Jedinstvena Bosna i Hercegovina

Dobrodošli na moj blog

22.03.2017.

FRANC LOTAR ALTMAN: ZA EVROPSKU UNIJU VAŽNIJA GEOPOLITIČKA STABILNOST BALKANA NEGO DEMOKRATIJA

Altman: Za EU važnija geopolitička stabilnost Balkana nego demokratija


Premijeri Zapadnog Balkana na samitu u Sarajevu: Aleksandar Vučić (Srbija), Duško Marković (Crna Gora), Edi Rama (Albanija), Denis Zvizdić (BiH), Johannes Hahn (EU), Emil Dimitriev (Makedonija), Isa Mustafa (Kosovo) i Angelino Alfano (Italija), 16. mart 2017.

Premijeri Zapadnog Balkana na samitu u Sarajevu: Aleksandar Vučić (Srbija), Duško Marković (Crna Gora), Edi Rama (Albanija), Denis Zvizdić (BiH), Johannes Hahn (EU), Emil Dimitriev (Makedonija), Isa Mustafa (Kosovo) i Angelino Alfano (Italija), 16. mart 2017.

/////////////////////////////

Nemačka doživljava Vučića kao garanta proevropskog puta Srbije i ne vidi razlog da se od njega previše distancira – kaže za RSE nekadašnji direktor balkanskog ogranka Instituta za međunarodna i bezbednosna pitanja iz Berlina Franc Lotar Altman (Franz Lothar Altmann) povodom nedavnog susreta kancelarke Angele Merkel sa srpskim premijerom Aleksandrom Vučićem a što je kritikovala opozicija u Beogradu s obzirom na skorašnje predsedničke izbore.

"Naravno, mnogi u Nemačkoj nisu previše zadovoljni Vučićevom politikom koji autokratski vodi partiju i državu. Međutim, zvanični Berlin doživljava njegovu politiku kao racionalnu iako se ne može verovati svemu što kaže", navodi on.

Prema njegovim rečima, opravdane su kritike da su evropski lideri više zainteresovani za etničku i geopolitičku ravnotežu na Balkanu nego za demokratski razvoj.

"Čini se da je EU važnija geopolitička stabilnost nego demokratski razvoj. Zato smatram da je Merkelova (tokom susreta sa Vučićem) trebalo više da naglasi značaj otvorenog društva i demokratizacije", ističe Altman.

Albanci znaju da bi "Velika Albanija" bila pogubna po njih

RSE: Politički ćorsokak u Makedoniji može lako da izmakne kontroli i uzdrma ceo region.

Altman: Jasno je da Nikola Gruevski želi da ostane na vlasti jer se pribojava sudskih procesa po optužbi za korupciju. Zbog toga je uticao na predsednika Đorđa Ivanova (Gjorgje) da ne poveri mandat Zoranu Zaevu i albanskim partijama za formiranje vlade iako imaju većinu u parlamentu.

RSE: Kako komentarišete tvrdnju Ivanova da ne želi da poveri mandat "snagama koje žele da unište zemlju" što, prema njegovom mišljenju, pokazuje i činjenica da je platforma albanskih stranaka usvojena u Tirani.

Altman: To je besmislica. Nema nikakvog osnova da se Makedonija raspadne. Tačno je da su neki zahtevi albanskih partija preterani, ali zašto da se ne prihvati upotreba njihovog jezika u celoj zemlji.

Uostalom, u onim mestima gde ne žive Albanci niko neće ni tražiti da se koristi njihov jezik. Takođe, prethodnu Vladu je formirala koalicija Gruevskog i DUI, kao najveće albanske partije, i tada se niko nije pribojavao raspada Makedonije. Dakle, to je neutemeljen argument.

Altman: Nema osnova da se Makedonija raspadne

Altman: Nema osnova da se Makedonija raspadne


RSE: Kako komentarišete izjavu Ivanova, saopštenje Kremlja, kao i tvrdnje u pojedinim krugovima u Srbiji da sama činjenica da je platforma dogovorena u Tirani – da je to još jedan od pokazatelja nastojanja da se stvori "Velika Albanija"?

Altman: Znam za taj argument. Međutim, prava je istina je da čelnici albanskih partija Besa i DUI nisu hteli da razgovaraju u Skoplju o zajedničkom nastupu. Tada je reagovao Edi Rama i pozvao predstavnike svih albanskih partija da se sastanu. Tako je došlo do susreta lidera DUI i Besa-e.

Ako razgovarate sa Albancima, videćete da su itekako svesni činjenica da je za njih same kontraproduktivna bilo kakva priča o Velikoj Albaniji. Mogli bi da zaborave na ulazak u EU ukoliko bi maštali o stvaranju "Velike Albanije". Takođe, Albanci u Makedoniji i na Kosovu nisu previše oduševljeni idejom da budu pod patronatom Tirane.

Nije mi jasan potez Izetbegovića

RSE: I u Bosni i Hercegovini je prilično haotična situacija. Dodatne tenzije je izazvao pokušaj pokretanja revizije tužbe protiv Srbije za genocid pred Međunarodnim sudom pravde.

Altman: Moram da kažem da nisam baš shvatio zašto je Bakir Izetbegović pokrenuo ovu inicijativu. Haški tribunal je prethodno presudio da je u Srebrenici počinjen genocid. Međutim, ponovo pokretanje slučaja protiv Srbije samo izaziva nepotrebne tenzije između Beograda i Sarajeva.

Istovremeno, jasno je da Milorad Dodik želi da odvoji Republiku Srpsku (RS) od BiH i priključi je Srbiji. To je njegov krajnji cilj koji bi doveo do kraja Bosne i Hercegovine jer ni nakon takvog poteza i Hrvati želeli da se otcepe. Na taj način bi ostali samo Bošnjaci kao "džep", enklava u sredini, čime bi se krahirali napori da BiH profunkcioniše kao multietnička država.

Altman: Nisam shvatio zašto je Izetbegović pokrenuo inicijativu o reviziji presude (na fotografiji: Bakir Izetbegović)

Altman: Nisam shvatio zašto je Izetbegović pokrenuo inicijativu o reviziji presude (na fotografiji: Bakir Izetbegović)


RSE: Kako sačuvati BiH i pronaći izlaz iz začaranog kruga etničkih blokada i podvojenosti? Mnogi smatraju da stanje nikada nije bilo gore od rata i da umnogome podseća na vreme uoči početka sukoba

Altman: Ne bi trebalo očekivati rat u bliskoj budućnosti, ali su mogući lokalni sukobi, naročito ako se pojačaju tendencije ka separatizmu. Zasada ne vidim izlaz kada je reč o ponašanju domaćih aktera. Jedino bi mogao da pomogne snažan pritisak međunarodne zajednice ne samo na Dodika, već i na vlasti u Srbiji da definitivno shvate da nije moguće odvajanje Republike Srpske.

Beograd i Priština bez želje za kompromisom

RSE: Jačaju i tenzije između Srbije i Kosova. Prekinuti su razgovori u Briselu. Osim formiranja Asocijacije srpskih opština, strasti je razbuktala i namera kosovskih vlasti da formiraju armiju.

Altman: Nijedna strana ne pokazuje želju da doprinese sprovođenju sporazuma (sporazum iz Brisela), razumevanje da je neophodna normalizacija odnosa jer žive jedni pored drugih. Umesto toga potenciraju razlike.

RSE: Na Balkanu je mnogo problema, uključujući i zategnute odnose između Srbije i Hrvatske a odugovlači se i prijem Crne Gore u NATO. Zbog toga je slovački ministar inostranih poslova Miroslav Lajčak izjavio da su zbog pasivnosti EU dve balkanske zemlje pred raspadom a tri u veoma teškoj situaciji. U kojoj meri je Brisel odgovoran za ovakvu situaciju s obzirom da je veoma nejasna perspektiva članstva balkasnkih zemalja u evropskom klubu?

Altman: EU je u ovom trenutku sama po sebi veoma slaba. Ona se suočava sa problemom Bregzita, teškom situacijom u Mađarskoj, Poljskoj, zatim predstoje izbori u Francuskoj i Nemačkoj. Zbog toga se Unija više fokusira na unutrašnja pitanja nego na zbivanja u svom okruženju. To svakako dodatno opterećuje stanje na Balkanu.

Iluzorna očekivanja o reviziji rešenja iz 1990-ih zbog Trampa

RSE: Na Balkanu jačaju antievropske i nacionalističke snage, jer sve više ljudi uviđa da njihove zemlje neće ući u EU u narednih 10-15 pa možda i više godina. To otvara prostor za mešanje Rusije. Istovremeno, pojedine snage, pre svega u Srbiji, računaju da bi sa dolaskom Donalda Trampa (Trump) na vlast mogli da se revidiraju neki politički aranžmani nakon ratova 1990-ih.

Altman: Kada je reč o Trampu, za sada nije jasno kakvu će politiku njegova administracija voditi prema Balkanu. Pojedine zemlje regije se pribojavaju da bi SAD mogla dodatno da se pasiviziraju. U tom slučaju proširio bi se prostor za Rusiju koja nastoji da preko Srbije, a sada i Makedonije, ojača svoj uticaj na Balkanu. Jedna od poluga za to je snabdevanje energijom, zatim izvoz oružja u Srbiju po veoma povoljnim cenama.

Altman: Još nije jasno kakvu će politiku Trump da vodi prema Balkanu (na fotografiji: plakat sa slikom Donalda Trampa i Vladimira Putina u Danilovgradu, Crna Gora)

Altman: Još nije jasno kakvu će politiku Trump da vodi prema Balkanu (na fotografiji: plakat sa slikom Donalda Trampa i Vladimira Putina u Danilovgradu, Crna Gora)


RSE: Pomenuli ste strahovanja u pojedinim balkanskim zemljama od povlačenja SAD-a. Reč je pre svega o BiH i Kosovu. Istovremeno, pojedini krugovi u Srbiji kalkulišu da je sada prilika da se promene pojedina politička rešenja, pre svega kada je reč o Republici Srpskoj i Kosovu.

Altman: To su iluzorna očekivanja. Najpre, Tramp veoma malo zna o Balkanu. Brine to što je okružen saradnicima koji takođe nisu mnogo upućeni u zbivanja u ovoj regiji što politiku nove američke administracije čini prilično nepredvidivom.

