila sastavni dio koalicije sa DNS-om.

 

Šukalo je napustio koaliciju, ali je ostao Nešić. Koji sada očekuje da ga Pavić zbrine.

Nešiću, koji je policajac i “biznismen”, nikako ne odgovara funkcija direktora ZZZRS, jer mu ne pada na pamet da ikoga uposli sem sebe. Zato on insistira na funkciji direktora “Elektrodistribucije” Pale.

 

Prijeti da će iskoristiti svoj uticaj unutar DNS-a i razbiti koaliciju, ali i skupštinsku većinu u opštini Istočno Sarajevo. Nešić kontroliše nekoliko odbornika SNSD-a.

 

Na poziciji direktora “Elektrodistribucije” Pale nalazi se Ljubomir Mrda, funkcioner SNSD-a, veoma blizak Staši Košarcu.

 

Sada Radmanović pravi kombinaciju prema kojoj će mrdnuti Mrdu sa čela “Elektrodistribucije” i postaviti Nešića umjesto njega. To bi mu otvorilo prostor da Vujičića imenuje na čelo ZZZRS umjesto otpisanog i nikom potrebnog Čolakovića.

 

Na taj način Radmanović bi pridobio Nešića za sebe, a istovremeno uposlio i Vujičića. Dupli dobitak.

 

Radmanović je već sve dogovorio sa Pavićem oko ove kombinatorike, ali bez Dodikovog znanja i odobrenja.

 

Cijeloj igri oštro se suprotstavlja Staša Košarac, pa se sve svelo na direktan sukob njega i Radmanovića. I biće zaista interesantno vidjeti da li će Radmanović, uz pomoć Nešića, rastočiti Košarca “na njegovom terenu”. Ili će, pak, Košarac Radmanovića poslati u “staro gvožđe”.

 

U proteklih par nedelja slučaj „Mrdanje Mrde“ dva puta je bio kandidovan na sjednicama Vlade RS, ali je oba puta skinut sa dnevnog reda.

 

Treći Radmanovićev udar na Mrdu „zakazan“ je za sledeću sjednicu Vlade RS.

Epilog ovog slučaja nije uopšte bezazlen i ne završava na smjeni/postavljenju Mrde/Nešića/Vujičića, već će biti i pokazatelj u kolikoj mjeri je Radmanović uspio da digne sopstvenu infrastrukturu unutar SNSD-a. Sa kojom ima namjeru do kraja godine „krenuti“ na Dodika.

/////////////////////////////////////
/////////////////////////////

HDZ 1990 pojašnjava : Nismo se mogli složiti da Zakon bude usvojen po hitnom postupku, bez demokratske rasprave !

August 01.2015.

MartinR34

HDZ 1990 podržao je novi Zakon o radu u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH, ali svojh glas nije dao tokom glasanja o zakonu u Predstavničkom domu, piše bh. novinska agencija Patria.

Objašnjavajući zbog čega su imali tako različite stavove prema istom Zakonu, iz HDZ 1990 objašnjavaju kako su u nastojanju omogućavanja daljnje parlamentarne procedure i nove prilike za pregovore sa sindikatima, Zakon o radu podržali kroz Dom naroda Federalnog parlamenta, ali se nakon toga nisu mogli složiti da Zakon bude usvojen po hitnom postupku, odnosno bez demokratske rasprave o Zakonu.

– Tim smo iskazali odgovornost prema potpisu na reformsku agendu, na koju se HDZ 1990, zajedno sa 11 drugih stranaka, obvezao i europskom putu Bosne i Hercegovine, koji za HDZ 1990 nema alternativu – navode iz ove stranke, prenosi novinska agencija Patria.

Budući da se predloženi zakon našao u hitnoj proceduri, pojašnjavaju iz HDZ 1990 dalje, ne ostavljajući vrijeme za novim socijalinim dijalogom i postizanjem šireg koncenzusa među političkim subjektima, potpisnicima reformske agende i sindikata, na čemu je HDZ 1990 inzistirao, kao i proceduralnim pogreškama u vidu vremenskog deficita neproporcionalnom broju predloženih amandmana, ova stranka nije sudjelovala u glasanju u Predstavničkom domu Federalnog parlamenta o Zakonu o radu.

Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH usvojio je u petak novi Zakon o radu potrebnom većinom od 50 glasova. Protiv je bilo 30 poslanika.Za zakon su glasali poslanici SDA, A-SDA, SBiH, koalicije predvođene HDZ-om BiH, BPS-a i Naše stranke, a protiv su bili poslanici SBB-a SDP-a, DF-a i HDZ-a 1990.Primjena Zakona počet će nakon objavljivanja u Službenim novinama FBiH.

(Kliker.info-NAP)

///////////////////////

Emir Imamović : Kako nas je premijer Novalić poveo u treći svijet

August 01.2015.

Pirkefadil3

Krajem devetnaestog vijeka britanski su se parlamentarci ozbiljno natezli o, jezikom današnjeg vremena rečeno, zakonu o radu, tačnije onim njegovim dijelovima kojima se propisuju prava i obaveze maloljetnih zaposlenika.

Piše :  Emir Imamović (N1)

Nakon, kako se već kaže, duge i teške rasprave, tijesnom je većinom odlučeno da mlađi od devet godina ne mogu raditi nikako, a oni od devet do četrnaest mogu, ali ne i koliko hoće. Radno im je vrijeme propisano na nekih dvanaest sati, naravno dnevno. Protivnici ograničenja pozivali su se na jednostavan princip obostranog interesa radnika i poslodavaca. U prijevodu, ako neki petogodišnjak hoće da radi, a poslodavac da ga zaposli, šta tu ima da se miješa država i usvaja zakon protivan izboru djeteta da siđe u rudnik i vlasnika rudnika da istom tom djetetu nađe radno mjesto i isplati nadoknadu za lopatanje.

Puno godina kasnije, južnokorejski ekonomist i britanski profesor Ha-Joon Chang je napisao cijelu jednu knjigu o tome zašto njegov šestogodišnji sin, ipak, mora ići u obdanište umjesto da se zaposli i popravi kućni budžet. Chang je, zapravo, i tom i kasnijim knjigama dokazao da slobodno tržište bilo čega, pa i radne snage, ne postoji, već da postoji samo skup ograničenja na koje smo se toliko navikli da ih prihvatamo bez zadrške, te da se principi koji se prodaju pod etiketom tog, takozvanog i nepostojećeg slobodnog tržišta, ne primjenjuju jednako kako na ljudima, tako i na državama.

Bogate zemlje, prosto, mogu ne privatizirati kompanije od nacionalnog značaja i mogu svoje radnike štiti kao bijele medvjede, dok siromašne moraju prodati obiteljsko srebro i obezvrijediti rad do one mjere koja ih čini povoljnim za investiranje.

Predsjednik Vlade Federacije Fadil Novalić izgleda ne voli historiju, bit će da mu je dosadna, a čini se kako za Changa, u gorem slučaju, nije čuo, dok ga, u tek mrvicu boljem, nije čitao. I to je, da se razumijemo, skoro pa u redu. Ima, uostalom, drugih primjera, ovovremenih, iz kojih se o radu i njegovoj vrijednosti, stvaranju te čuvene, povoljne investicijske klime, konkurentnosti i sličnim stvarima, može puno toga naučiti. A učiti treba, ne samo zato što je tako kazao Vladimir Ilič Lenjin, već zato što se Bosna i Hercegovina, prema rezultatima istraživanja Predstavništva njemačke privrede, smatra zemljom u koju se najviše isplati ulagati zbog radne snage.

