Jedinstvena Bosna i Hercegovina

Dobrodošli na moj blog

21.02.2020.

AMBASADOR SAD-A U BiH ERIC NELSON S MILORADOM DODIKOM: PUNA PODRŠKA BOSNI I HERCEGOVINI, MOGUĆE NOVE SANKCIJE

Nelson o susretu s Dodikom: Puna podrška BiH, moguće nove sankcije

Nelson o susretu s Dodikom: Puna podrška BiH, moguće nove sankcije
Eric Nelson

“Razgovarali smo o potrebama za reformama, ali još važnije, kako pristupiti reformama. Bilo je važno da ja prenesem stav SAD-a da se mora poštovati teritorijalni suverenitet i integritet Bosne i Hercegovine”, rekao je ...

... u intervjuu “Jedan” ambasador Sjedinjenih Američkih Država u BiH Eric Nelson, o razgovoru sa članom Predsjedništva BiH Miloradom Dodikom.

“Mora se poštovati Dejtonski mirovni sporazum i mir, a ultimatum i blokade nisu dobar način da zemlja napreduje”, rekao je ambasador Nelson.

Ambasador je dodao kako je sinoć sa članom Predsjedništva BiH Miloradom Dodikom razgovarao o potencijalnim posljedicama aktivnosti koje bi podrivale dejtonski mir.

“Te posljedice vidimo u ekonomskoj oblasti i u sve većem odlasku mladih porodica iz Bosne i Hercegovine. Te posljedice također bi se ogledale u novim sankcijama. Jer u Vašingtonu vladavina zakona diktira odgovor na bilo kakve aktivnosti koje jasno podrivaju Dejtonski mirovni sporazum. Taj sporazum je nešto što ljudi podržavaju širom ove zemlje i 25 godina taj sporazum je tu i treba se, iznad svega, poštovati”, rekao je ambasador Nelson za BHT1.

Američki interes je jedna država BiH

Ambasador nije direktno odgovorio na pitanje da li je BiH ugrožena posljednjom političkom krizom, ali je naveo da je jedna i jedinstvena BiH strateški interes SAD-a. Samo takvu državu podržavaju u Vašingtonu.

“Dejtonski ustav je bio čvrsta početna tačka za BiH prije 25 godina. To nije završen ustav i bilo je potrebnih modifikacija. I dalje će biti potrebne modifikacije, kako BiH bude slijedila svoje ambicije, a to je da se integriše u euroatlantsku zajednicu zemalja”, smatra Eric Nelson.

Ambasador kaže da postoje načini za rješavanje različitih stavova. Prije svega, smatra , rješenja treba tražiti u Parlamentu.

“Ne treba ih tražiti kroz prijetnje nekog entiteta ili političkog lidera, ultimatume ili opstrukcije. Ovo su dakle jako važne promjene o kojima treba razgovarati i koje treba provesti na način na koji će svi lideri to podržati. Za to je potreban kompromis koji će se zasnivati na konsenzusu”, smatra Nelson.

Ustavni sud je ključna državna institucija

Nelson je potcrtao da je Ustavni sud ključni stup državnih institucija, te da on u svakoj demokratiji tumači ono što Ustav kaže i taj sud mora funkcionisati slobodno od bilo kakvog političkog uticaja.

“Međunarodne sudije pomažu – u Dejtonu su dodati izvornom ustavu – da osiguraju da se daju garancije da će Ustavni sud biti objektivan”, rekao je, između ostalog, za intervju “Jedan” ambasador SAD-a u našoj zemlji Eric Nelson.

(Vijesti.ba / BHRT)

21.02.2020.

SRBIJA SE NIJE ODREKLA RATA, VEĆ JE PROMIJENILA NAČIN RATOVANJA

Krasniqi: Srbija se nije odrekla rata, već je promijenila način ratovanja

Krasniqi: Srbija se nije odrekla rata, već je promijenila način ratovanja
Aleksandar Vučić

Uran Krasniqi, politički analitičar iz Prištine, kazao je za Vijesti.ba kako je bez sumnje, Srbija i dalje glavni faktor destabilizacije u regionu.

On kaže da i ne može biti drugačije kada su i danas na čelu srpske politike isti akteri kao i devedesetih, kada su na Balkanu bili ratovi.