U EU ne veruju Srbiji zbog ruskih veza

RSE: Da se vratimo na ulogu Brisela. Paradoksalno je da iako se većina balkanskih zemalja kreće ka EU, njen uticaj u regiji zapravo slabi zbog odlaganja njihovog prijema.

Altman: To je tačno. Međutim, kada govorimo o EU trebalo bi razlikovati pristup Evropske komisije, koja je i dalje veoma privržena proširenju. Istovremeno, pojedine članice nisu previše voljne da to podrže jer su zaokupljene unutrašnjim problemima. Samo nekoliko zemalja, kao što su Nemačka i Austrija, i dalje je zainteresovano za prilike na Balkanu.

Dakle, jača zamor od proširenja na Starom kontinentu zbog populizma, političke situacije u Mađarskoj i Poljskoj, kao i u Turskoj. Naročito je problem stanje u Turskoj, jer mnogi u Evropi to navode kao razlog da zemlje na jugoistoku Starog kontinenta nisu pouzdani partneri. Iako je Srbija uz Crnu Goru otišla najdalje u pregovorima o članstvu, ni na nju se ne gleda sasvim pozitivno, naročito kada Tomislav Nikolić ode u Moskvu i izjavi da je Rusija njen najbolji prijatelj, te da treba zaboraviti na EU. Takvi postupci iritiraju mnoge u evropskim prestonicama.

Geopolitička stabilnost Balkana važnija od demokratije

RSE: Pominjete aktivnu ulogu Nemačke. Nedavno se kancelarka Angela Merkel srela u Berlinu sa srpskim premijerom Aleksandrom Vučićem. S obzirom da se za desetak dana održavaju predsednički izbori u Srbiji, ovdašnja opozicija je kritikovala njen potez kao podršku Vučiću i mešanje u demokratski proces.

Altman: Merkel je veoma oprezna političarka i bila je više neutralna nego što je podržala Vučića. Nemačka je veoma zainteresovana za stanje na Balkanu. Stoga, ako bi situacija u Srbiji postala neizvesnija, što bi se desilo u slučaju pobede, recimo Vojislava Šešelja ili Vuka Jeremića, onda ni zvanični Berlin ne bi podržao njeno članstvo u EU.

Zbog toga Nemačka doživljava Vučića kao garanta proevropskog puta Srbije i ne vidi razlog da se od njega previše distancira.

Naravno, mnogi u Nemačkoj nisu previše zadovoljni Vučićevom politikom koji autokratski vodi partiju i državu. Međutim, zvanični Berlin doživljava njegovu politiku kao racionalnu, iako se ne može verovati svemu što kaže.

RSE: Da li to znači da su Merkelova i ostali evropski lideri više zainteresovani za etničku i geopolitičku ravnotežu na Balkanu nego za demokratski razvoj? To je kratkovidni pristup jer bez istinske demokratizacije bilo koji geopolitički sporazum i ravnoteža ne mogu dugo trajati.

Altman: To je tačno i jedna od glavnih kritika politike EU jer se čini da joj je važnija stabilnost nego demokratski razvoj. Zato smatram da je Merkelova trebalo više da naglasi značaj otvorenog društva i demokratizacije.

Altman: Zvanični Berlin doživljava Vučićevu politiku kao racionalnu (na fotografiji: Aleksandar Vučić i Angela Merkel, Nemačka)

Altman: Zvanični Berlin doživljava Vučićevu politiku kao racionalnu (na fotografiji: Aleksandar Vučić i Angela Merkel, Nemačka)


RSE: Da li je njen susret sa Vučićem bio regularni ili je upriličen da podrži njegovu kandidaturu?

Altman: Taj susret je svakako bio u Vučićevom interesu kako bi pokazao da može da se sretne sa Merkelovom i znao je da ona neće biti previše kritična prema njemu, već prijateljski nastrojena.

RSE: Jasno je da je susret bio u Vučićevom interesu. Međutim, šta je bio motiv nemačke kancelarke da se sretne sa njim uoči izbora?

Altman: Da li je ona mogla da odbije njegov zahtev da se sretnu? Verovatno ne. Ne verujem da je sastanak upriličen da bi Merkelova podržala Vučićevu kandidaturu za predsednika Srbije. Ona je veoma realistična političarka.

Crna Gora će biti primljena u NATO

RSE: Kada je reč o balkanskim problemima, prijem Crne Gore u NATO se odlaže zbog rasprave u američkom Senatu. Neki smatraju da je to posledica drugačijeg stava Trampove administracije prema Severnoatlantskoj alijansi, kao i delovanja Rusije koja se protivi ulasku Crne Gore.

Altman: Prijem Crne Gore je važno za Alijansu i to će se na kraju i desiti, odnosno Trampova administracija će to prihvatiti. Trampov tim je pod velikim pritiskom američke javnosti zbog optužbi da uplitanje Rusije u izbore tako da se neće previše obazirati na argumente Kremlja da Crnu Goru ne treba primiti u NATO.

EU u više brzina – najbolje rešenje

RSE: Kao što sam pomenuo, stanje na Balkanu nije nikada bilo gore od rata. Sva pitanja su otvorena. Koliko je tome doprinela i sve komplikovanija međunarodna situacija?

Altman: Mnogo toga je u igri. Pre svega slab ekonomski rast, sve teža socijalna situacija na celom Balkanu. Ljudi su očekivali bolji život sa približavanjem njihovih zemalja EU. Međutim, Brisel se nije pokazao previše odlučnim da ponudi jasniju perspektivu ovoj regiji. EU je načelno za proširenje ali ne pokazuje preveliki entuzijazam da to i na delu ostvari. To svakako daje povoda nacionalistima koji igraju na antievropsku kartu.

RSE: Ima li izlaza iz ovog ćorsokaka, naročito ako se nakon samita u Rimu sledeće sedmice EU transformiše u blok sa više brzina, što se pominje kao jedna od opcija?

Altman: Ja sam se zalagao još pre 15-ak godina za reformu EU sa različitim brzinama. Time bi se olakšao prijem novih članica ali i poziicja onih država koje nisu u stanju da prate ubrzani ritam ostalih. Dakle, smatram da je najbolje rešenje EU u nekoliko koncentričnih krugova i sa različitim brzinama.

RSE: Šta bi takav model značio za balkanske zemlje?

Altman: Ne punopravno članstvo, odnosno redukovane obaveze ali i prava. To bi značilo da, na primer, gospodin Milo Đukanović, koji doduše sada nije na vlasti, ne bi sedeo za istim stolom sa Merkelovom i Fransoa Olandom (Francois Hollande), odnosno ne bi imao isti uticaj na evropsku politiku.

Dakle, u tom slučaju ove zemlje mogle bi da računaju na benefite od pripadnosti evropskom bloku, imaju osećaj da su njegov deo a ne da su ostavljene izvan.

RSE: Takav pristup bi obeshrabrio istinske evropske snage na Balkanu ako bi njihove zemlje postale drugorazredne članice EU.

Altman: Zapravo, bile bi ohrabrene jer bi se time pokazalo da je EU stalo da pronađe izlaz iz ovog ćorsok

/////////////////////////////

Bosna i Hercegovina

Srijeda/sreda, 22. mart/ožujak 2017.

///////////////////////

/////////////


MINISTAR ŠAROVIĆ PROZVAO PREMIJERKU CVIJANOVIĆ: 'Još nismo dobili stav Vlade RS o povećanju akciza na naftu'

MINISTAR ŠAROVIĆ PROZVAO PREMIJERKU CVIJANOVIĆ: 'Još ...

/////////////////////////

POLITIČKI ZAOKRET: Nedeljko Čubrilović izjavio da se interesi Republike Srpske brane u institucijama BiH

POLITIČKI ZAOKRET: Nedeljko Čubrilović izjavio da se interesi ...

///////////////////////

///////////////////////

21.03.2017.

DAMIR MAŠIĆ : PRIPREMAMO USTAV GRAĐANSKE BOSNE I HERCEGOVINE; REZOLUCIJA JE KORAK KA TOME

Damir Mašić : Pripremamo Ustav građanske BiH; Rezolucija je korak ka tome


Mart 21. 2017.





Image result for dragan covic i milorad dodik
!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!

Taj stav već se kristališe. Kada budemo definisali zajedničke izborne platforme to će vrlo jasno i nedvosmileno doći do izražaja. Imamo radnu grupu koja radi na pripremi novog Ustava Bosne i Hercegovine. Krajnje vrijeme da se svi počnemo suprostavljati etnonacionalnim politikama jer su nas one i dovele u ovu situaciju i krajnje je vrijeme da se institucionalno odupremo takvim intencijama.
Ova Rezolucija je bila samo jedan korak ka tome cilju, a cilj je multietnička, građanska Bosna i Hercegovina, istakao je u razgovoru za Vijesti.ba, zastupnik u Parlamentu Federacije BiH Damir Mašić.

Više od dvije trećine Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine podržalo je Rezoluciju o osudi incijativa za federalizaciju Bosne i Hercegovine i entiteta koju je predložio Damir Mašić zastupnik SDP-a u Parlamentu Federacije.

Klubovi poslnika iz HDZ-a i HDZ 1990 napustili su današnju sjednicu. Sjednicu su prvi napustili zastupnici HDZ-a a nakon pauze i zastupnici HDZ-a 1990.

“Nažalost HDZ 1990 danas je evidentno bio prisiljen da prati retrogradnu politiku HDZ-a, iz razloga koji su samo njima poznati, a inače oni tako ne djeluju ni u parlamentu ni generalno”, kazao je za Vijesti.ba predlagač Rezolucije, Damir Mašić.

On ističe da se kroz diskusiju, pogotovo kroz diskusiju Šefa kluba HDZ-a gospodina Bagarića bilo i više nego jasno šta je problem HDZ-u i zbog čega im je bila sporna rezolucija u kojoj se ne može naći nijedno sporno slovo.