Sve je drugo ili klimavo ili kilavo: procedura je spora, administracija glomazna, korupcija kapilarna, politička klima nesigurna, poreska opterećenja prevelika, zakoni o radu još uvijek kruti, ali su, eto, radnici ocijenjeni pozitivno. Upravo tako, što je inače lijep način da se kaže kako znaju raditi, jeftini su i ima ih nezaposlenih kao u priči – skoro bajci, kapitalističkoj i izrabljivačkoj, u kojoj njemački pregalac radi za minimalno osam eura po satu, dok, recimo, mučenik u Bangladešu prima trideset mjesečno. Ukoliko kraj mjeseca dočeka žive glave.

Upravo se Bangladeš smatra investicijskim rajem, posebno u tekstilnoj industriji. Politička klima je stabilna, administracija jednostavna i brza, nema nekih zakeranja oko zaštite okoliša ili pretvaranja javnog u građevinsko zemljište, korupcija je brižljivo odnjegovana i ako treba nešto potrošiti sa strane, zna se gdje se i kod koga ide, radne snage ima na izvoz, pa oni koji uopće dobiju posao pristaju raditi i za tridest eura mjesečno.

E sada, mali je problem što ni u Bangladešu oko dvije marke dnevno nisu dovoljne za preživjeti, pa su radnici prisiljeni krasti majice, bermude, košulje, potkošulje, nešto već od onoga što su proizveli. Uglavnom, skontali su upravnici kako njima podređeni idu s posla kroz izlaze u slučaju požara – inače česte u tekstilnoj industriji – shvatili da im je tako lakše iznijeti otuđenu robu i onda su, je li, sva ta vrata lijepo zavarili.

Tako, eto, preko hiljadu ljudi godišnje izgori zatočeno na radnom mjestu, jer ne mogu pobjeći od vatre. Oni što prežive nastavljaju kao da ništa nije bilo, sve za malo, samo malo manje od šezdeset maraka za mjesec dana crnčenja. Rezultati rada njihovih ruku za više se para prodaju čak i na onim sniženjima od sedamdeset posto.

Predsjednik Vlade Federacije i njegovi ministri kreirali su i usvojili Zakon o radu – usput pokazujući hroničnu penisobolju za mišljenje socijalnih partnera i klackajući se između vazalskog i vazelinskog odnosa spram MMF-a – koji je takav da je lako pogoditi na čijoj bi strani bili da su rođeni u Engleskoj hiljadu osamsto i neke i da su se dokopali parlamenta.

Njime, tim Zakonom, politički su konzervativci i ekonomski neoliberali radnicima Bosne i Hercegovine otvorili vrata onoga što smo i mi nekada zvali trećim svijetom. U njega su, ako se neko ne sjeća, a teško da se više sjeća, davno je to bilo, spadale siromašne, nerazvijene zemlje u kojima su radnička prava bila manja od prava tuka za Dan zahvalnosti u Americi, a najveća prednost – jeftina radna snaga.

Stranka demokratske akcije kao da ima fabriku za proizvodnju kadrova koji predanim radom pokazuju kako su u nas izbori proces zamjene loših još gorim. Fadil Novalić je, istini za volju, već u prvim intervjuima iskazao spremnost da vodi Federaciju mimo svijeta i u još veći ponor od onoga kojeg je zatekao. Njegove su reforme, naime, zbir promašaja u kojem je teško odrediti šta je gore, to što, recimo, fakat misli prodati BH Telecom, što pred predstavnicima Međunarodnog monetarnog fonda stoji pokorno ili što veze nema da je došlo vrijeme u kojem američki nobelovci poput Krugmana ili Stiglitza, odnosno francuski ljubitelj privatnog vlasništva poput Toma Pickettyija, najčešće preko tekstova u „The New York Timesu“, dakle ne u nekakvom ljevičarskom biltenu, kritiziraju i MMF i i Evropsku komisiju i ekonomske odnose koji povećavaju kako klasne razlike unutar nekih država, tako, pa i više, nejednakost između država; dok, recimo, ozbiljni i utjecajni njemački intelektualci u jednako ozbiljnim novinama upozoravaju na preveliku ovisnost svoje zemlje o izvozu, te traže i izbacivanje Njemačke iz eurozone!

Dok se, dakle, na Zapadu govori o onome što bi, uz određene intervencije, potpisao i posljednji, iskreni socijalista starog kova, pokojni Stipe Šuvar – federalna Vlada usvaja novi Zakon o radu koji ne regulira, već deregulira tržište radne snage i kreira klimu u kojoj vlasnik rada vrijedi onoliko koliko mu je mala konkurencija. A ona je kod nas ogromna: armija nezaposlenih nudi bezbroj mogućnosti zamjene nezadovoljnih radnim uslovima, platom, neplaćanjem prekovremenog, dužinom godišnjeg odmora ili dovoljno nesretnih da obole od nečega što se ne može preležati za dva-tri dana.

U prednosti aktuelnog premijera upisivano je, prije nego je zasjeo u kabinet, i to što dolazi iz takozvanog realnog sektora, što ne živi od javnih para, već zarađuje svoje u vlastitoj, uspješnoj firmi. Izgleda, ma ne izgleda, tako je, da je problem to što Novalića niko nije upitao misli li i Federaciju voditi kao privatnu kompaniju. Odgovor bi, sada je već očito, bio da misli – i to je ono što ga ne čini dobrim, odgovornim premijerom. Interesi kompanije, njegove ili bilo čije, ne moraju, najčešće i nisu, biti podudarni sa interesom društva i države. Jednostavno, interes uprave neke firme je da prodajna cijena ča
kalica, cipela, mobitela, kisele vode, eksera, svejedno, bude što je moguće veća od proizvodne, one u koju je uračunata i vrijednost uloženog rada.

Interes države, entiteta, čega god, je da ima što više zaposlenih sa što je moguće većim prihodima. U prijevodu, ne postoji država da bi omogućila pojedincima da se enormno bogate i, uz ostalo, tako što će pojeftiniti tuđi rad, već postoji kako bi što većem broju građana omogućila da kupuju automobile na lizing i ne popravljaju ih kod majstora bez fiskalne kase; da umjesto u naslijeđenim stanovima stanuju u vlastitim ili iznajmljenim; da se ne misle hoće li upaliti klimu iako je u stanu plus trideset; da godišnje odmore ne koriste za rad na crno; da, bez obzira na visinu rashoda, mogu otići u kino, pozorište, kupiti knjigu, obnoviti garderobu ali ne na pijaci; da im odlazak u zasluženu penziju ne znači i trajnu bezmesnu dijetu; da umjesto na izlete ne idu kod doktora zbog nesanice uzrokovane egzistencijalnom nesigurnošću i svakodnevnom mogućnošću dobijanja otkaza jer su predugo bolovali, skupi su, navodno neučinkoviti, ima boljih a jeftinijih…

Istina, države koje se tako ponašaju MMF bi, da ima čime, sravnio sa zemljom i one uglavnom nisu na spisku zemalja sa povoljnom investicijskom klimom i jeftinom radnom snagom. Mi, međutim, jesmo. I to blizu Bangladeša, kako po abecednom redu, tako i po omjeru cijene rada i kvalitete života od njega.

01.08.2015.