"To pokazuje da srpsko društvo nije promijenilo državu. Dok se dva glavna lidera srpske države, Aleksandar Vučić i Ivica Dačić, nisu distancirali od prošlosti i nisu se izvinili za počinjene zločine. Kada smo kod toga, sjećam se pjesme Izeta Sarajlića, koji piše: Slobodan Marković mi se sinoć pojavio u snu i izvinio zbog nanijetih rana. Jedino srpsko izvinjenje svo ovo vrijeme, samo u snu i od mrtvog pjesnika", kaže Krasniqi.

Krasniqi smatra da se Srbija u suštini nije promijenila, već se prilagodila novim okolnostima regiona.

"Ako se devedesetih godina Srbija borila sa svojim trupama u Bosni i Hercegovini i na Kosovu, u to vrijeme je podstakla Srbe u Bosni i Hercegovini i na Kosovu da preduzmu akciju protiv tih država. To znači da se nije odrekla rata, već je promijenila način ratovanja.

On napominje da u Nišu postoji ruski centar sa sumnjivom aktivnošću.

"Uvijek postoji prilika da veliki iskoristi malog za svoje interese. Kao što Srbija koristi Srbe koji žive u drugim zemljama za svoje interese, tako i Rusija koristi Srbiju", kaže on.



On navodi da je tipičan primjer takve destabilizacije na Kosovu hranjenje osjećaja kosovskih Srba od strane Beograda da ne priznaju državu Kosovo.

"Sukob dvoje ljudi događa se kada imaju različite poglede na određenu situaciju. Sve negativne akcije Srba proizilaze iz ovog pritiska kojeg im Beograd servira. Ako bi im Srbija rekla da je vaša država Kosovo, oni bi to prihvatili. Ali nije im rečeno. Naprotiv, Beograd im govori suprotno, stvarajući u njima iluzije i ometajući njihovu integraciju u državu Kosovo, samim tim pogoršavajući im život. Danas na Kosovu Srpska lista glavni je predstavnik političkog mišljenja Beograda", kaže Krasniqi.

Krasniqi kaže da zemlje u regionu moraju usloviti saradnju sa Srbijom njenim izvinjenjem i normalnim pristupom.

"Izolacija Srbije koja je karakteriše nagon je za razmišljanje i promjene. Ali srpsku državu može da promijeni srpsko društvo. To je pitanje srpskog obrazovanja i istorijske interpretacije u školama. Tamo se mogu izabrati prije Vučića i Dačića, Čedomir Jovanović ili Nenad Čanak", mišljenja je Krasniqi.

On dodaje da, ako se Srbija ne promijeni, i dalje će biti izvor napetosti u regionu i potencijal za nove nesreće.

"Borges negdje u svojim predavanjima navodi primjer opasnosti koju predstavlja mač u rukama dijeteta. U slučaju o kojem govorimo, Srbija nije dijete, već odrasla osoba sa mačem. Mač koji smo vidjeli kako je koristila", zaključio je Uran Krasniqi u razgovoru za Vijesti.ba.

(Vijesti.ba)

20.02.2020.

MINISTAR SIGURNOSTI BiH FAHRUDIN RADONČIČ : NE TREBA SE BOJATI NI RATA NITI DODIKOVIH UCJENA

20.02.2020.

MILAN DUNOVIĆ: PODMUKLI NEPRIJATELJI DRŽAVE BiH SU U PANICI

20.02.2020.

VALENTIN INZKO U PARIZU: JEDINSTVO MEĐUNARODNE ZAJEDNICE GARANT STABILNOSTI BiH

Inzko u Parizu: Jedinstvo međunarodne zajednice garant stabilnosti BiH

Inzko u Parizu: Jedinstvo međunarodne zajednice garant stabilnosti BiH
Valentin Inzko

Visoki predstavnik Valentin Inzko sastao se u Parizu sa Nicolasom Delacosteom, zamjenikom direktora za kontinentalnu Evropu pri Ministarstvu za Evropu i vanjske poslove Francuske, kako bi razgovarali o najnovijem razvoju političke situacije u Bosni i Hercegovini.

Visoki predstavnik je podvukao štetnost posljedica koje nastaju po stabilnost i prosperitet BiH zbog stalnog osporavanja ustavnog i pravnog poretka zemlje, nepoštivanja vladavine prava generalno, a posebno presuda Ustavnog suda te politike koja se bavi prošlošću.

"Ukoliko Bosna i Hercegovina želi ispuniti svoja obećanja i postati istinski demokratska i razvijena zemlja, treba ponovo utvrditi svoje prioritete i uložiti više napora u reforme koje će ovu zemlju povesti naprijed umjesto fokusiranja na pitanja koja je neprekidno drže u prošlosti", rekao je Inzko.