“Drago mi je što je gospodin Bagarić do kraja ogolio politiku HDZ-a koju smo svi unutar Parlamenta mogli čuti. HDZ-u je dakle sporna multietnička država, sporno im je to da treba osuditi sve inicijative za federalizaciju koje vode etnonacionalnim podjelama. Ali dobro je što sve sve istjeralo na čistac i da se konačno javno obijelodanilo šta su intencije HDZ-a i politike koju oni sprovode preko svoje nevladine organizacije koja se zove HNS”,rekao je Mašić za Vijesti.ba.

Zastupnici iz HDZ-a ističu da brane princip konstitutivnosti naroda. Komentarišući takav stav HDZ-a Mašić u razgovoru za Vijesti.ba, ističe da se SDP zalaže za građanski koncept države.

“Što se mene i SDP-a tiče, mi bez ikakvog skrivanja se zalažemo za građanski princip i koncept. Problem nije toliko u formulacijama konstitutivnosti, pa čak ni ustavnim koje ne isključuju građansko nego je problem u implementaciji Ustava i zakona koji forisiraju etničko i konstitutivno na uštrb građanskog, što je potpuno pogrešno. Zato je krajnje vrijeme da se svi počnemo suprostavljati takvim politikama jer su nas one i dovele u ovu situaciju i krajnje je vrijeme da se institucionalno odupremo takvim intencijama. Ova Rezolucija je bila samo jedan korak ka tome cilju, a cilj je multietnička, građanska Bosna i Hercegovina u kojoj će svaki pojedinac bez obzira kako se zove ostvarivati ista prava koja će važiti na cijelom teritoriju Bosne i Hercegovine”, kazao je Mašić.

On je kazao da je po pitanju građanske države potreban decidan i jasan stav svih stranaka ljevice.

” Taj stav već se kristališe. Kada budemo definisali zajedničke izborne platforme to će vrlo jasno i nedvosmileno doći do izražaja. Imamo radnu grupu koja radi na pripremi  novog Ustava Bosne i Hercegovine. Zapravo intencija je da se ukinu kantoni koji su postali potpuni višak i teret razvoja”, kaže Mašić.

On je istakao da to neće biti samo odgovor etničkom principu koji se zastupa od strane HNS.

“To može biti drugi koncept i alternativa ovome u šta nas vodi parlamentarna većina a posebno HDZ, pogotovo što Dragan Čović nije ni sanjao da može dobiti ovo što mu je sada isporučeno”, zaključio je Mašić.

(Kliker.info-Vijesti)


!!!!!!!!!!!!!!!!!!?????????

Zastupnici HDZ i HDZ 1990 napustili sjednicu : Parlament FBiH usvojio SDP-ovu Rezoluciju koja osuđuje etničke podjele u BiH

Mart 21. 2017.

Image result for dragan covic i milorad dodik


Predstavnički dom Parlamenta FBiH usvojio je Rezoluciju o osudi federalizacije Bosne i Hercegovine, na vanrednoj sjednici ovog doma, piše Patria.Rezolucija je usvojena sa 70 glasova. Zastupnici iz hrvatskih stranaka nisu prisustvovali glasanju.

//////////////////////////

 

Image result for dragan covic i milorad dodik

 

 

 

Image result for dragan covic i milorad dodik

Image result for dragan covic i milorad dodik

Image result for dragan covic i milorad dodik

Image result for dragan covic i milorad dodik

Image result for dragan covic i milorad dodik


Zastupnici Socijaldemokratske partije (SDP BiH) u Parlamentu Federacije BiH uputili su prijedlog za usvajanje „Rezolucije o osudi inicijative za federalizacijom države i entiteta s ciljem etno-nacionalnih podjela i snaženja separatističkih tendencija“.

Iz Hrvatske demokratske zajednice (HDZ BiH) zagovaraju novo administrativno preuređenje Bosne i Hercegovine, prije svega bh. entiteta Federacija BiH, a to novo preuređenje zasnivalo bi se na principima etničke federalizacije. Iz HDZ-a BiH podjelu BiH po etničkim principima traže i kroz izmene Izbornog zakona BiH. Prema prijedlogu ove stranke traži se da izbor člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda mogu izabrati samo hrvatski glasači, i to ne Hrvati sa prostora cijele BiH, već isključivo Hrvati koji žive u općinama gdje živi dominantno hrvatsko stanovništvo.

U ovom kontekstu glas Hrvata iz Zenice, Sarajeva, Konjica ili drugih gradova gdje Hrvati nisu većinsko stanovništvo ne bi mogli utjecati na izbor hrvatskog člana u Predsjedništvu BiH.

Takva ideja nije dobila podršku probosanskih stranaka, koje zagovaraju građansku Bosnu i Hercegovinu, a ne nove etničke podjele u zemlji.

Inicijativu SDP-a o osudi novih etno-nacionalnih podjela u BiH kroz Rezoluciju u Parlamentu FBiH podržale su sve opozicione partije, te SDA i SBB, piše Patria.

(Kliker.info-NAP)


//////////////////////////////////////
////////////////////////////////////////////

ZAŠTO JE BLOKIRAN RAD PREDSJEDNIŠTVA BIH: Ivanić se ne usuđuje zamjeriti Miloradu Dodiku!

Ivanić se ne usuđuje sazvati sjednicu Predsjedništva BiH jer se plaši političko-medijske odmazde predsjednika RS-a Milorada Dodika koji od srpskih dužnosnika traži potpuno blokadu rada državnih institucija.


Image result for dragan covic i milorad dodik

Image result for dragan covic i milorad dodik


Image result for dragan covic i milorad dodik

Image result for dragan covic i milorad dodik
Image result for dragan covic i milorad dodik
ZAŠTO JE BLOKIRAN RAD PREDSJEDNIŠTVA BIH: Ivanić se ne usuđuje zamjeriti Miloradu Dodiku! - 2


Image result for dragan covic i milorad dodik

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Mladen Ivanić izjavio je danas da nema namjeru u skoroj budućnosti sazvati sjednicu kolektivnog šefa države te da od bošnjačkog kolege, Bakira Izetbegovića, očekuje da ponudi izlaz iz krize jer ju je on i izazvao zahtjevom za reviziju presude pred Međunarodnim sudom pravde.

 

Ivanić je rekao da nije on blokirao rad Predsjedništva BiH i da pitanje funkcioniranja vlasti ne treba biti upućeno njemu, mada prema odredbama važećeg  Poslovnika o radu sjednice Predsjedništva saziva predsjedavajući, a to je trenutno Mladen Ivanić. Izetbegović i Čović kao članovi Predsjedništva mogu predlagati tačke dnevnog reda, ali sjednicu Predsjedništva BiH može sazvati samo predsjedavajući, pa je Ivanićevo objašnjenje zašto se sjednice ne održavaju potpuno besmisleno.

 

Istina je zapravo da se Ivanić ne usuđuje sazvati sjednicu Predsjedništva BiH jer se plaši političko-medijske odmazde predsjednika RS-a Milorada Dodika. Kao što je poznato, Dodik je je još puno ranije tražio od dužnosnika Saveza za promjene da se povuku iz državnih institucija i da tako blokiraju njihov rad „do daljnjeg“, kako bi prisilili bošnjačku stranu na dodatne ustupke. Jedan od takvih ustupaka nesumnjivo je novi zakon o Ustavnom sudu BiH kojim bi se trojica stranih sudija zamijenili domaćim kako bi se i u ovu instituciju uveo model entitetskog glasanja.

 

Dodik je ostvario polovičan uspjeh. Poslušali su ga samo poslanici SNSD-a koji su otkazali dolazak na posljednju sjednicu Doma naroda, te Mladen Ivanić, koji odbija zakazati sjednicu Predsjedništva BiH, pravdajući vlastiti kukavičluk besmislenim razlozima kako bi krizu trebao „otkočiti“ Bakir Izetbegović.

21.03.2017.

ŠEF MISIJE OSCE-a JONATHAN MOORE RAZMIŠLjA SRPSKIM MOZGOM

OPRAVDAO PRIZNANJE REPUBLIKE SRPSKE: Šef misije OSCE-a Jonathan Moore razmišlja srpskim mozgom

Šef misije OSCE-a u BiH Jonathan Moore otvoreno se svrstao na stranu protivnika revizije presude protiv Srbije, čime, htio-ne-htio, daje opravdanje srpskim političarima za nelegitimnu krizu koja je nastala zbog legitimnog zahtjeva da se utvrdi puna istina i odgovornost pred Haškim tribunalom.



Image result for jonathan moore

Image result for jonathan moore i dodik


Image result for jonathan moore i dodik

Šef misije OSCE-a u BiH Jonathan Moore još jednom je pokazao da je sasvim zasluženo dobio nagradu Narodne skupštine Republike Srpske u „paketu“  sa Radovanom Karadžićem, Momčilom Krajišnikom i Biljanom Plavšić.

 

Doduše, Moore je pod pritiskom javnosti odbio primiti nagradu. Međutim, on je tu nagradu potpuno zaslužio, a sinoć gostujući na TV Alfa i dodatno opravdao.

 

Njegova argumentacija protiv revizije pred Međunarodnim sudom pravde identična je argumentaciji Milorada Dodika. I pred pokretanje revizije presude u predmetu BiH protiv Srbije za genocid, Moore se jasno izjasnio protiv, a njegova argumentacija zasnivala se na dva stuba: prvi je da agent Sakib Softić nema pravnu legitimaciju da zastupa BiH i, drugi, da ne postoji saglasnost sva tri člana Predsjedništva za pokretanje revizije. Da se Moore pitao, ne bi bilo ni prve tužbe koju je BiH pokrenula protiv Srbije 2002. godine.

 

Naime, i tada je srpska strana bila izričito protiv tužbe, a i mandat Sakiba Softića izdejstvovan preglasavanjem protivno volji srpskog člana Predsjedništva BiH. U tom pogledu ništa se suštinski nije promijenilo, osim donekle hrvatske pozicije koja je u prijašnjem sporu bila manje-više neutralna, dok je u aktuelnom kamuflirano stala na srpsku stranu.