VUK DRAŠKOVIĆ: PROPAGANDISTI MRŽNjE I SMRTI PONOVO JAŠU

Vuk Drašković u tekstu za „Danas“

Propagandisti mržnje i smrti ponovo jašu

Photo: Beta

Antizapadni fanatici, pravoslavni ziloti, svemoćne tajne policije i njihova mreža svuda gde se odlučuje, jahači su srpske apokalipse. Na isti način na koji su odbacili Plan Z-4, pet godina ranije, uoči rata u Jugoslaviji, odbacili su američki poklon od pet milijardi dolara i pozivnicu da se država priključi NATO alijansi i Evropskoj zajednici naroda. Pocepali su i haški dokument lorda Karingtona, Vens-Ovenov plan. Uvek su birali rat i smrt. Jedino su u Dejtonu, koji mesec posle hrvatske "Oluje" u Krajini i srpske "Oluje" u Srebrenici, pristali na mir. I, odmah, krenuli da spremaju srpsku "Oluju" na Kosovu

Proslava: Gotovina, Tuđman i Šušak
Photo: Stock

Već dve decenije, svakog 4. i 5. avgusta, uz veliku pompu, Hrvatska proslavlja progon iz Hrvatske više od 200.000 svojih građana srpske nacionalnosti. To etničko čišćenje, svojstveno nacistima, proglašeno je za dan hrvatske državnosti.

Već dve decenije, svakog 4. i 5. avgusta, u Srbiji se služe parastosi za ubijene u hrvatskoj "Oluji" i molebani za prognane nesrećnike. Pred TV kamerama, u prvim redovima tuge i osude hrvatskog zločina, najbučnija je srpska politička, crkvena, kulturna i medijska elita, ona ista koja je, odlučujuće, doprinela hrvatskoj "Oluji".

Da nisu branili Srbe onako kako su ih branili, "Oluje" ne bi ni bilo. Ta "ožalošćena porodica" iz prvih redova bola i ogorčenja zbog tragedije Srba i Srpske Krajine, sprečila je, pre dve decenije, kapitulaciju Franja Tuđmana, kada su ga SAD, Rusija, EU i UN prinudile da prihvati i potpiše međunarodni sporazum poznat kao Plan Z-4.

Po tom sporazumu, Srbima u Hrvatskoj ponuđena je federalna, u mnogo čemu i konfederalna Srpska Krajina, koja bi imala svoj parlament, vladu, predsednika, zakone, sudove, policiju, grb i zastavu, čak i sopstvenu monetu i pravo da Srpska Krajina sklapa i međunarodne ugovore. Čim su obelodanjeni detalji Plana Z-4, ratno huškačka mašinerija u Beogradu uzvratila je propagandnom ofanzivom da je reč o "podmukloj antisrpskoj zaveri Vašingtona, Berlina i Vatikana". Sa sloganom "ne Hrvatskoj za sva vremena", karavani političara, vladika, oficira DB, akademika, pesnika, glumaca i medijskih komentatora preplavili su Srpsku Krajinu. Agitovali su da Plan Z-4 bude odbijen, sa njima svojstvenim žarom i uz kletve sa Lazareve kosovske večere. Od uticajnih političkih partija u Srbiji samo je SPO bio za prihvatanje Z-4 i, dramatično, mesecima, upozoravao na strašne i neizbežne posledice odbijanja ponuđenog sporazuma.

Usred histerije u Beogradu i Kninu, američki i ruski ambasadori u Zagrebu, inače glavni promoteri Plana Z-4, Piter Galbrajt i Leonid Kerestendžijanc, posećuju Franja Tuđmana. On ne prikriva da je ogorčen. "Kako da prihvatim kapitulaciju Hrvatske, vi srpskim pobunjenicima dajete državu?" - pita ih. Tada mu Amerikanac i Rus drže poduži čas iz istorije. Naročito ga podsećaju na ustaški genocid nad Srbima. I kažu mu da su Vašington i Moskva, kao i EU i UN, odlučne u zahtevu da Srbi u Hrvatskoj dobiju najviši stepen zaštite i svoje samouprave. Uz gunđanje i bes, Tuđman prihvata Plan Z-4.

Odbio plan Z-4: Milan Martić
Photo: Stock

Američki i ruski ambasador, sa Tuđmanovim potpisom na sporazumu, odlaze u Knin, kod vođa Srpske Krajine. U centru grada vrteli su se jaganjci na ražnju. Oni su razumeli da se priprema slavlje. "Slomili smo Tuđmana, potpišite, pa da nazdravimo", kaže Rus i pruža Plan Z-4 Milanu Martiću, predsedniku Krajine. "Mi taj papir odbijamo, ne želimo ni da ga uzmemo u ruke", odgovara Martić. Dvojica ambasadora su pomislila da je u pitanju šala. "Odbijamo odlučno, tako nam je naredio Milošević", pojašnjava Martić. Šokiran, ruski ambasador mu kaže: "Ovim ste, i srpskom narodu i sebi, potpisali smrtnu presudu". Ipak, da se ta presuda izbegne, Piter Galbrajt i Leonid Kerestendžijanc odlučuju da krenu u Beograd, da umilostive Slobodana Miloševića, ali on odbija da ih primi.

Tada je Franjo Tuđman dobio zeleno svetlo za vojne operacije "Bljesak" i "Oluja". "Štovani predsjednik Srbije", kako je oslovljavan u čestim kontaktima sa Tuđmanovim emisarima, smatrao je da je Plan Z-4 katastrofalan ne samo za Tuđmanovu Hrvatsku nego i za njegovu Srbiju. Srpska država u hrvatskoj državi! Miloševića je to razdraživalo kao crveni plašt bika u areni. Strepeo je da će, bude li prihvaćen, Plan Z-4 biti opasni pelcer za sličan status Kosova u Srbiji. Formula "dva K", Krajina i Kosovo, uveliko je diskutovana u Vašingtonu, a saglasnost Moskve Borisa Jeljcina bila je osigurana. Odbacivanjem Z-4, kalkulisao je Milošević, propašće ti planovi, a neizbežni slom Srpske Krajine i egzodus Srba uklopiće se u njegovu verziju "2K", njegovu simetriju između Krajine i Kosova. Na isti način na koji će krajiški Srbi biti prepušteni Tuđmanovom maču, njegovom maču moraće biti prepušteni Albanci na Kosovu. Etničko čišćenje Srba za etničko čišćenje Albanaca. Gubitak za dobitak. Krajiški poraz za kosovsku pobedu.

Na Dedinju su znali šta se priprema na Pantovčaku i, planski i saveznički, pomogli Tuđmanu da "Oluja" bude uspešna i munjevita. Iz Srpske Krajine povučena su ubojita oružja, a general Ratko Mladić, zapovednik vojske bosanskih Srba, povučen je na istok, 500 kilometara daleko od Knina, da "oslobađa" Žepu i Srebrenicu, bošnjačke enklave pod zaštitom UN, uz samu granicu sa Srbijom.

Egzodus: Avgust 1995, Hrvatska
Photo: krajinaforce.com

Od zločina je opasniji zaborav zločina. I da nije tog zaborava, kao i neistina, koje potapaju današnju Srbiju, i da ima neke više pravde, "ožalošćena porodica" iz prvih redova parastosa za stradale u "Oluji", oni što nariču najglasnije, odlazili bi svakog 4. i 5. avgusta u Knin i Zagreb na proslave pobede koju su oni pripremili. Od njih nema zaslužnijih časnika hrvatske "Oluje".

Od njih nema zaslužnijih za svaku tragediju od 1990. do danas. Antizapadni fanatici, pravoslavni ziloti, svemoćne tajne policije i njihova mreža svuda gde se odlučuje, jahači su srpske apokalipse. Na isti način na koji su odbacili Plan Z-4, pet godina ranije, uoči rata u Jugoslaviji, odbacili su američki poklon od pet milijardi dolara i pozivnicu da se država priključi NATO alijansi i Evropskoj zajednici naroda. Pocepali su i haški dokument lorda Karingtona, Vens-Ovenov plan. Uvek su birali rat i smrt. Jedino su u Dejtonu, koji mesec posle hrvatske "Oluje" u Krajini i srpske "Oluje" u Srebrenici, pristali na mir. I, odmah, krenuli da spremaju srpsku "Oluju" na Kosovu. Izazvali su i prizvali NATO bombe, poraženi potpisali kapitulaciju, izgubili Kosovo i proglasili pobedu, uzrokovali albansku "Oluju" i novi egzodus Srba. Na smrti i nesrećama miliona ljudi sticali su bogatstvo i krvavu slavu, opstajali kao staratelji i zaštitnici nacionalnih interesa u državi onesvešćenoj od strahota, a propagandom zaborava i montiranim optužnicama o svetskoj "antisrpskoj zaveri" pribavljali sebi alibi.