Zahvaljujući se zamjeniku direktora Delacosteu na doprinosu njegove zemlje i na ulaganju napora za dobrobit Bosne i Hercegovine i njenih građana, visoki predstavnik Inzko je naglasio važnost jedinstva međunarodne zajednice i njene odlučnosti u nastojanjima da se postigne trajan mir i stabilnost u BiH.


(Vijesti.ba)

20.02.2020.

BODO WEBER: BRANU ZA ODBRANU SISTEMA U BiH, PREDSTAVLJA TO TROJE STRANIH SUDIJA U USTAVNOM SUDU BiH

Weber: Branu za odbranu sistema predstavlja to troje stranih sudija

Weber: Branu za odbranu sistema predstavlja to troje stranih sudija

Insistiranje na odlasku stranih sudija, njemački politikolog i ekspert za Balkan Bodo Weber, vidi u svjetlu nastojanja da se izdejstvuje izmjena najvišeg akta BiH, koji je postignut na kraju tro i po godišnjeg rata u državi potpisivanjem sporazuma u Dejtonu.

"Mislim da je poprilično jasno da se radi o namjeri da se dođe do neke de facto posredne promjene ustavnog poretka u BiH po modelu kojeg vidimo dugi niz godina na tapeti na strani srpske i hrvatske politike, pogotovo SNSD i HDZ BiH“, smatra Weber.

O tome zašto su oni potrebni Weber kaže:

„Slučaj Ljubić je pokazao da, što se tiče nacionalno škakljivih predmeta koji diraju ustavni poredak BiH, u presudama se pojavi određeni tandem dvoje srpskih i dvoje hrvatskih sudija i da zasada branu za odbranu sistema predstavlja to troje stranih sudija“, ocjenjuje Weber.

Podsjetimo, Božo Ljubić je pokrenuo postupak za ocjenu ustavnosti Izbornog zakona pred Ustavnim sudom BiH o načinu popune Doma naroda Parlamenta Federacije BiH. Ustavni sud BiH je 2016. godine ocijenio da je dosadašnji način izbora delegata u Domu naroda Federalnog parlamenta, kako je propisano Izbornim zakonom BiH, diskriminatoran i da ga treba mijenjati.

Kako je Ustavni sud od presudnog značaja za pravosudni sistem svake zemlje, njegova je uloga s transformacijom Ureda visokog predstavnika, odnosno s približavanjem Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji trebala prerasti u jedinog arbitra u sporovima između različitih razina vlasti, podsjeća Weber.

Međutim, i u EU svjesni da za to nije vrijeme, te to ne može predstavljati prijetnju, a ni opravdanje za tolike političke udare.

„Nismo vidjeli nikakav korak u tom pravcu ispunjavanja preduslova koji je predvidjela Evropska unija da bi se mogao završiti mandat stranih sudija. Upravo je taj politički potez iz Banjaluke i iz Mostara ide obrnutim pravcem od onoga što je zamislila Evropska komisija. Odlazak stranih sudija u fazi kada vlada politizacija bi značio dominaciju četiri nad ostala dva i zaista bi došlo do podrivanja ustavnog poretka i te prvobitne dejtonske institucije Ustavnog suda koji bi, zapravo, trebao redefinisati ustavni poredak i čije su presude konačne“, kaže Weber.


(Vijesti.ba / RSE)

20.02.2020.

SDA: KRIZA ĆE NESTATI KADA NESTANE MILORADA DODIKA SA POLITIČKE SCENE - MILORAD DODIK: KRIZA ĆE PRESTATI ONDA KADA NESTANE BiH


  
///////////////////////////


////////////////////////////


//////////////////////

20.02.2020.

PROVEDBA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU U BH. ENTITETU RS-A, BILA BI DOKRAJČIVANJE ETNIČKOG ČIŠĆENJA

Provedba Zakona o poljoprivrednom zemljištu RS bila bi dokrajčivanje etničkog čišćenja

Provedba Zakona o poljoprivrednom zemljištu RS bila bi dokrajčivanje etničkog čišćenja

Nadbiskup vrhbosanski kardinal Vinko Puljić u razgovoru za Katoličku tiskovnu agenciju (KTA) BiH govorio je o aktuelnoj situaciji u bh. entitetu Republika Srpska te o položaju katolika u tom dijelu BiH.