 

No, u sinoćnjem nastupu Moore je proširio argumentaciju protiv revizije i uveo u igru još jedan faktor – političku procjenu. Rekao je da reviziju nije ni trebalo pokretati ako nije postojala garancija da će biti uspješno okončana. Moore na ovaj način ponovo podgrijava vještačku i neetičnu dilemu da li je potrebna tužba protiv Srbije za genocid, a sama ta dilema ili kolebanje predstavlja kolosalnu pravničku, političku i etičku grešku dostojnu najstrožije osude, pogotovo što Moore ispred etičkog principa stavlja pragmu i što sugerira da se revizija trebala pokrenuti samo u slučaju da postoji jasna garancija za uspjeh.

 

Čak i u slučaju da je bošnjačka strana imala procjenu da će revizija 99% biti odbačena, a 1% prihvaćena, i u tom slučaju je morala pokrenuti reviziju i iskušati taj 1% šanse da se dođe do pravde i istine. Revizija je opravdana i legitimna bez obzira na njen ishod, bio pozitivan ili negativan, ali politička kriza nastala pokretanjem revizije, a koju Moore svjesno ili nesvjesno svojim stavovima rasplamsava, nije ni opravdana ni legitimna.

 

Takve tvrdnje, osim što su u potpunosti nemoralne, također predstavljaju direktno stajanje na stranu onih koji su uradili sve kako bi spriječili da se istina o zločinima u BiH uopšte i sazna do kraja.

 

Što se tiče „argumenta“ o tome da li postoje nove činjenice da bi se aktivirala revizija, ni taj „argument“ Jonathana Moora apsolutno ne stoji i on služi kao alibi da se po svaku cijenu odustane od revizije.

 

Dokle god postoji bilo kakva mogućnost, čak i najmanja, za utvrđivanje istine o zločinu, nužno je iskoristiti svaku moguću priliku. Tim prije što je poznato da su u nekim ranijim suđenjima, prije svega Mladiću, Karadžiću i Beari, isplivali na površinu važni dokazi koji opravdavaju postupak pokretanja revizije.

 

Nema sumnje da Jonathan Moore razmišlja srpskim mozgom. On se pita kakve političke posljedice može imati revizija, ne pitajući se kakve posljedice može imati odustajanje od revizije, za bošnjački narod, kao žrtvu genocida, i za budućnost ovih prostora. Kao šef misije OSCE-a Jonathan Moore u prvom planu mora imati mir, a njega je apsolutno nemoguće izgraditi na lažnim temeljima. Jer nijedna politika bez morala nema budućnosti. Pokretanje revizije predstavlja moralni imperativ, dok kriza nastala podnošenjem apelacije predstavlja politički hir, i to se nikako ne može izjadnačiti i dovesti u istu ravan kako to pokušava učiniti Jonathan Moore.

 

Pravednost nije samo stvar pravosuđa, odnosno institucionalne strukture kojom se pravednost može ”osigurati”. Pravda ovisi i tome imamo li ili ne  – kao pojedinci, ali i kao društvo – razvijen osjećaj za pravdu. A taj osjećaj za pravdu, svojim stavom Jonathan Moore sasijeca u korijenu.

///////////////////
////////////////////////

MLADIĆ TRAŽI HITNO PUŠTANJE NA SLOBODU: Ovo su razlozi koje je naveo u zahtjevu Haškom tribunalu

MLADIĆ TRAŽI HITNO PUŠTANJE NA SLOBODU: Ovo su razlozi koje ...

////////////////////////

///////////////////////////

21.03.2017.

DRAGAN ČOVIĆ IDE KORACIMA MILORADA DODIKA NA RAZBIJANjU BiH: ZASTUPNICI HDZ-a NAPUSTILI SJEDNICU U FEDERALNOM PARLAMENTU

BURNA RASPRAVA U FEDERALNOM PARLAMENTU: Zastupnici HDZ-a napustili sjednicu

Nakon što je Jozo Bagarić (HDZ) rekao između ostalog da je Mašićeva rezolucija napad na Hrvate iako se oni zalažu za cjelovitu BiH i promicanje evropskih vrijednosti, Salmir Kaplan iz SDA je replicirao da Bošnjaci u njegovom rodnom Stocu trpe veliku diskriminaciju od HDZ-a

Image result for dodik i covic karikature


Image result for dodik i covic karikature


Image result for dodik i covic karikature

Image result for dodik i covic karikature

Image result for dodik i covic karikature
///////////////////////////////

Image result for dodik i covic karikature

Image result for dodik i covic karikature

Image result for dodik i covic karikature

Image result for dodik i covic karikature

Image result for dodik i covic karikature

Image result for dodik i covic karikature

Image result for dodik i covic karikature

Image result for dodik i covic karikature

Image result for dodik i covic karikature

Image result for dodik i covic karikature
Image result for dodik i covic karikature

Image result for dodik i covic karikature

Image result for dodik i covic karikature

Image result for dodik i covic karikature

Image result for dodik i covic karikature

Image result for dodik i covic karikature

Image result for dodik i covic karikature

Image result for dodik i covic karikature
Image result for dodik i covic karikature

Image result for dodik i covic karikature

Image result for dodik i covic karikature

Image result for dodik i covic karikature

Image result for dodik i covic karikature

Image result for dodik i covic karikature

Image result for dodik i covic karikature

Image result for dodik i covic karikature

Image result for dodik i covic karikature


Image result for dodik i covic karikature

Image result for dodik i covic karikature

Image result for dodik i covic karikature

Image result for dodik i covic karikature

Image result for dodik i covic karikature

Image result for dodik i covic karikature

Image result for dodik i covic karikature

Image result for dodik i covic karikature

Image result for dodik i covic karikature

Image result for dodik i covic karikature

Image result for dodik i covic karikature

Image result for dodik i covic karikature


Image result for dodik i covic karikature

Image result for dodik i covic karikature

Image result for dodik i covic karikature

Image result for dodik i covic karikature

Image result for dodik i covic karikature
Image result for dodik i covic karikature
BURNA RASPRAVA U FEDERALNOM PARLAMENTU: Zastupnici HDZ-a napustili sjednicu

Poslanici Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH napustili su današnju vanrednu sjednicu Predstavničkog doma Parlamenta FBiH čija je jedina točka dnevnog reda rezolucija poslanika Damira Mašića (Socijaldemokratska partija BiH) o osudi inicijativa za faderalizacijom države i entiteta koje bi vodile etnonacionalnim podjelama i separatističkim tendencijama.

 

Članovi Hrvatske demokratske zajednice 1990 nisu napustili sjednicu već su odmah po napuštanju kolega iz HDZ-a BiH, zatražili polusatnu pauzu koja je u toku.

 

Parlamentarci iz HDZ-a nisu željeli davati izjave novinarima.

 

Prethodno su, tokom rasprave o predloženoj rezoluciji, razmijenjene na momente oštre riječi između pojedinaca iz HDZ-a i pojedinaca iz Stranke demokratske akcije, kao i nekih opozicionih stranaka.

 

Nakon što je Jozo Bagarić (HDZ) rekao između ostalog da je Mašićeva rezolucija napad na Hrvate iako se oni zalažu za cjelovitu BiH i promicanje evropskih vrijednosti, Salmir Kaplan iz Stranke demokratske akcije replicirao je da Bošnjaci u njegovom rodnom Stocu, trpe veliku diskriminaciju od HDZ-a.

 

Predlagač Damir Mašić je naglasio da njegov tekst, suprotno od tvrdnji iz HDZ-a, ne vrijeđa nikoga u BiH već poziva na jedinstvo u BiH i poštivanje prava svih.

 

Iz Kluba SDA su kazali da se slažu s osnovnim porukama iz Mašićeve rezolucije, a podršku su najavili iz Saveza za bolju budućnost BiH i Demokratske fronte.

 

Predsjednik FBiH i zamjenik predsjednika HDZ-a BiH Marinko Čavara je novinarima kazao da je predlaganje ovakve rezolucije potpuno nepotrebno i da parlamentarci treba da se bave donošenjem reformskih propisa koji će biti na tragu ekonomskog prosperiteta i boljeg života građana, prenosi Fena.

///////////////////
//////////////////////////////////////////

Image result for dodik i covic karikature

REAKCIJE NA BLOKADU DOMA NARODA: SDA zahtijeva ...

////////////////////////////////////

NEPRIKOSNOVENI VLADARI MRAČNE STRANE ZVUKA: Novi album Depeche Modea 'Spirit' vrijedi slušati iznova i iznova... (VIDEO) - 2

Novi album Depeche Modea 'Spirit' vrijedi slušati iznova i iznova...

/////////////////////////

////////////////////////

20.03.2017.

PAVLOVIĆ BANKA PONOVO NA IVICI AMBISA

NEDOSTAJE 12 MILIONA KM: "Pavlović banka" ponovo na ivici ambisa


Ukoliko se Banka u veoma kratkom periodu ne dokapitalizuje sa 12 miliona KM, Agencija za bankarstvo RS biće prinuđena da u njoj uvede prinudnu upravu.



NEDOSTAJE 12 MILIONA KM: 'Pavlović banka' ponovo na ivici ambisa - 2


NEDOSTAJE 12 MILIONA KM: 'Pavlović banka' ponovo na ivici ambisa - 2

!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!

Piše: Slobodan Vasković

 "Pavlović banka" nalazi se u ogromnim problemima, jer joj je potrebno još 12 miliona KM kapitala da bi mogla normalno da funkcioniše.

Ukoliko se Banka u veoma kratkom periodu ne dokapitalizuje sa 12 miliona KM, Agencija za bankarstvo RS biće prinuđena da u njoj uvede prinudnu upravu.

Interesantno je da je Agencija za bankarstvo RS prije par mjeseci naložila "Pavlović banci" dokapitalizaciju od deset miliona KM, a Slobodan Pavlović, vlasnik Banke, uspio je naći taj novac i dokapitalizovati ovu finansijsku instituciju.

Međutim, ponovna kontrola poslovanja Banke pokazala je da joj nedostaje još 12 miliona KM za dokapitalizaciju, što je za njenog vlansika već "horor verzija".

Ukupni potencijal Banke, na kraju 2016., je 184 miliona, dok je na kraju 2015. godine aktiva iznosila 232 miliona KM, što je evidentan pad.

Banka je u 2016. godini zabilježila gubitak od 17.209.000.

Problem sa "Pavlović bankom" je u lošim plasmanima.