I, evo ih, propagandisti mržnje i smrti jašu ponovo. Sa istom strašću i sa istim rečnikom kao i kad su vešali i obesili Plan Z-4. Sada ruše Briselski sporazum, prebrojavaju i "brane" Srbe po Crnoj Gori, sipaju so na još nezaceljene rane nesrećne Bosne i Hercegovine, propovedaju slom Evrope i divnu srpsku zoru iz Rusije. I sve to filuju pevanjem po televizijama, kičem i krimi storijama po novinama, da ubiju u narodu i poslednje ostatke razuma. Nadmašuju i sebe same iz devedesetih. Malo im "oluja", hoće još.

* Tekst objavljen u listu „Danas“ prenosimo sa dozvolom autora

////////////////////////////
/////////////////////////////////////


Pritajeni ratnici, skriveni ljubavnici

Fašistička izlučevina: Dejan Lučić vs izbeglice

Pritajeni ratnici, skriveni ljubavnici

Srpski mužjak ište ratni pokolj

Nacista sa šajkačom: Milan Milenković, Radio Snaga naroda

Srpski mužjak ište ratni pokolj

///////////////////////////////////

Hajde da položimo ispit solidarnosti

Bitka između ličnog interesa i zajedničkog dobra

Hajde da položimo ispit solidarnosti

/////////////////////

žrtva sunčanice

Irinej je malo nervozan

Poetski kutak za koljački trenutak

Ko izdaje otadžbinu svoju đavo će mu biti na pokoju

/////////////////////////

Ivan Ivanović, SNP Naši: Nacista, retardirani

Samoproklamovani lider Srpskog Narodnog Pokreta „Naši“, Ivan Ivanović, poznat po primitivizmu i pravljenju spiskova „antisrba“, već dugo aktivan kao ruski medijski agent, večito je pokušavao da svojim klonovima/klovnovima dokaže svoju ...
///////////////////////////////////

Do 2. kolovoza besplatan ulaz na izložbu "Srebrenica"

Ulaz na izložbu "Srebrenica", postavljenu u Galeriji Klovićevi dvori u Zagrebu, do njezina zatvaranja, 2. kolovoza, besplatan je za sve ..

//////////////////////////
Svet plus

"Mali despot" iz Kremlja je ubio Litvinjenka

Advokat udovice ruskog špijuna Aleksandara Litvinjenka rekao je da je bivši agent KGB-a ubijen po nalogu predsednika Rusije Vladimira Putina. Osim toga, advokat Ben Emerson je naveo i da su ...

////////////////////////////////

Izraelski ekstremisti spalili palestinsku bebu

Palestinski dečak od 18 meseci izgoreo je u podmetnutom požaru u svojoj kući, u selu Douma, na Zapadnoj obali. Sumnja se da su za paljevinu krivi jevrejski doseljenici. EU traži ...
/////////////////////

Hljeba, hljeba, gospodaru

Sirotinja raja sanja Trumanova jaja

///////////////////////

Da li treba spaliti Markiza de Sada?
////////////////////////////
Fotogalerije: Eros sa onoga svijeta

Rimel Neffati: Krilate i delovi tela

Najpre proći će naša ljubav,/ potom sto i dvjesta ljeta,/ potom ponovo bićemo zajedno:/ komedijantka i komedijant,/ miljenici publike,/ odigrat ...

////////////////////////////////

Waclaw Wantuch: Apstraktna golotinja

Akt je estetski shvаćenа zаbeleškа nаgog ljudskog telа. Može dа bude slikаrsko delo, fotogrаfija ili vаjаrsko delo. Zа rаzliku od pornogrаfije ovа delа nisu ...
////////////////////////

U noći ima uvek straha, kao vlage
//////////////////////////
prođoh bosnom kroz gradove

Grad konzerviran u boljoj prošlosti

Gradsko jezgro Bosanske Krupe spada među najsrušenije gradove u Bosni i Hercegovini. Ako danas dođete u ovaj grad nećete to moći vidjeti. Grad je obnovljen voljom i snagom njegovih građana. Danas je Bosanska Krupa poprilično ...

/////////////////////////////////

Građanska pažnja: Sarajevo u svojoj kaljuži

Frustrirajuće djeluje ta činjenica jer predstavlja stalno tapkanje u mjestu. Jahanju na mrtvom konju prošlih vremena. Bez novih ideja i novih vjetrova. A najbolje se to ogleda u činjenici da se Sarajevo rijetko kada bavi ...
///////////////////////

​Kako smo pali bez ispaljenog metka
//////////////////////
/////////////////////////////////
Taj antisrpski, nametnuti modernizam

Branko Dragaš

Taj antisrpski, nametnuti modernizam

Letela je sa roditeljima iz Sidneja. Punih 24 sata. Nasmejana i vedra je bila. Sa pametnim i vatrenim očima. I šiškicama. Ina je prvi put u Srbiji. Rodila se u ...
///////////////////////

"Sveti" Amfilohije Janičarski
////////////////////////

žrtva sunčanice

Irinej je malo nervozan

Poetski kutak za koljački trenutak

Ko izdaje otadžbinu svoju đavo će mu biti na pokoju

HIV među nama: Ljudi kao svi drugi

Udruženje "Nova +"

//////////////////////////

Ne uslovljavati zemlje Balkana ulaskom u NATO

Zemljama Zapadnog Balkana treba ostaviti mogućnost slobodnog izbora za članstvo u NATO, bez pritisaka, po slobodnoj volji i izboru, izjavio je u Skupštini Srbije predsednik parlamentarne ...
31.07.2015.

ZAVIČAJ POEZIJE JE LjUDSKI BRLOG!

Zavičaj poezije je ljudski brlog!


Goran Saric

Autor
31.7.2015.



Zavičaj poezije je ljudski brlog!

Foto šg

Apokilapsa nam ne dolazi s neba, već iz naših ruku niče, iz Boga progresa i profita.

Razgovor vodio: Goran Sarić

Envere, naše prijateljstvo “zacementirano je” višegodišnjim druženjem. Ono je počelo još u studentskim godinama, krajem sedamdesetih. Kakve uspomene, čak i nevezano za naše “slatke godine” vežeš za taj period u životu bivše nam zajedničke države? Je li to, kako sadašnji vlastodršci od Triglava do Đevđlije tvrde, doista bilo “vrijeme mraka”?