Tokom teških ratnih zbivanja u vremenu od jeseni 1991. do konca 1995. raseljeno je s vlastitih ognjišta, prema nekim statističkim podacima, više od polovine stanovništva Bosne i Hercegovine. Brojni vjerski objekti, kao najlakše prepoznatljivi znakovi nečije prisutnosti, bili su prvi na udaru pa su mnogi od njih porušeni ili oskvrnuti.

Kada je riječ o Hrvatima i drugim katolicima, posebno teško stanje bilo je u dijelu pod srpskom kontrolom, odakle je prognano više od 90 posto katolika, a sličnu sudbinu doživjeli su objekti u kojima su se okupljali na molitvu. Najviše je pogođena Vrhbosanska nadbiskupija, na čijem je teritoriju prije rata živjelo više katolika nego u sve tri ostale biskupije u BiH zajedno, a potom i Banjolučka biskupija, i to njen sjeverni dio, a dijelom i Mostarsko-duvanjska i Trebinjsko-mrkanska biskupija. O stanju Katoličke crkve u RS govorio je nadbiskup metropolit vrhbosanski, kardinal Vinko Puljić za KTA.

Nanošenje straha

- Rat na tim područjima imao je sljedeću strategiju: prvo zaplašiti, onda i prognati ljude i opljačkati njihovu imovinu. Brojni ljudi su pred opasnošću ratnih zbivanja i prijetnje smrću sklonili žive glave i potom se nastojali snaći u mjestima kamo su došli. Gotovo svi su iskusili teške prognaničke i izbjegličke dane pa samo oni uistinu znaju kako im je bilo. Mnogi su, nažalost, ubijeni, a nije mali broj onih kojima, ni nakon toliko godina poslije rata, nisu pronašli smrtne ostatke. Veliki dio Vrhbosanske nadbiskupije i Banjolučke biskupije te jedan dio Trebinjsko-mrkanske biskupije ostao je najvećim dijelom bez Hrvata katolika na tim prostorima - rekao je kardinal Puljić.

I u godinama poslije rata stanje u tom bh. entitetu bilo je i dalje teško, navodi KTA, što pokazuju i česti napadi na vjernike.

- Nažalost, i nakon rata nastavila je živjeti strategija da se jednonacionalnim sačuva teritorij s kojeg su prognani drugi i drugačiji. Nanošenjem straha i raznim administrativnim metodama spriječen je povratak mnogima koji su se htjeli vratiti posebno u prvim poratnim godinama. Onim Hrvatima koji su se vratili u entitetu RS, a uglavnom je to bilo samoinicijativno, često su doživljavali prepade i pljačku. Najčešće nisu imali istinsku zaštitu lokalne policije ili međunarodnih predstavnika, a za njih se, osim časnih iznimaka, nisu zauzimali ni hrvatski predstavnici vlasti u BiH ili šire. Sredstva za povratak, koja je davala međunarodna zajednica, redovito su išla preko lokalnih vlasti. Zato ne čudi da je, prema nekim statistikama, samo oko 2 ili 3 posto od ukupnih spomenutih sredstava za povratak istinski utrošeno za povratak prognanih i izbjeglih Hrvata katolika - rekao je kardinal.


- Kada bi se lokalnim vlastima obraćali za pomoć i zaštitu, ponekad su im znali otvoreno prigovoriti i zapitati ih: a gdje su vaši predstavnici? Nažalost, oni koji su trebali predstavljati Hrvate na tim prostorima, više su zanimanja pokazali prema onima gdje žive većina Hrvata, a one u dijaspori su zanemarivali i na tim su se prostorima pokazivali uglavnom kada su im bili potrebni njihovi glasovi na izborima - istakao je kardinal Puljić.

Na konstataciju KTA da je mnogima neshvatljiva šutnja najviših hrvatskih predstavnika vlasti kada je riječ o pravima Hrvata u tom dijelu BiH, Puljić je naveo kako ga "duboko boli što naš čovjek na tim prostorima nema potrebnu zakonsku zaštitu iako neki smatraju da predstavljaju naš narod u vlasti."

- Ni stranački ni lični interes ne smije negirati ljudska prava pojedinca, a pogotovo naroda koji trebaju zastupati. Zato očekujem da i Hrvati u BiH na svim prostorima budu jednako zaštićeni i jednako zastupljeni - rekao je kardinal Puljić.

Imovina u BiH

Činjenica je da je 7. veljače 2020. Ustavni sud BiH razmatrao apelaciju i zahtjev za ocjenu ustavnosti člana 53 Zakona o poljoprivrednom zemljištu RS te da je utvrdio da je odredba protivna Ustavu BiH i da isključivu nadležnost u pitanju državne imovine ima Bosna i Hercegovina, naveo je Puljić istakavši da bi provedba entitetskog zakona bila dokrajčivanje etničkog čišćenja.