Vršilac dužnosti direktora Agencije za bankarstvo Srđan Kondić, koji je nedavno izabran na tu funkciju, odmah po stupanju na dužnost suočio se sa velikim problemom u "Pavlović banci.

Nije isključeno da Kondić bude "stečajni upravnik" domaćih banaka, koje bi, vrlo lako, mogle popadati "kao zrele kruške", jer se nalaze u velikim finansijskim problemima; Kada je "Pavlović banka" u pitanju čini se gotovo nerješivim.

Tužilaštvo BiH tereti Pavlovića i Milorada Dodika za pranje novca, u visini od 1,5 miliona KM, a taj slučaj još uvijek je u fazi istrage.

/////////////////////////////
/////////////////////////////////////////

DRAMATIČNO NA BANJALUČKOJ ŽELJEZNIČKOJ STANICI: Radnici blokirali prugu!

Radnici Željeznica RS koji štrajkuju glađu i veći broj njihovih kolega koji im daju podršku, blokirali su danas prugu u Banjoj Luci

DRAMATIČNO NA BANJALUČKOJ ŽELJEZNIČKOJ STANICI: Radnici blokirali prugu!

 

Na Željezničkoj stanici u Banjaluci, gdje 12 radnika Željeznica RS štrajkuju glađu, okupilo se oko 200 radnika i građana, a željezničari su odlučili da tijelima blokiraju prolazak vozova, javlja Anadolu Agency.

 

Ispred i na stanici okupljen je veći broj policajaca, a prema nezvaničnim informacijama jedan od direktora Željeznica RS je otišao u Vladu RS po direktive za izlaz iz ove situacije.

 

Prethodno je Anton Kasipović, potpredsjednik Vlade RS, danas izjavio da će Vlada u toku dana razmatrati na koji način će dalje rješavati pitanje restrukturisanja Željeznica RS.

 

“Ono što smatram naročito dramatičnim jeste da bilo ko ugrožava i svoje zdravlje štrajkujući glađu. Vlada je posvećena tome, trebamo sjesti i razgovarati, u ovoj sedmici ćemo uvjeren sam isplatiti i određene troškove naknada za topli obrok i prevoz, ali još jednom poziv, apel, molba da ljudi zbog sebe, svog zdravlja i svojih porodica razgovaraju preko svojih ovlaštenih predstavnika sa Vladom i da zajedno tražimo rješenje”, rekao je Kasipović i dodao da je rješenje na tragu onog što preporučuje Svjetska banka.

////////////////////

///////////////////////////

/////////////////

OTKRIVENI SVI RAZBOJNICI SABRIJE AVDAGIĆA: Grupa koja je harala Sarajevom opljačkala oko pola miliona maraka - 1

OTKRIVENI SVI RAZBOJNICI SABRIJE AVDAGIĆA: Grupa koja je ...

////////////////////////////

20.03.2017.

GLAVA JEDNE OD NAJUTICAJNIJIH AMERIČKIH PORODICA : U 102 GODINI UMRO AMERIČKI MILIJARDER DAVID ROCKFELLER

Glava jedne od najuticajnijih američkih porodica : U 102 godini umro američki milijarder David Rockfeller

Mart 20. 2017.


Milijarder i predsjednički savjetnik David Rockefeller umro je u ponedjeljak od zatajenja srca u 102. godini života, objavio je glasnogovornik obitelji Rockefeller.Rockefeller je umro mirno u snu u svojem domu u Pocantico Hillsu, zaseoku u državi New York, rekao je glasnogovornik Fraser Seitel.

U junu bi napunio 102 godine.

David Rockefeller bio je bivši predsjednik i glavni direktor banke Chase Manhattan i glava jedne od najpoznatijih i najutjecajnijih američkih porodica . Bio je sin Johna D. Rockefellera Jr.-a, koji je sagradio newyorški Rockefellerov centar i bio zadnji unuk naftnog magnata Johna D. Rockefellera, osnivača Standard Oila i obiteljske dinastije.

Ime obitelji Rockefeller postalo je simbolom nepopularnih američkih bankarskih politika u dužničkim zemljama. Na ljevici je bio prezren zbog suradnje s Augustom Pinochetom i iranskim šahom, dok mu desnica nije odobravala zagovaranje otvaranja trgovine s Kinom i Sovjetskim Savezom tijekom Hladnog rata. Trilateralna komisija, koju je osnovao 1973. radi snaženja odnosa između Sjeverne Amerike, Japana i zapadne Europe, postala je česta meta kritika krajnje desnih aktivista i teoretičara zavjere koji je optužuju da želi uspostaviti svjetsku vladu.

Časopis Forbes procijenio je njegovo bogatstvo na 3,3 milijarde dolara. Seitel je rekao da je za života donirao gotovo dvije milijarde dolara, uključujući Muzeju moderne umjetnosti u New Yorku i Sveučilištu Rockefeller.

Banka Chase Manhattan povećala je svoju vrijednost s 4,8 milijarda dolara koliko je vrijedila kada joj se pridružio 1946. na 76,2 milijarda dolara kada se povukao u aprilu 1981.

Danas je dio banke JP Morgan Chase &Co. David Rockefeller cijeloga je života bio umjereni republikanac.

Diplomirao je na Harvardu 1936. Studirao je englesku povijest i književnost. Poslijediplomski iz ekonomije pohađao je na Harvardu i Londonskoj školi ekonomije, a doktorat iz ekonomije stekao je na Sveučilištu u Chicagu 1940.

Sa suprugom Margaret McGrath imao je šestero djece i desetero unučadi.

(Kliker.info-Hina)















20.03.2017.

SMRTNI UDARCI SVEUČILIŠNOJ AUTONOMIJI

Smrtni udarci sveučilišnoj autonomiji

Slavo Kukić

Autor
20.3.2017. 



Image result for slavo kukić

/////////////////////////////

Izdvajamo

  • Na koncu, da u Neumu nije održan znanstveni nego politički skup, i da je znanstvena zajednica zloupotrijebljena u najbezobzirnijoj formi, svjedoči i način kako je isti završio. A završio je, pročitah, usvajanjem zaključaka – koji s masom referata, najavljenih u Čovićevu dnevnom biltenu, nemaju ama baš nikakve veze. I ne samo to. Neumski je „znanstveni skup“ valjda jedini za koji znam – a sudjelovao sam na barem dvjestotinjak njih širom svijeta – koji završava zaključcima. Jer, radi onih kojima je to strano, zaključci nigdje u svijetu nisu dio sadržaja znanstvenoga skupa. I, gdje god postoje oni, znanstvenost je farsa – a u prvom planu je sve ostalo.

Image result for kolinda grabar-kitarović i dragan covic fotos

Image result for celnici herceg-bosne i dragan covic fotos

Image result for celnici herceg-bosne i dragan covic fotos

Image result for celnici herceg-bosne i dragan covic fotos

 

Image result for celnici herceg-bosne i dragan covic fotos


Image result for celnici herceg-bosne i dragan covic fotos
Image result for celnici herceg-bosne i dragan covic fotos

Zaključcima je u Neum privedenoj znanstvenoj zajednici dano do znanja da se time njezina instrumentalizacija ne okončana. Dapače, istom drilu će biti podvrgnuta i slijedće godine – u vrijeme predizborne kampanje – kada će se, kako se navodi, svi ponovo okupit „u cilju praćenja i provedbi danas usvojenih zaključaka i definiranja pomaka u svim sferama kulturnog, društvenog i političkoga života u BiH“. Hoće li znanstvena zajednica pristati na još jedno ponižavanje? Sačekajmo – no, ako je temeljem današnjega stanja stvari suditi, ni to ne treba isključiti.

prof.dr. Slavo Kukić

Da sveučilišna autonomija nije ljepši dio ružne nam ukupne stvarnosti, nego također demagoško prodavanje magle, desetljećima dugo nije nikakva tajna. Ali, da politički moćnici ne prežu ni od najotvorenijeg jurišanja na nju, e to je već iskustvo novijeg datuma.

O srednjovjekovlju najvećeg bosanskohercegovačkog sveučilišta, Univerziteta u Sarajevu, u vezi s iskazanom brigom o „religijskim pravima“ njegovih studenata i djelatnika, na tanane sam pisao i do sada. I stoga mi se ne čini potrebnim tome detaljnije vraćati. Ali ukratko, čisto podsjećanja radi, senatori sarajevskog sveučilišta odbiju a onda, k tome još i jednoglasno, usvoje inicijativu tamošnjega Studentskog parlamenta i članicama Univerziteta preporuče da u pripremi akademskog kalendara vode računa da u vrijeme džume oslobode od bilo kakvih obveza i studente i nastavnike – jer eto, ne žele ih dovoditi u poziciju da biraju „između obavljanja vjerske obveze i obrazovanja zbog kojega su i upisali fakultet“.

Nastranu što ta odluka udaljava sarajevsko sveučilište od evropske i svjetske akademske prakse – i što daje za pravo onima koji o islamizaciji glavnog grada svakodnevno zbore. No, zašto umni ljudi, a u senatu ove sveučilišne asocijacije ima ih i umnih i s evropskim mentalnim kodom, tako nisko padoše? Ne znam, ali ne treba isključiti i mogućnost da im, barem dobrom dijelu njih, odluka nije plod ni individualnih, ni kolektivnog uvjerenja – i da bi ona mogla biti također rezultat političkog pritiska kojem su bili izloženi. Jer, prisjetimo se, pohvale odluci Senata dođoše po principu brže-bolje – od muftije sarajevskog, a potom i kantonalnog ministra obrazovanja. Tko kaže da joj, po istom principu, i s istih adresa, nisu prethodili i pritisci, pa i prijetnje.

Ili, dobar dio prošle godine javnost je zabavljana događanjima i na Univerzitetu u Bihaću. Nauživala se otvorenih pisama, poziva u pomoć zbog spašavanja sveučilišne autonomije, upozorenja kako su tamo prisiljeni živjeti u uvjetima odbijanja svakog prava na slobodnu misao itd. No, prvi put je bila u prilici uvjeriti se na što su sve politički moćnici spremni kako bi visokom obrazovanju nametnuli svoja, kadrovska i ina rješenja. Na odluke senata i upravnog odbora, kojima se razrješava rektora, kantonalni ministar obrazovanja reagira na način da ih proglašava nevažećima, uvodi prinudnu upravu, ali i mijenja zakon o visokom obrazovanju tako da funkcije rektora i predsjednika senata spaja u jednu.