I jeste, i nije. Ali, ne zato što to tvrde ovdašnji vlastodršci, a ne samo oni, već i njihove akademske elite, mediji, religijske institucije, te mnogobrojni bivši članovi Titove partije. Radi se, dakle, o interpretativnim ratovima karakterističnim za gotovo sve postsocijalističke zemlje. U tim ratovima na sadašnjost se navlači maska predstavljanjem prošlosti kao mračne, diktatorske, zle. Cilj je takvim interpretativnim prevarama zlo sadašnjosti učiniti nevidljivim. Na drugoj strani, u titonostalgičnoj fantazmi tranzicijski titoisti zaboravljaju kad govore o ljepotama tog doba da je to bila diktatura, zaboravljaju se npr. Goli otok i montirani politčiki procesi, ideološko jednoumlje, odanost jednom i jedinom vođi itd. Ne želim ni u jedan od tih torova. Moj je stav da su ovdašnje zemljice iz jednog oblika društvenog totalitirazma ušle u drugi, iz titoizma u kleronacionalizam. Mentalne slike jednoumlja samo u promijenile predznak. A naše druženje je palo u ono doba kad se titoizam pretvarao u soft diktaturu, u tzv. liberalni socijalizam. No, i u njemu su trajali razni poltički progoni. Treba se sjetiti toga, radi napomene, jedne male fusnote titonostalgičarima u njihov začaureni um – politička suđenja, progoni i zatvaranja zbog delikta mišljenja, pa bilo ono i političko, trajala su i u vrijeme naše mladosti – osamdesetih godina prošlog stoljeća. Ne bih, dakle, nasjeo na zabludu da sadašnjost mjerim prošlošću i obrnuto. Drukčijim vrijednosnim mjerilima hoću da mjerim smak jednog lošeg i nastanak drugog, po broju mrtvih goreg, svijeta. Jednom riječju, ovdje je Berlniski zid pao u grobove i na groblja, u smrt preko stotinu hiljada ljudi. I drugdje, u susjednim zemljicama pad komunizma obilježen je masovinim smrtima. Nije li i to podatak o tom socijalizmu, a ne samo o kleronacionalizmu. Ne postoji u društvenim procesima granica koja strogo dijeli jedan poredak od drugoga. Titov socijalizam definiram ne samo kao evoluciju totalitarizma od staljinističke faze u početku, odmah iza rata, do liberane ili soft dikature na njenom kraju, nego i kao etnosocijalizma koji je u sebi samom prizivao nacionalizam. To je koncept uma koji je prizvao nacionalizam, a neki članovi Titove partije osmislili su masovna klanja. Nisu li Titovi komunisti ušli i tzv. nacionalne partije i omogućili četnicima, ustašama, zelenom kadru, tim svojim neprijateljima povratak na političku scenu? Nisu li oni svoje svjetlo zamijenili svojim mrakom, ili obrnuto, koji je ubio preko stotinu hiljada ljudi u BiH.

Evo jedno vezano, “pokeraško, tri-pa-jednu” pitanje: kako je živjeti u gradu, zemlji i regiji koji sve dublje tonu u izolaciju, svojevrsni autizam i nacionalizam? Kako je biti predavač na fakultetu gdje je jedan solidan broj kolega pristao da bude marioneta u rukama vladajuće, nacionalističke politike? Kako da ostaneš normalan, ili, stihom Bijelog dugmeta: “I čime od svijeta da se braniš. Kao ruža sa dva smiješna trna ili snom?”

BiH je od multietničke postala troetnička zemlja, sa novim etničkim identitetima, arhazirinim, klerikaliziranim, militariziranim itd. Te su se etnije teritorijalizirale i postale nacijama. Obnova multietničke zemlje nije moguća. Rat se u miru završio samo donekle, do tačke kontrole nad teritorijama koje su osvojene i tačke eksploatacije svake od nacija od strane njihovih vampirskih političkih oligarhija. Figurativno rečeno, ona krv koja se prolila u ratu, danas je vlasništvo uskog kruga ljudi u političkim partijama i od nje oni žive svoje vampirske živote. I ne samo od nje, nego i od krvi budućnosti, jer zemlju vode u dužničko rpostvo, u propast koja se ne samo nazire, nego vidi, ona je tu po svemu. Svi pokazatelji na nju upućuju. Mogao bih čak reći, sa BiH je već gotovo sve – a to njeni žitelji ne vide, već kao u nekakvom polusnu traju svoje živote. A, fakultet je posebna priča. Ovdašnje visoko obrazovanje nazivam visokim mentalnim obrEzivanjem. U toj jezičkoj igri pokušavam oslikati lobotomiju, model mentalne okupacije u kojem se ideologija nacionalizma prodaje kao oblik znanja. I, pazi, nisu akademičari i akademičarke postali/e marionete u rukama vampira iz političkih partija, nacionalnih i onih tobože građanskih, svejedno, isti ili sličan je to šljam, već oni/e tvore društveno polje za legitimaciju političkih moćnika. Oni/e ih kreiraju. BiH je morala dobiti lokalno kritičko znanje, namjesto toga ima klerikalizirano kvazi-znanje u službi tvornice onih nacionalnih identiteta o kojim sam govorio. Univerziteti su postali uniZVERIteti, a sveučilišta sveMUČILIŠTA. I to je tako, čast izuzecima. I nije jedan solidan broj pristao uz oligarhe, nego velika većina. Meni se dopadaju oni znanstvenici u autu, oni izvan centralnog terena. S njima volim da igram na male golove, kad su već uniZVERItisti na glavnom terenu. Lijepo je i zanosno u autu.

Već godinama si jedan od najboljih poznavalaca stanja u književnosti na ex-Yu prostorima. Kakvo je ono danas, zapravo, imamo li na ovim prostorima još uvijek velikih pisaca, i djela?

Eh, kad to tako Ti kažeš, odmah se uplašim. Čuj – jedan od najboljih poznavalaca nečega. Ne pristajem na takva mjerenja. Književnost je igra duha, pa sam ja kao jedan od najboljih poznavalaca te prelijepe igre. Dakle, ne samo zbog tzv. lažne skromnosti odbijam takve kfalikacije. Ali, ima na ovim prostorima još velikih, dobrih pisaca i spisateljica. No, ono što me zanima jest oblik prelaska jednog modela kulturnog polja u drugi. Naime, kultura je u vrijeme titoizma bila pod većim ili manjim pritiskom ideologije, danas je ona nakon terora nacionalizma izložena ekonomskom totalitarizmu. Ne znaš šta je tu gore, ideološki ili ekonomski totalitarizam, ideologija ili tržište. Uprkos tomu, mogao bih nabrojati niz dobrih djela, književnih i likovnih prije svega. Tvrdim da je ono najbolje u umjetnosti u BiH nastalo u književnosti i slikarstvu, a ne na filmu i u pozorištu, kakva je opća predstava zahvaljajujući patriotskim filmadžijama koji su patriote zbog love, državni umjetnici kao npr. Haris Pašović. A na tvoje pitanje koje bi podrazumijevalo odgovor u vidu neke moje rang-list književnih djela ne mogu odgovoriti u intrevjuu. No, evo samo, zbog zlobnika – je li itko čitao Jergovićev Rod. Je li itko čitao Zavičaj, zaborav Luje Bauera. Je li itko čitao novu Vešovićevu poeziju, je li itko čitao Petra Gudelja, je li itko čitao Nestale u stoljeću Ivana Lovrenovića, je li čitana nova poezija Tomaža Šalamuna, Ota Tolania itd…..

ek1

Enver Kazaz – foto šg

Diplomirao si na djelu velikog Mirka Kovača. Koliko te njegovo djelo, ali i djelovanje – i on je, kao što znamo, bio društveno veoma angažovan umjetnik – još uvijek inspirira da ne šutiš, da javno djeluješ i perom, ali, vrlo često, i rječju, konkretnim djelovanjem?

Ah, Mirko, dobri Mirko. Meni se dogodilo da pisac na čijim romanima sam diplomirao postane moj prijatelj u zadnjoj deceniji i po njegovog života. Ono što sam kao mladić prepoznao i nešto kao pisao o njemu, na kraju će postati jedan od najboljih opusa našeg četvoreimenog jezika. A o njegovim tzv. političkim esejima napisao sam obiman esej. Eno ga u crnogorskom časopisu Ars, za one koji vole da se muče čitanjem. No, ono što se ne zna jest to da je Mirko radikalno promijenio neke svoje romane i pripovijetke. Morao bih, dakle, da napišem novi diplomski rad, jer onaj nije tačan zato što je Mirko promijenio sve svoje romane do Vrata od utrobe. Malo ko zna koliko je promijenio svoje pripovijetke. Treba pročitati novog Mirka. A sad zamisli, jedan takav pisac radi toliko na tekstu da radiklano promijeni svoje pripovijetke i romane u času kad je ovjenčan književnom slavom. To nazivam trijumfom majstora nad samim sobom, pobjedom talenta nad sujetom, maestralnom odom zanatu. Prema tome, danas učim od Mirka neke druge stvari, ne samo odanost etici, svetačku odanost koju je nosio, on, dragi Mirko.