- Entitetske vlasti nisu nadležne donijeti ni zakon o povratu imovine prije nego što država donese takav zakon. Takav zakon bio je svojedobno donesen na nivou entiteta RS pa ga je visoki predstavnik ukinuo dok ne bude donesen zakon na državnom nivou. Na žalost, i bez zakona oduzeta imovina na teritoriju cijele BiH često se prepisuje onima koji nisu njeni stvarni vlasnici. Unatoč svih zakonskih igara, privatna imovina u normalnim demokratskim društvima je nešto na čemu se temelje zakoni demokratije - rekao je kardinal.



(Vijesti.ba / Avaz)

20.02.2020.

ŽURNAL OBJAVIO DETALJE: I SUDIJE HRVATI GLASALI PROTIV ZAKONA BH. ENTITETA RS-A

20.02.2020.

SELMO CIKOTIĆ : SRBIJA NIJE GARANT, POTPISALA JE DEJTON KAO UČESNIK RATA

Cikotić: Srbija nije garant, potpisala je Dejton kao učesnik rata

Cikotić: Srbija nije garant, potpisala je Dejton kao učesnik rata
Selmo Cikotić
Bivši ministar odbrane BiH Selmo Cikotić u izjavi za Vijesti.ba kaže kako je saglasan s ocjenom velikog broja i analitičara i poznavaoca međunarodnih odnosa u posljednjih 30-ak godina da je Srbija glavni destabilizirajući faktor u regionu.

- Situacija se ni sad ništa bitnije nije promijenila. Evo, ako pogledate tenzije na Kosovu, u Crnoj Gori i u BiH i ako uđete u mehanizam krize u te tri države, svugdje iza tog mehanizma vidite Srbiju - rekao nam je Cikotić.

Jedan od primjera pokušaja takve destabilizacije u BiH Cikotić vidi u trajnoj srbijanskoj politici i ideologiji osporavanja naše države, uz istovremenu retoriku poštivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma i međunarodnog subjektiviteta BiH, iako se u suštini sve radi protivno tome.

- Srbija tvrdi da je garant Dejtonskog mirovnog sporazuma, a ona je kao učesnik rata potpisnik. Dakle, od toga, pa do jedne medijske, ideološke, administrativne, katastarske, obrazovne, jezičke, kulturološke i svake druge politike kojom se nastoji osporiti BiH, bosanski jezik i identitet bošnjačkog naroda - naglašava Cikotić.

Međutim, kako navodi, ta politika u velikoj je mjeri već potrošena, a ideologija koja se bori za teritoriju gubi ljude i poziciju.

- Oni su s razlogom nervozni. Ja mislim da BiH u toj politici ne treba prepoznavati uzore za svoje ponašanje. BiH treba da nastavi s vođenjem proaktivne, konstruktivne politike harmoniziranja međunacionalnih odnosa, pravljenja demokratske, multietničke države s jednakim pravima,  pozicijama i mogućnostima za sve građane i sve narode - mišljenja je bivši ministar odbrane BiH.

Prema njegovim riječima, naša zemlja ima moralnu poziciju, znatno superiorniju od Srbije, pa čak i od nekih drugih zemalja u regionu. Stoga i treba istrajati na toj politici mira, kompromisa i saradnje.

Naš sagovornik ističe da postoji više mehanizama koji nude mogućnost da se zemlje koje su u srbijanskom okruženju - poput Crne Gore, Kosova, BiH ili Sjeverne Makedonije, zaštite od njenih nasrtaja i utjecaja.

- Međutim, treba prepoznati činjenicu da u okviru srpskog naroda imate puno vrlo trezvenih, korektnih i konstruktivnih ljudi. I ja mislim da srpski narod u cjelini predstavlja jedan dobar narod čije rukovodstvo zbog svojih oligarhijskih i uskih razloga nije na nivou kvaliteta naroda na čijem čelu se nalazi - dodaje Cikotić.

D.K.

(Vijesti.ba)


Noviji postovi | Stariji postovi

Jedinstvena Bosna i Hercegovina
<< 02/2020 >>
nedponutosricetpetsub
01
02030405060708
09101112131415
16171819202122
23242526272829

MOJI LINKOVI

MOJI FAVORITI

Brojač posjeta
76976133

Powered by Blogger.ba