I ne samo to. Kako bi se u izboru novog rektora osigurao prolaz svojim ljudima, isto ministarstvo organima upravljanja šalje okružnicu s imenima profesora koji, jer se javno suprotstaviše ataku na sveučilišnu autonomiju, ne mogu biti birani nigdje – kako na mjesto rektora, prorektora, dekana i prodekana, tako ni na sve druge izborne pozicije ovog sveučilišta. I upozori ih, dogodi li se to, gospodin ministar će postupiti kao i u slučaju ranije smjene njegova rektora – takve odluke i izbore svojim aktom proglasiti ništavnima.

Slična priča se prethodnih dana i tjedana ponavlja i na Univerzitetu u Tuzli. Tamošnji kantonalni premijer, naime, nije mogao prihvatiti da, njegova partija i on posebice, ne ureduju u životu i sveučilišne zajednice. A budući im to, bar u mjeri na kojoj su istrajavali, nije omogućavano, zaludu što je vojnik iste te partije i siroti rektor, premijer se odlučuje na ono što isključuje svaku neizvjesnost – preuzimanje kontrole nad Univerzitetom u vlastite ruke. Skupština tuzlanskog kantona, i to na hitno sazvanom zasjedanju, mijenja Zakon o visokom obrazovanju – a po usvojenim izmjenama rektoru, prorektorima i upravnom odboru prestaje mandat, dok istodobno nadzor nad radom Univerziteta, koji uključuje i postavljanje vršitelja dužnosti rektora, preuzima kantonalna skupština.

Nije uopće sporno da je time sveučilišna autonomija pogažena na najuvjerljiviji mogući način. Pitanje je samo što bi se u budućnosti još moglo događati. A objektivno, može svašta. Isključiti ne treba ni najizravniji juriš na nepodobne. Uostalom, glave dvojice uglednih profesora, Begića i Delića, tražene su i prije odstrela donedavnog rektora – a budući on na to nije bio spreman, sada je, skidanjem njegova skalpa, teren i u vezi s tim očišćen.

Bio bi, na koncu, grijeh zaobići i silovanje kojemu je izloženo i sveučilište na kojem provedoh radni vijek. I da budem jasan, nije to nešto što se događa samo danas. Uostalom, politički juriš sam, prije pet godina, na vlastitim plećima i sam osjetio. Zbog nemogućnosti da se fakultetu, na kojemu obavljah dužnost prodekana, nametne politička volja, urađeno je nešto što neodoljivo podsjeća na ono u Tuzli i Bihaću – ili pak, iz čega su u Bihaću i Tuzli mogli i „učiti“. Upravno vijeće oduzima mandat svim dekanima i prodekanima, a potom ih ga i vraća, osim ljudima na Ekonomskom fakultetu. Jer, oni nisu bili spremni izvršiti ono što se od njih tražilo – i što je suprotno etici akademske zajednice. I morali su ići.

Ono, međutim, što je učinjeno ovih dana, još veći je udar na dostojanstvo – i Sveučilišta i njegovih djelatnika. U Neumu je, naime, održan skup  „Hrvati BiH – nositelji europskih vrijednosti“. Lider HDZ-a uvjerava javnost kako je to bio isključivo znanstveni skup. I da se njime, k’o biva, htjelo dobiti mišljenje znanstvene zajednice o položaju Hrvata, ali i pravcima razvoja BiH koji osiguravaju njihovu jednakopravnost. Nažalost, sve upućuje da neumska maskarada sa znanošću i nije imala neke veze. I da je znanstvena zajednica zloupotrijebljena na najružniji mogući način. Iako, ne treba zaboraviti i još nešto – da je nekolicina članova te iste zajednice i sama dio osmišljavanja i realizacije neumskog udara na akademsku čast i intelektualni integritet kolega sveučilištaraca.

No, zanemarimo to – i vratimo se sudu kako je neumsko sijelo klasično političko. Na to, uostalom, upućuje masa detalja. Iz medija, recimo, saznah da je istinski organizator skupa, zapravo, lider HDZ-a osobno – istina, u kapacitetu člana državnog predsjedništva. Iz njegova mostarskog ureda su, pročitah, slane pozivnice za dostavljanje referata za neumski skup – a već ta činjenica otvara prostor spekulacijama. Jer, kakve veze ima politički ured i znanost? Svugdje u svijetu – nikakve. No, tko zna, možda smo ovdje i po tome drugačiji od svijeta.

U Neumu se, potom, zahvaljujući medijima, moglo vidjeti i kome su pozivnice za referate poslane. Ukratko, tamo se redom, od prvog do zadnjeg, nađoše dužnosnici Čovićeve partije, od općinske do državne razine – koji sa znanošću, u pravilu, imaju veze koliko i Marko Kraljević, onaj iz narodnih pjesama, s internetom.

Ali, zato nije bilo onih koji bi tamo, da se radilo o znanstvenom skupu, trebali biti. O evropskim vrijednostima su, recimo, da im je to bio cilj, u Neumu mogli čuti od profesora, i to ne bilo čijeg nego profesora mostarskoga sveučilišta, više nego od svih dolje okupljenih skupa – a u prilog čemu govori i petnaestak njegovih knjiga, i to baš o Evropi i evropskim vrijednostima. A pročitah, nije ga bilo. Poziv za neumsko sijelo, potom, ne dobih ni sam – iako, 28 mojih knjiga, među kojima ih je barem polovica posvećena analizi BiH kao države i društva, sugeriraju da bih im, gledajući ih u oči, mogao naći stotinu razloga zašto ono što čine s evropskim vrijednostima baš i nema neke veze. Na koncu, pročitah, tamo nije bilo mjesta ni za najznačajnije hrvatske institucije i intelektualce Hrvate iz Bosne. Nigdje ni Napretka, ni Hrvatskog narodnog vijeća, ni predstavnika Crkve, ni mnogih uglednih intelektualaca.

I naravno da sve to tjera na pitanje – zašto? Zašto su, ako se radi o tako važnom „znanstvenom skupu“, zaobiđeni svi oni – i pojedinci i institucije? Nije vrag da o tome meritornije mogu zboriti oni koji završiše studije a da ne znaju nikoga iz svoje generacije – ili, pak, oni kojima čak ni to nije pošlo za rukom? Ili je, što je puno vjerojatnije, po srijedi nešto posve drugo – da je trebalo zaobići sve koji bi mogli narušiti dojam o svenacionalnom, u ovom slučaju „znanstvenom“ konsenzusu u vezi s onim što je dio Njegove volje.

Da neumsko „umovanje“ nema specijalne veze sa znanošću svjedoči i još jedan detalj – o njemu, niti jednom rječju, javnost nije izvijestio nitko iz znanstvene zajednice. Evo uostalom, tko je od uglednih znanstvenika bio dolje? I gdje ste to pročitali? Nigdje. Ali, zato ste za skup saznali iz javnih istupa političara – što s ovu, što s onu stranu državne međe. No, i to je činjeno na način koji Hrvatima ove zemlje može samo zadati nove muke. Jer, o tome kako BiH treba urediti lekciju drže, ne političari ove nego druge zemlje. U to se uvjeriti mogao svatko tko je iole pažljivije pratio medijske izvještaje. Ovdje dođu i lekciju drže predsjednica i ministar vanjskih poslova druge države. A to je moguće shvatiti samo na dva načina – ili da i sami vjeruju kako su Hrvati BiH nedozreli i kako im treba tutor, ili da su im se pojavili apetiti koje je u prvoj polovici devedesetih imao i njihov politički uzor.

Na koncu, da u Neumu nije održan znanstveni nego politički skup, i da je znanstvena zajednica zloupotrijebljena u najbezobzirnijoj formi, svjedoči i način kako je isti završio. A završio je, pročitah, usvajanjem zaključaka – koji s masom referata, najavljenih u Čovićevu dnevnom biltenu, nemaju ama baš nikakve veze. I ne samo to. Neumski je „znanstveni skup“ valjda jedini za koji znam – a sudjelovao sam na barem dvjestotinjak njih širom svijeta – koji završava zaključcima. Jer, radi onih kojima je to strano, zaključci nigdje u svijetu nisu dio sadržaja znanstvenoga skupa. I, gdje god postoje oni, znanstvenost je farsa – a u prvom planu je sve ostalo.

Na koncu, zaključcima je u Neum privedenoj znanstvenoj zajednici dano do znanja da se time njezina instrumentalizacija ne okončana. Dapače, istom drilu će biti podvrgnuta i slijedće godine – u vrijeme predizborne kampanje – kada će se, kako se navodi, svi ponovo okupit „u cilju praćenja i provedbi danas usvojenih zaključaka i definiranja pomaka u svim sferama kulturnog, društvenog i političkoga života u BiH“. Hoće li znanstvena zajednica pristati na još jedno ponižavanje? Sačekajmo – no, ako je temeljem današnjega stanja stvari suditi, ni to ne treba isključiti.

 






20.03.2017.

HAG: ŽALBENI POSTUPAK NA SUĐENjU ZVANIČNICIMA "HERCEG-BOSNE"

Hag: Žalbeni postupak na suđenju zvaničnicima 'Herceg-Bosne'


Image result for celnici herceg-bosne fotos

/////////////////////////////////

/////////////////////////

Pred Tribunalom u Hagu počeo je žalbeni postupak u predmetu protiv šestorice bh. Hrvata koji su prvostepenom presudom osuđeni na ukupno 111 godina zatvora.

Osuđeni su zbog učešća u udruženom zločinačkom poduhvatu čiji je cilj bio stvaranje hrvatskog teritorija koji bi u konačnici bio pripojen Hrvatskoj. Ovo nastojanje je u prvostepenom postupku ocijenjeno kao međunarodni oružani sukob u kojem je učestvovao i tadašnji predsjednik Hrvatske Franjo Tuđman. Žalbeni postupak trajaće do 28. marta.