Jednom si se, usred rata, pojavio i pred vratima moje kuće, i moje majke, u ulici Suhi do?

Da, jer prijatelje moraš vidjeti, moraš znati jesu li preživjeli pogrom. Neka njeno lice svijetli, lice tvoje majke, u ovom što nam se predstavlja kao život, a njegova je kopija.

Pred kraj o nečemu što je meni lično kod tebe zaista zlata vrijedno: tvojoj poeziji. Posebno me fascinira činjenica da su tvoje pjesme, veliki dio te lirike, ispunjene beskrajnom ljubavi i poštovanjem prema prirodi. Jesmo li je, kao bića, vrijedni?

Čovjek je zahvaljući antropocentričnoj etici uništio ili gotovo uništio majku zemlju. Njemu se Bog oglašava s neba, a ne iz sestre trave, kamena koji je naš najudaljeniji brat kaže Antun Branko Šimić. Ili mu Bog dolazi skupa sa bankarskim izvodom, iz Biblije i Kur’ana profita, iz svete knjige Progresa, iz molitvi tehnološkog napretka. A od Vitmena na ovamo nije li poezija, ono najbolje u njoj, u vlatima trave vidjela beskrajni metafizički prostor. Volim kad mi moje božanstvo šapuće iz lišća hrašća ili me zove iz zove, draži u raži, a sveci mrmore u korijenu lipe dok se zrikavaca horska galama u izobilju bilja prolama, opominjući da su zemljine rodiljske škrinje zanosne kao zimsko inje. Zemlja je ontološki element. Ili kako kaže pomenuti Branko, stoljećima su narodi odlazili u nebo, poumiraše njihovih bogovi, a radi se o tome da ostanemo na zemlji, zbacimo štake naše antrpocentrične etike i vidmo transcendentalnost bilja, kamena, božanstvo u materiji. Apokilapsa nam ne dolazi s neba, već iz naših ruku niče, iz Boga progresa i profita.

Drugi dio tvoje lirike se nastavlja na tvoj socijalni i politički angažman. To su počesto oštre, satirične, veoma mračne pjesme. Tu me malo podsjećaju na socijalnu liriku mog Hercegovca, velikog A. B. Šmića. Jesam li te iznenadio ovom usporedbom?

Eto opet Šimić. Nisi me iznenadio, ali nije samo on u podlozi tih tekstova. Pjesnik stvara svoje poetičke prethodnike. Među mojima je i on. A te pjesme ne bih vidio baš kao angažovane, jer poezija se ne angažira, ona slika da bi spašavala, olakšavala, saosjećala ili pohranjivala u jezik. Vidim prizore bijede i pretačem ih u jezik, slike socijalnog sloma, socijalnih bombi na kojima počiva društvo; zavičaj te poezije je ljudski brlog.

Na kraju, pitanje koje postavljam svim našim gostima: šta sanjaš, a šta ti se dešava?

Sanjam svašta, dešava mi se ništa i okružuje me kao Grci Troju, kao vazduh šumska stabla; njušim to ništa, već sam jednom nogom u njemu.

Enver Kazaz (Kamenica, Ilijaš, 1962.), bosanskohercegovački urednik, kritičar i književni teoretičar. Redovni je profesor na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Sarajevu.Kazaz je rođen u Kamenici u Ilijašu. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Sarajevu gdje trenutno predaje bošnjačku književnost. Objavio destak knjiga poezije i književne kritike, među kojima su: Traži se, Bošnjački roman XX vijeka, Neprijatelj ili susjed u kući i druge.

Zajedničko čitanje iz novih knjiga poezije Envera Kazaza i Gorana Sarića u Herzegovina lodges na Boračkom jezeru biće održano u nedjelju, 2. avgusta 2015. godine


////////////////////////////////////////////////

///////////////////////////

Zavičaj poezije je ljudski brlog!

Zavičaj poezije je ljudski brlog!

  31.Jul 2015

Foto šg Apokilapsa nam ne dolazi s neba, već iz naših ruku niče, iz Boga progresa i profita. Razgovor vodio: Goran Sarić Envere, naše prijateljstvo “zacementirano je” višegodišnjim druženjem. Ono

///////////////////////////////////////

//////////////////////////////////////
Božica Jelušić: Ponor, bilo kakav

Božica Jelušić: Ponor, bilo kakav

31.Jul 2015

Foto: Veronica, flickr Otimačina je legalna, krađa, prijevara, obraz na štapu, laž i potkupljivost: oko nas mru gospodstva, plemenitost uzmiče, prostaštvo caruje, zasluge se zaboravljaju, čast je vlažna maramica kojom

/////////////////////////////


////////////////////////////////////
31.07.2015.

KEMAL KURSPAHIĆ: 'MOLBA' NA STRANIM JEZICIMA

Kurspahić: 'Molba' na stranim jezicima


Milorad Dodik i Aleksandar Vučić
Milorad Dodik i Aleksandar Vučić

/////////////////////////////////////////////////////

Veoma rijetko – i nerado – na ovom mjestu odgovaram čitaocima koji se ne slažu s mojim gledanjima na Bosnu i Hercegovinu, njeno okruženje i međunarodni angažman s tim u vezi: od neslaganja mnogo više bi me pogađala njihova ravnodušnost. Tako s poštovanjem primam i sumnjičavi osvrt poštovanog čitaoca na prošlonedjeljnu kolumnu u kojem kaže: Ko o čemu Kemal o „poznavaocima balkanskih prilika u Vašingtonu i Briselu“ a povodom najave kako će međunarodni partneri tražiti od Srbije da usmjeri svoje sljedbenike u Bosni na put proevropskih reformi ili će – u protivnom – i evropske aspiracije Srbije trpjeti zbog njene prećutne ili ponekad i direktne podrške opstrukcionašima u Bosni i Hercegovini.

Ako prigovor „ko o čemu Kemal o poznavaocima balkanskih prilika“ malčice naginje na diskvalifikaciju po imenu i porijeklu – jer šta bi nepristrasno imao da kaže neki Kemal o nama – možda će čitalac biti malo otvoreniji za razgovor ako posluša šta o tom međunarodnom uticaju na balkanske odnose kaže, recimo, Milorad Dodik govoreći za „Novosti“: „Vučić mi je predočio svoj stav o tom pitanju. Rekao mi je šta su mu o svemu kazali svjetski zvaničnici s kojima je razgovarao. Srpska nikada neće dozvoliti sebi da napravi neki problem Srbiji“.

Sa malo treninga u „čitanju između redova“ savršeno je jasno koliko je upravo međunarodni faktor doprinio da Vučić „zamoli Dodika da preispita odluku o referendumu“.

Takođe – nije nikakva tajna šta o odgovornosti Srbije za poticanje pozitivnih pomaka u Bosni i Hercegovini misle „dobri poznavaoci balkanskih prilika u svijetu“.

Recimo -- Daniel Serwer, bivši američki diplomata sa iskustvom iz dejtonskog mirovnog procesa, a danas profesor i analitičar, u razgovoru za Radio Slobodna Evropa:

„Da bi odnosi između Srbije i Bosne i Hercegovine mogli da se relaksiraju, tokom posjete Predsjedništva BiH Beogradu premijer Vučić bi trebalo vrlo jasno da saopšti da je sagovornik Beograda Sarajevo i da bi bosanski Srbi trebalo da gledaju u Sarajevo kao u svoj glavni grad.“

Ili – Edward Joseph (Džozef) u autorskom tekstu u dnevniku The New York Times:

„Slijediti takve poput gospodina Dodika da prijete otcjepljenjem Republike Srpske od Bosne je korak prema opravdavanju srpskog ratnog projekta. Srebrenica stoji – i mora uvijek stojati – kao crvena linija protiv srpskih maksimalističkih aspiracija.“

Ako ova akademska razmišljanja bivših diplomata, koji su učestvovali u nastojanjima da se zaustavi rat u Bosni i Hercegovini devedesetih, nemaju težinu „zvanične politike“, možda će ubjedljivije zvučati poruka Viktorije Nuland, pomoćnice američkog državnog sekretara za evropske i euroazijske poslove:

„Dvadeset godina nakon Dejtona, nesavjesno je da se i dalje javno dovodi u pitanje jedinstvo zemlje od onih koji žele da blokiraju reforme rizikujući pomoć Međunarodnog monetarnog fonda. Evropska unija je ponudila Bosni i Hercegovini perspektivu članstva i prošlog mjeseca je aktivirala Sporazum o stabilizaciji i pridruženju, ali političari nastavljaju da stavljaju etničke i stranačke interese ispred osnovnih socijalnih, ekonomskih i političkih reformi potrebih za napredak.“

Kad sam, u prošlonedjeljnoj kolumni spomenuo nastojanje međunarodnih diplomata da ne ostave utisak „miješanja u unutrašnje poslove“ balkanskih država još nije bio objavljen intervju s britanskim ambasadorom u Beogradu Denisom Kifom (Keefe) u dnevniku „Danas“ pod naslovom „Dobro je što je Vučić rekao Dodiku da razmisli o referendumu“ u kojem ambasador – na pitanje kakav bi odnos vlada Srbije trebalo da ima prema Dodiku – kaže:

„Ne bih da premijeru govorim kako da se ponaša prema gospodinu Dodiku. Ali mislim da je vrlo važno da predsednik Vlade i Vlada mogu da imaju pozitivnu ulogu u nekim situacijama. Na primer, kada je gospodin Dodik predložio referendum u RS, predsednik Vlade mu je poručio da razmisli o tome. Referendum je vrlo opasan jer je protiv svih obaveza, dogovora svih lidera u BiH. Koči napredak ka EU i odvlači pažnju od stvarnih društvenih i ekonomskih problema sa kojima se građani susreću. Ne vidim kako može to da doprinese pomirenju i napretku BiH.”

Ili, kad sam spomenuo kako će međunarodna zajednica odnos prema Srbiji određivati zavisno i od njenog odnosa ne samo prema BiH nego i prema Kosovu, imao sam u vidu i odgovor Viktorije Nuland u intervjuu za TV Srbije na pitanje “ima li budućnosti za Srbiju u Evropi bez priznanja nezavisnosti Kosova?”

“Mi priznajemo Kosovo kao nezavisnu zemlju. Voljeli bismo da vidimo sve evropske zemlje da idu u tom pravcu. To je, ponovo, dio zaokruživanja karte Evrope, dio ideje življenja jednih pored drugih kao dobri susjedi s jasnim pravnim razumijevanjem među vama. Vi ćete svi morati da se nosite s tim pitanjima. Očito, dijalog između Prištine I Beograda je ključni dio toga. To je način normalizacije vaših odnosa, nadam se, konačno, u tom pravcu, ali vi ćete morati da učinite taj izbor.”

Možete ukratko sumnjati u obaviještenost, ili dobru volju, komentatora ali će se “molbe” za prihvatanje i promociju evropskih vrijednosti i standarda na stranim jezicima množiti – sve dok ne budu uvažene.

///////////////////
////////////////////////////////

Video Fotografije srebreničkih žrtava: Razbijanje kulture zločina

U Sarajevu je predstavljen projekat Radija Slobodna Europa u kojem je skupljena najveća baza podataka žrtava srebreničkog genocida na jednom mjestu Dalje/More

Svetlana Cenić

Cenić: Ponižavajući način donošenja Zakona o radu

Taj zakon ima nekih dobrih strana što se mora priznati, ali je za mene najveći nedostatak to što unosi dodatnu nesigurnost i što je većim delom bio tajni dokument, kaže ekonomska analitičarka Svetlana Cenić Dalje/More

Sjedište predsjednika RS u Banjaluci

Analitičari: Podgrijavanje priče o referendumu u RS ruski strateški malj

Koliko god se inicijator referenduma o Sudu i Tužilaštvu BiH, predsjednik RS Milorad Dodik, trudio da za njega dobije podršku, referendum se neće održati, smatraju analitičari Dalje/More

Milorad Dodik i Aleksandar Vučić

Kurspahić: 'Molba' na stranim jezicima

Sa malo treninga u „čitanju između redova“ savršeno je jasno koliko je upravo međunarodni faktor doprinio da Vučić „zamoli Dodika da preispita odluku o referendumu“, piše u kolumni Kemal Kurspahić Dalje/More

Multimedija Sarajevo: Usvojen Zakon o radu, završen protest radnika

Delegati Doma naroda Parlamenta FBiH usvojili su Zakon o radu uprkos protestu radnika koje je policija spriječila da se probiju u zgradu Parlamenta. Demonstracije su završene nakon usvajanja zakona Dalje/More

Multimedija Sarajevo: Usvojen Zakon o radu, završen protest radnika

Delegati Doma naroda Parlamenta FBiH usvojili su Zakon o radu uprkos protestu radnika koje je policija spriječila da se probiju u zgradu Parlamenta. Demonstracije su završene nakon usvajanja zakona
Dalje/More

Uoči protesta sindikalci dobili podršku dijela stranaka

Predstavnici Saveza samostalnih sindikata BiH u održali posljednje sastanke sa političkim strankama koje su zastupljene u federalnom parlamentu tražeći od njih da se sa dnevnog reda sjednice Doma naroda Skupštine FBiH skine Prijedlog Zakona o radu
Dalje/More

Sastanak u Banjaluci: Izvjestan dogovor o mehanizmu koordinacije

Dogovoreno je da u istom periodu, do polovine septembra, budu tačno usaglašene aktivnosti i obaveze svih nivoa vlasti u provođenju Reformske agende za BiH.
Dalje/More

Otvorene renovirane zgrade Opštine i Doma zdravlja u Maglaju

Zamjenik šefa delagacije EU u BiH sa načelnikom Opštine Maglaj otvorio je zgradu lokalne uprave koja danas, iako renoviranje još nije potpuno završeno, izgleda bolje nego prije majskih poplava
Dalje/More

UN mirovne operacije ovise i o doprinosu balkanskih zemalja

U UN-u kažu da je BiH daje veliki doprinos mirovnim misijama u svijetu i zainteresovana je za dodatni angažman vojnih snaga, čak i u onim zemljama gdje je to veliki izazov, kao što je misija u Maliju
Dalje/More

Fotogalerija Tuzla: Prosvjed protiv vlasti i podrška smijenjenim ministrima

Iako je bio slab odziv građana na prosvjed, iz Sindikata solidarnosti poručuju da neće odustati od borbe protiv kriminala. Najavili su nastavak borbe za ravnopravan status svih građana
Dalje/More

Kinematografija, politika i besparica: Film na nivou hobija

U BiH sve je manji broj filmova u domaćoj produkciji, a doveden je u pitanje i opstanak brojnih zanimanja vezanih za kinematografiju. Filmski radnici prinuđeni su da zarad manjka novca odustaju od ideja
Dalje/More