Otpočevši žalbeni postupak u predmetu protiv šestorice bh. Hrvata koji su osuđeni na ukupno 111 godina zatvora zbog učešća u Udruženom zločinačkom poduhvatu, predsjedavajući sudija Carmel Agius, podsjetio je na osnovne elemente prvostepene presude:

“Raspravno vijeće utvrdilo je da je najkasnije siječnja 1993. počeo postojati udruženi zločinački poduhvat, čiji je cilj bio stvaranje hrvatskog entiteta u Bosni i Hercegovini, čime bi se omogućila reunifikacija hrvatskog naroda. Po riječima Raspravnog vijeća, taj udruženi zločinački poduhvat imao je za svoj zajednički zločinački cilj 'dominaciju Hrvata u Hrvatskoj Republici Herceg Bosne putem etničkog čišćenja muslimanskog stanovništva'. Raspravno vijeće zaključilo je da su sva šestorica žalitelja bili sudionici u tom udruženom zločinačkom poduhvatu.”

Visoki zvaničnici nekadašnje Herceg Bosne i Hrvatskog vijeća odbrane Jadranko Prlić, Bruno Stojić, Slobodan Praljak, Milivoje Petković, Valentin Ćorić i Berislav Pušić imaće šest dana za iznošenje žalbenih elemenata na presudu Pretresnog vijeća. Svaki dan obraća se po jedan osuđeni, dok će posljednjeg dana uslijediti žalba Tužilaštva.

Advokati odbrane traže da se zbog pogrešnih zaključaka u presudi o postojanju udruženog zločinačkog poduhvata i o učešću osuđenih oni oslobode ili da se predmet vrati na ponovno suđenje. U krajnjoj varijanti traže smanjenje izrečenih kazni.

Proces je započeo Prlićevim obraćanjem i tvrdnjama da zločini koji su se dogodili nisu bili planski i sistematski

Proces je započeo Prlićevim obraćanjem i tvrdnjama da zločini koji su se dogodili nisu bili planski i sistematski

S druge strane, Tužilaštvo traži veće kazne od izrečenih, a koje se kreću u rasponu od 10 do 25 godina zatvora s obrazloženjem da prvostepeno vijeće nije na „odgovarajući način procijenilo težinu zločina za koje su optuženi osuđeni kao i njihovu ulogu u njima”. Također traže i da se proglase krivima i za one tačke optužnice za koje su oslobođeni prvostepenom presudom uključujući i komandnu odgovornost.

Ono što je jedna od osnovnih teza koje su okarakterisale ovaj proces jeste kvalifikacija da je u sukobu Armije BiH i HVO-a postojao međunarodni oružani sukob u koji je umiješana Hrvatska. Proces je započeo Prlićevim obraćanjem i tvrdnjama da zločini koji su se dogodili nisu bili planski i sistematski. No, okosnicu odbrane, kako smatra novinar Balkanske istraživačke mreže, Denis Džidić, činiće upravo kvalifikacije presude koje se tiču učešća Hrvatske:

„To će zaista biti jedan značajan segment ovih žalbi, zato što će odbrana iinsistirati na tome da taj dio skine, jer bi skidanjem udruženog zločinačkog poduhvata spao i veliki broj zločina i odgovornosti sa optuženika. Vidjeli smo i da je Hrvatska u proteklom periodu insistirala i da bude uključena u žalbeni postupak kao prijatelj suda, ali da je to odbijeno. Za očekivati je da neke od odbrana koje, da tako kažem, simpatišu te hrvatske stavove će svakakao insistirati na tome i dio argumantacije i dokaza koje je Hrvatska pripremala svakako iznijeti.“

Predmet po kojem je donesena prvostepena presuda je bio dobro pripremljen, smatra direktor Istraživačko dokumentacionog centra iz Sarajeva Mirsad Tokača.

„Ako bi se držali argumenata, činjenica, dokaza i svega onoga što je izneseno u prethodnom postupku, ne vidim nikakav razlog da se prvobitna presuda mijenja. Dakle, učešće Hrvatske u prvim godinama rata, krajem '92. i '93. godine je nedvosmisleno dokazano. Radi se o međunarodnom oružanom sukobu u kom je učestvovala i ta grupa kao agenti hrvatske vojske. Prema tome, nije trebalo ni velike pameti, zapravo je dovoljno bilo pogledati knjigu 'Sve moje bitke' generala Bobetka i vidjeti o čemu se tu radi.

Naravno, bilo je tu i obilje drugih dokaza koji su van svake razumne sumnje pokazali šta se desilo. Ali, iskustva koja imamo sa međunarodnom pravdom je za nas gotovo pogubno i nama ostaje samo da se nadamo da će se Sud držati nekih stvari, kriterija i činjenica koje su u prvom postupku dokazane i da će presuda za udruženi zločinački poduhvat i za učešće Hrvatske biti potvrđena“, kaže Tokača.

Ovo je jedan od najdužih predmeta vođenih pred Tribunalom, a Tužilaštvo je svoje navode dokazivalo i kroz izjave 249 svjedoka, a odbrana ih je izvela 77. Presuda pretresnog vijeća donesena je maja 2013. godine. Konačna presuda, kako je to najavio i predsjedavajući sudija Žalbenog vijeća, Carmel Agius, očekuje se krajem ove godine.












20.03.2017.

ANTO NOBILO : DOKAZ DA SE HVO BORIO ZA VELIKU HRVATSKU SU MIROVINE KOJE IM HRVATSKA DAJE

Anto Nobilo : Dokaz da se HVO borio za Hrvatsku i njene interese su mirovine koje im Hrvatske daje


Mart 20, 2017.


Planovi su ovisili od okolnosti ali da je Herceg Bosna obnašala određenu vlast na teritoriju za koji su smatrali da im pripada, te da su imali svoju vojsku i državni aparat, da je sve to bilo finansirano do Republike Hrvatske ali i upravljano sa njene strane to je nesporno. Sada naknadno stižu priznanja iz Hrvatske prema vojnicima HVO-a. Ja smatram da je to pošteno jer su se ti vojnici HVO-a borili za hrvatske državne interese, istakao je u razgovoru za Vijesti.ba, advokat Anto Nobilo.

VIJESTI.BA: Počeo je žalbeni postupak u slučaju “Jadranko Prlić i ostali”. Haška šestorka postavila je kao glavni cilj obaranje teze o udruženom zločinakom poduhvatu. Šta se može očekivati krajem ove godine kada drugostepene presuda bude izrečena?

NOBILO: Treba prepustitit Sudu da oni donesu odluku, međutim vezano za to mogu reći da je to jedna situacija koja ima i određene politilčke reperkusije i na Republiku Hrvatsku i to ne samo udruženi zločinački poduhvat nego i međunarodni oružani sukob jer je kvalificirano da su ta kaznena djela počinjena u okviru međunarodnog oružanog sukoba gdje su HVO i HZ BH bili produžena ruka hrvatske politike i hrvatske države. I jedna i druga kvalifikacija su vrlo neugodne, pogotovo prva jer to bi značilo da je hrvatski državni vrh, dakle Franjo Tuđman, bio umiješan u izvršenje kaznenih djela. U jednom povijesnom i političkom smislu to je za Hrvatsku izuzetno važno i to je ono što bi moglo izazvati jači potres, dok individualna sudbina okrivljenika, niko to u Hrvatskoj precizno nije pratio i to jednostavno ne mogu komentirati a i nije primjereno neka Sud zauzme svoj stav.

VIJESTI.BA: Vi ste nedavno naveli da je ponašanje Dragana Čovića u slučaju revizije presude BiH protiv Srbije bilo shvatljivo upravo iz razloga što bi eventualnim donošenjem presude za udruženi zločinaki poduhvat, postojala mogućnost da BiH tuži Hrvatsku.

NOBILO: Da, to je ustvari ako bi precizirali, žrtve, građani Bosne i Hercegovine koji su ovim kaznenim djelima oštećeni imali bi mogućnost podizanja tužbe, ali ne samo ako postoji udruženi zločinački poduhvat. Ako se on ne utvrdi ali ostane da su se ti događaji dešavali u okviru oružanog međunarodnog sukoba a to znači da je HVO bio eksponent hrvatske države, opet bi građani BiH imali pravo naknade štete od hrvatske države.

Što se tiče Bosne i Hercegovine kao države, kad god vam neko nanese štetu, generalno imate pravo da tražiti odštetu. Mi znamo da se su de odštete plaćale nakon velikih ratova ali u pravilu kada bi došlo do okupacije jedne države. U sadašnjim okolnostima i političkim odnosima između Hrvatske i BiH, to je malo komplicirano. Dakle BiH bi mogla tužiti ali samo u Hrvatskoj pred hrvatskim sudom. Kakav bi bio izgled za uspjeh malo mi je teško reći, ja sumnjam. Sa druge strane treba uzeti ukupne odnose jer rat u BiH je imao različite faze. U nekim fazama Hrvatska vojska i ABiH su bili apsolutni saveznici, u nekim fazama nijedan metak nije prošao do ABiH da nije prošao, kopneni, morski ili zračni prostor Hrvatske. Ranjenici ABiH su ovdje liječeni, izbjeglice su zbrinute.

VIJESTI.BA: Postoji u toku rata poprilično ambivalentan odnos.

NOBILO: Nije crno- bijeli. Bile su različite faze u toku rata, ali da Bošnjaci i oni koji su oštećeni tim kaznenim djelima ako dođe do pravomoćne presude po meni bi svi oni imali pravo da naplate štetu od Hrvatske kao što hrvatski civili mogu da naplate štetu od Hrvatske a u pravli su o hrvatski Srbi i njihove obitelji, po istom principu bi i Bošnjaci mogli podizati tužbe.

VIJESTI.BA: Prlić je danas u svome izlaganju rekao nešto zanimljivo. Naime kazao je da je Herceg Bosna imala svoj privremeni karakter te da se i sama tada zvanično smatrala privremenom. Vi stojite na stanovištu da je to bila paradržava. U kakvoj je onda korelaciji su ovo: “paradržava” i “privremeni karakter”?

NOBILO: I Republika Srpska je nastala tako, samo ne privremeno nego je i ostala. HZ HB u svom prvom začetku je stvorena kao mreža hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini koja je trebasla pomoći odbranu teritorija gdje žive Hrvati. U tome momentu njenog nastajanja nije imala karakter države. Međutim kada je donijeta odluka da će se u općinama u kojima misle da u u relativnoj ili apsolutnoj većini preuzeti vlast i uvesti vlast Herceg Bosne, tada je ta mreža hrvatskog naroda dobila svoj teritorij. Na tome teritoriju su obnašali vlast i to je element države, odnosno paradržave jer nije bila međunarodno priznata. Tuđman je uvijek govorio; “zadržat ćemo ono što hrvatski vojnik sa svojom čizmom zauzme”. Dakle pokušavao se stvoriti jedan teritorij, kompaktan, pod vladavinom Hrvata u BiH uz pomoć Hrvatske i u daljim okolnostima to se moglo otcijepiti, bila je i ta ideja,kako bi se obnovila Banovina Hrvatska, a ako to ne ide, onda barem da se unutar BiH, Hrvati jače pozicioniraju. Ti planovi ovisili su od okolnosti ali da je Herceg Bosna obnašala određenu vlast na teritoriju za koji su smatrali da im pripada, te da su imali svoju vojsku i državni aparat, da je sve to bilo finansirano do Republike Hrvatske ali i upravljano sa njene strane to je nesporno.

Sada naknadno stižu priznanja iz Hrvatske prema vojnicima HVO-a. Ja smatram da je to pošteno jer su se ti vojnici HVO-a borili za hrvatske državne interese.

VIJESTI.BA: Nije li kontradiktorno davati mirovine vojnicima HVO-a a negirati učešće u ratu?

NOBILO: Jeste, i po meni je to najveći dokaz da su se ti ljudi borili za Hrvatsku. I sada im se daju mirovine. Ako pogledate oficire, časnike HVO-a, svi su oni došli iz Hrvatske vojske, svi su zadržali plaće, tako da vidi da je HVO bio integralni dio Hrvatske vojske. Sam Mate Boban je puno puta rekao da on nema nikakve svoje politike nego provodi politiku Dr. Tuđmana. Ako ćemo pošteno, stvari su potpuno jasne.

VIJESTI.BA: Kako gledate na najave hapšenja generala ABIH koje dolatze iz Hrvatske? Danas je uhapšen jedna od generala JNA. Da li je to najava mogućeg hapašnje bh, generala?

NOBILO: General koji je danas uhapšen bio je pripadnik JNA i djelovao je prema Šibeniku, dakle to je čisti hrvatski rat sa JNA i nema veze sa BiH, a što se tiče bh.generala teško mi je to reći jer imate isto tako kontra najave hapšenja hrvatskih generala iz BiH ili hrvatskih generala iz Hrvatske od strane BiH. Dakle, može se primjetiti da se na neki način zloupotrebljavaju ti kazneni postupci u političke svrhe a po meni bi te postupke trebalo koliko je god moguće  odmaknuti od trenutne politike inače nećemo dobiti poštna suđenja.

Nihad Hebibovć (Vijesti)

//////////////////
////////////////////////

PRLIĆ: 'Nikad nismo bili za podjelu BiH, moji vojnici ginuli su oko Srebrenice' - 2

PRLIĆ: 'Nikad nismo bili za podjelu BiH, moji vojnici ginuli su oko ...

////////////////////////////

SKRIVENE TAJNE NICEOVOG ANGAŽMANA: Kome je u Sarajevu britanski pravnik obećao plaćati propagandne tekstove? - 3

Kome je u Sarajevu britanski pravnik obećao plaćati propagandne ...

////////////////////////

////////////////////////////

/////////////////////////////////
20.03.2017.

BOSNA I HERCEGOVINA: ODGOVARANjE NA UPITNIK EVROPSKE KOMISIJE KAO ČEKANjE GODOA

BiH: Odgovaranje na Upitnik EK kao čekanje Godoa


Veliki broj institucija na nivou BiH ali i entiteta nije dostavio svoje odgovore, a za to krive mehanizam koordinacije.

Veliki broj institucija na nivou BiH ali i entiteta nije dostavio svoje odgovore, a za to krive mehanizam koordinacije

.//////////////////////////

Bosna i Hercegovina ima manje od dva mjeseca da dostavi odgovore na pitanja iz Upitnika Evropske komisije, no, s obzirom na dosadašnju dinamiku, uveliko se kasni.

Veliki broj institucija na nivou BiH ali i entiteta nije dostavio svoje odgovore, a za to krive mehanizam koordinacije. Ipak, na posljednjoj sjednici Kolegijuma za evropske integracije BiH obećano je da će sav posao biti završen na vrijeme.

BiH je 9. decembra prošle godine uručen Upitnik Evropske komisije čime je zvanično započet proces pripreme mišljenja o Zahtjevu za članstvo Bosne i Hercegovine u Evropskoj uniji. Tada je dat rok od šest mjeseci za odgovor na preko tri hiljade pitanja grupisanih u politički i ekonomski kriterij, te 33 poglavlja pravne tekovine EU koji ističe u maju.

Ipak, BiH uveliko kasni jer Direkciji za evropske integracije još nisu dostavljeni svi odgovori kako bi oni bili uvršteni u centralni registar. Iz Direkcije je nekim institucijama traženo da ponove odgovore na pojedina pitanja iz Upitnika, jer nisu ispunjavali kriterije, ali to još nije učinjeno.

Svoje odgovore nije dostavila ni Republika Srpska. Iz Vlade Republike Srpske tvrde da su uradili svoj dio posla, a krivicu za kašnjenje prebacuju na mehanizam koordinacije koji, prema njima, ne funkcioniše, kaže Jasmin Klokić, ministar za ekonomske odnose i regionalnu saradnju u Vladi Republike Srpske.

Jasmin Klokić: Usvojili smo odgovore na Upitnik Evropske komisije i ministarstvo kojen predvodim ih ih je objedinilo.

Jasmin Klokić: Usvojili smo odgovore na Upitnik Evropske komisije i ministarstvo kojen predvodim ih ih je objedinilo.

„Na zadnjoj sjednici Vlade usvojili smo odgovore na Upitnik Evropske komisije i moje ministarstvo, kao republički koordinator, u proteklom periodu objedinilo je te odgovore. Ističem da ukupni odgovori sadrže preko četiri hiljade stranica, što je jedan veoma obiman dokument i iz tog razloga nismo žurili sa tim procesom jer smo htjeli smo da imamo kvalitetne odgovore iz Republike Srpske. Ipak, ono što je suština i na šta smo mnogo puta ukazivali jeste nedostatak efikasnog mehanizma koordinacije koji je usvojen prošle godine. Dakle nisu formirana sva radna tijela i on još ne funkcioniše u onom kapacitetu u kojem bi trebao˝, kaže Klokić.

Dragan Čović, hrvatski član Predsjedništva BiH kaže da se kasni jer nema aktivnosti institucija na državnom nivou.

˝Koliko se god mi trudili da nešto prikažemo dobro, izvršna i zakonodavna vlast nemaju sadržaja, i jednostavno mi čekamo, a ako želimo do kraja godine imati kandidatski status, što smo obećali i gospođi Mogerini kada je bila u posjeti BiH, onda moramo mnogo brže provoditi te stvari i ovaj Upitnik okončati i sve druge stvari˝, kaže Čović

U međuvremenu je održana i sjednice Kolegijuma za evropske integracije BiH, na kojem su sve odluke jednoglasno usvojene, kao i poslovnici o radu Kolegijuma i ministarskih konferencija, a formirana su i stručna tijela za pripremu odgovora na Upitnike Evropske komisije, kaže predsjedavajući Savjeta ministara BiH Denis Zvizdić.

˝Dakle, možemo kazati da su sada sva tijela formirana i ona ulaze u fazu pripreme odgovora i svih drugih poslova vezanih za evropske integracije BiH i nadamo se da će ljudi koji tamo sjede, a riječ je o ljudima koji dolaze iz institucija sa svih nivoa vlasti i koji su profesionalci, koji imaju veliko radno iskustvom, svoj posao obaviti u narednih par mjeseci, do kada će i dobiti rokove da pripreme odgovore i da nastave raditi na drugim obavezama iz evropske agende BiH˝, kaže Zvizdić.

Denis Zvizdić: Sva tijela formirana i ulaze u fazu pripreme odgovora i drugih poslova vezanih za evropske integracije BiH.

Denis Zvizdić: Sva tijela formirana i ulaze u fazu pripreme odgovora i drugih poslova vezanih za evropske integracije BiH.

Sve je to divno i krasno ukoliko je istina, smatra analitičarka Svetlana Cenić, koja kaže da je dovoljno pogledati ko daje odgovore i da vam bude jasno zašto BiH kasni u ovako važnom poslu.

˝Samo treba da sjednete jednom na taj sastanak i da vidite strukturu onih koji o tako važnim stvarima pričaju i odgovore koje daju. Pri tome zaboravljajući da svi ti odgovori koje daju entiteti, kantoni, gdje se svi uključuju, treba da budu nešto sinhronizovano, da nisu u koliziji, da se vidi da ti odgovori na pitanja dolaze iz jedne države. Počesto pitanje i odgovor nemaju veze jedno sa drugim˝, smatra Cenić.

Iz Evropske komisije ranije su istakli da nakon odgovora na Upitnik, za BiH tek predstoji pravi posao, jer nakon toga slijede izvještaji eksperata Evropske komisije gdje će BiH morati da odgovori i na njihova pitanja. Za sve ovo smatraju biće potrebno između 12 i 18 mjeseci, kako bi BiH dobila kandidatski status.

Primjera radi, Srbija je na vrijeme poslala odgovore koji su bili doboro urađeni ali je Evropska komisija imala dodatnih 500 pitanja, a, recimo, Albaniji je bilo potrebno tri godine da dobije status kandidata.

Koliko će biti potrebno Bosni i Hercegovini, s obzirom na komplikovano uređenje i nestabilnu političku situaciju, niko ne zna, ali se ne usuđuje ni da prognozira.













Noviji postovi | Stariji postovi

Jedinstvena Bosna i Hercegovina

MOJI LINKOVI

MOJI FAVORITI
-

Brojač posjeta
44712717

Powered by Blogger.ba