Sastanak MUP-a BiH, CG i Srbije: Ekstremisti pod nadzorom službi

Ministri unutrašnjih poslova Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine ocjenili su da je policijska saradnja veoma dobra i da je potrebno unaprijediti je, zbog činjenice da se krivična djela lako prelivaju iz jedne u drugu državu
Dalje/More

Peti avgust Dan žalosti u Srbiji i RS: Degutantno nadmetanje brojem žrtava

Kao da neko želi da se stalno stvara napetost u regionu, kao da priželjkujemo da 90-te što duže žive da bi se moglo manipulisati, pojavljivati kao zaštitnik sopstvene nacije, kaže Aleskandar Popov
Dalje/More

Šarović: Moramo snažnije podržati izvoznike

Loša infrastruktura treba se popraviti regionalnim projektima i u narednim mjesecima će nešto od toga biti konkretizovano, kaže za RSE ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović
Dalje/More

Audio Sto dana Vijeća ministara: Zadovoljni sami sobom

Čelnici Vijeća ministara BiH zadovoljni su postignutim rezultatima. Građani ne dijele to mišljenje, jer je stanje u zemlji katastrofalno, politička, ekonomska i socijalna slika zemlje svakim danom je lošija
Dalje/More

Audio Novi Zakon o radu preko radničkih leđa

Savez samostalnih sindikata BiH zatražio je u ponedjeljak smjenu Vlade Federacije, nakon što je u parlamentarnu proceduru uputila Prijedlog zakona i radu, bez sindikalne saglasnosti, a najavljeni su i masovni protesti
Dalje/More

Kako zaustaviti izdavanje sumnjivih diploma na fakultetima

Ministri prosvjete Crne Gore, Srbije i bh. entiteta Republike Srpske razgovarali su u Podgorici o podizanju kvaliteta u visokom obrazovanju i problemu „štancovanja diploma“ koje ne prati kvalitet znanja
Dalje/More

Fotogalerija Poljoprivrednici blokirali granicu kod Orašja

Poljoprivrednici traže isplatu poticaja i odšteta za poplavljene, te poručuju: s obzirom na to da smo bili poplavljeni, smatramo da bi nam trebalo još i pomoći, a ne nas gurati u veću dubiozu
Dalje/More

Vidić: Umjetnošću vratiti stari sjaj Počitelju

Naš doprinos poboljšanju jedne sveukupne situacije je prezentacija ove dobre priče, kaže načelnik općine Čapljina Smiljan Vidić o Prvom međunarodnom susretu mladih kulturnih stvaralaca
Dalje/More

Skokovi sa Starog mosta u Mostaru: Lorens Listo pobjednik po deveti put

Mostarac Lorens Listo po deveti put je pobijedio u skokovima sa Starog mosta u Neretvu. U konkurenciji od 30 skakača, u popularnijoj i opasnijoj disciplini skokova na glavu, poznatijoj kao „mostarska lasta“, Listo je u dvije serije dobio po pet desetki stručnog žirija i time odnio još jednu pobjedu
Dalje/More

Samra i Zejfa: Raspjevana djeca Srebrenice

Porodica Senahida Ahmetovića vratila se u Potočare kod Srebrenice prije 15 godina. Želja za povratkom bila je jača od porušenog doma i gubitka najdražih u genocidu
Dalje/More

Pravda za žrtve prijedorskih zločina još uvijek nedostižna

Prijedorska regija, 23 godine nakon stravičnih zločina, koncentracionih logora i masovnih ubistava, oprostila se od 30 žrtava stradalih 1992. godine. Među njima su i otac i sin Mehmed i Sead Kadić
Dalje/More

Ljetnja pauza u Haškom tribunalu: Do kraja godine presude Karadžiću i Šešelju

Na Haškom kaznenom sudu za bivšu Jugoslaviju (ICTY) ovaj tjedan je počela ljetna sudska pauza. Iza nje Haški sud će ući u završnicu svog dvadesetogodišnjeg rada
Dalje/More

Prošle 22 godine od zločina u Bugojnu: Na pravdu čekaju i Bošnjaci i Hrvati

Dvadeset dvije godine nakon što su počinjeni ratni zločini u Bugojnu, obitelji žrtava ogorčene su, jer odgovorni još nisu privedeni pred lice pravde. Godišnjice stradanja ovih dana obilježavaju i Bošnjaci i Hrvati, i jedni i drugi sa živim sjećanjem i vlastitom istinom o ratnim tragedijama u Bugojnu
Dalje/More

Da li je Balkan pogodno tle za autoritarne lidere?

U Mostu razgovaralo se o autoritarnim liderima u državama eks-Jugoslavije. Sagovornice su Sonja Biserko, iz Helsinškog odbora za ljudska prava, i Biljana Vankovska, profesorka Filozofskog fakulteta u Skoplju
Dalje/More

Uspjeh tešanjskih privrednika: Trgovinska razmjena sa 25 članica EU

Države EU najvažnija su tržišta tešanjske privrede, čiji su proizvodi u prošloj godini završili u 59 država svijeta. Nakon prošlogodišnjeg rasta izvoza pozitivni rezultati zabilježeni su i u 2015.
Dalje/More

Ljudi sa Balkana se lako identifikuju sa sudbinama migranata

Mediji o migrantima pišu retorikom mržnje, ksenofobije ili straha. Ali, kad smo krenuli sa snimanjem filma, videli smo sasvim drugu situaciju, kaže Želimir Žilnik, reditelj filma 'Destinacija Srbistan'
Dalje/More

Trpimo neznalice na položajima

Evropske integracije su posljednja šansa da mi Bosanci i Hercegovci, kao novi neolićani, iskopamo nas stare koji smo bili bolji u praistorijska vremena nego što smo danas - kaže, između ostalog, u intervjuu za RSE historičarka umjetnosti Nermina Zildžo
Dalje/More

Osmančević: Dijaspora mora u većem broju glasati na izborima

Edin Osmančević, predsjednik Stranke dijaspore BiH, u intervjuu za RSE kaže, uz ostalo, kako bi država otišla u bankrot da nema sredstava koje dođu iz dijaspore u Centralnu banku BiH
Dalje/More
Više tekstova
31.07.2015.

FOTOGRAFIJE SREBRENIČKIH ŽRTAVA: RAZBIJANjE KULTURE ZLOČINA

Fotografije srebreničkih žrtava: Razbijanje kulture zločina

////////////////////////////////////
///////////////////////////////

//////////////////////////

Sjedište predsjednika RS u Banjaluci

Analitičari: Podgrijavanje priče o referendumu u RS ruski strateški malj

Koliko god se inicijator referenduma o Sudu i Tužilaštvu BiH, predsjednik RS Milorad Dodik, trudio da za njega dobije podršku, referendum se neće održati, smatraju analitičar

/////////////////////////////
  • Najavni bilbord za svečanost povodom Oluje u Hrvatskoj

    O Oluji: Interpretacije različite, neprijatelji isti

    U jednome se slažu nosioci dominantnog mišljenja i u Beogradu i u Zagrebu. Prema onima koji se usude da iznesu drugačiji stav nema milosti. To je klasično nacionalističko lupanje po izdajicama, ocenjuje Žarko Puhovski

//////////////////////////

Logoraši u logoru Trnopolje

Pravda za žrtve prijedorskih zločina još uvijek nedostižna


//////////////////////

/////////////////////////


Stariji postovi

Jedinstvena Bosna i Hercegovina
<< 08/2015 >>
nedponutosricetpetsub
01
02030405060708
09101112131415
16171819202122
23242526272829
3031

MOJI LINKOVI

MOJI FAVORITI
-

Brojač posjeta
21801466

Powered by Blogger.ba