Jedinstvena Bosna i Hercegovina

Dobrodošli na moj blog

01.03.2021.

PROF. DR. DžEVAD MAHMUTOVIĆ: ZAŠTO "TRANSKRIPTI GENOCIDA"?

01.03.2021.

ČESTITKA: AMIRIČKI GENERAL: NAJLJEPŠE ŽELJE MOJOJ DRUGOJ OMILJENOJ DRŽAVI

01.03.2021.

'TRANSKRIPTI GENOCIDA' OTKRIVAJU ŠOKANTNE DETALJE RASPRAVA KARADžIĆA, MLADIĆA, KALINIĆA...

01.03.2021.

ŽELJKO KOMŠIĆ: POSLIJE "TRANSKRIPATA GENOCIDA" NIŠTA VIŠE NEĆE BITI ISTO

01.03.2021.

NAJSLAĐA ČESTITKA 1. MARTA MALIH ČAPLJINACA


//////////////////////////////

////////////////////////

////////////////////////////

//////////////////////////


///////////////////////


///////////////////////


///////////////////////


/////////////////////


///////////////////


////////////////////////

01.03.2021.

BOSANSKO-KANADSKA ZAJEDNICA : KANADSKE ČESTITKE ZA 1. MART SU NAJBOLJI ODGOVOR NEGATORIMA NEZAVISNOSTI BIH!













Prvi mart obilježava se kao Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine u Kanadi još od 2010. godine, onako kako Bosna i Hercegovina to zaslužuje. Prvi mart nas obavezuje da građane Kanade i kanadski politički, akademski i kulturni establišment upoznamo sa najbitnijim bosanskohercegovačkim vrijednostima.

Svi mi u životu možemo imati mnogo adresa, ali domovina je samo jedna. Korijen zemlje naše tamo je gdje smo rođeni, odakle smo potekli, u kući za koju smo se borili, u dijelu neba koji je samo naš, ali koji ćemo rado uvijek podijeliti s drugima. Zato je bosanskohercegovačka zajednica u Kanadi jedinstvena u namjeri da Kanada kao velika država odaje počast Bosni i Hercegovini na ovaj povijesni dan.

Učimo našu djecu, ali i sve građane Kanade da je Bosna i Hercegovina historijski neosvojiv prostor koji se i danas mora braniti od antibosanske kolacije, od nepravde i krivde, od revizionizma historijskih činjenica o jednoj od najstarijih država u Evropi. Ponosno stojimo u odbrani bosanskohercegovačkih vrijednosti usprkos prijetnjama antibosanske koalicije u Kanadi.

U vrijeme kada su učestali udari na postojanje, nezavisnost i državnost Bosne i Hercegovine, na bosanski jezik i sve ono što se veže za njega kontinuirano ističemo i potvrđujemo povijesne činjenice koje nedvojbeno potvrđuju i postojanje, ali i nezavisnost Bosne i Hercegovine. Na Bosnu i Hercegovinu se napada brojnim lažima, a da bi se Bosna i Hercegovina branila trebaju se znati samo povijesne činjenice i istinite stvari o Bosni i Hercegovini. Bosna i Hercegovina bila najranija srednjovjekovna država prije svojih susjeda. Nikad nijedan vladar nije vladao Bosnom, a bosanski vladari su vladali susjedima. Bosna je nadživjela carstva, kraljevine i države, koji su nestali, a Bosna ostade.  

U kanadskom Kulturnom mozaiku Bosnu i Hercegovinu branimo znanjem od onih koji je napadaju. Učimo svoju djecu da grade znanje na znanju o Bosni i Hercegovini, jer nikad ne može biti tolika snaga u onim koji razbijaju Bosnu i Hercegovinu, kolika u onim koji vole Bosnu i Hercegovinu.

U ime Vlade Kanade čestitku za Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine je poslao Bob Bratina član Kanadskog parlamenta i Vlade Kanade, te član Kanadske NATO parlamentarne grupe, veliki prijatelj Bosne i Hercegovine koji je često u Parlamentu Kanade govorio o Bosni i Hercegovini. Bob Bratina je napisao: “U ime Vlade Kanade svim Kanađanima bosanskog porijekla čestitam Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine. Bosanska zajednica u Kanadi treba biti ponosna na svoje naslijeđe i ljepotu svoje bosanskohercegovačke zemlje. Čast mi je izdati ovu čestitku Bosansko – kanadskoj zajednici. Tijekom svog života bio sam blagoslovljen da upoznam bosanski narod, bosansku historiju, kulturu i tradiciju. Prošlo je mnogo godina otkako sam imao priliku posjetiti vašu divnu zemlju i nadam se da ću jednog dana uskoro dobiti priliku da još jednom iskoristim tu ljepotu. Primite moje najbolje želje za divan Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine”.

Čestitku je poslao i Brian Masse, član Kanadskog parlamenta i parlamentarni kritičar za inovaciju, nauku i ekonomski razvoj, čovjek i humanista koji je bio sponzor obe rezolucije o genocidu u Srebrenici, usvojene u Kanadskom parlamentu, te sponzor parlamentarne peticije za usvajanje zakona o krivičnom sankcionisanju negatora genocida u Srebrenici u Kanadi. Brian Masse je napisao: “Želim čestitati bosansko-kanadskoj zajednici 1. mart Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine. Prije dvadeset i devet godina, građani Bosne i Hercegovine glasali su za nezavisnost Bosne i Hercegovine na referendumu održanom između 29. februara i 1. marta 1992. Parlament Bosne i Hercegovine je 6. marta prihvatio rezultate referenduma. Evropska zajednica je 7. aprila 1992. godine priznala Bosnu i Hercegovinu kao nezavisnu državu. Tokom prošlosti bilo je mnogo tragedija i izazova za građane u Bosni i Hercegovini, ali ona je očuvala svoju nezavisnost i demokratsko društvo radeći za bolju budućnost. Bosansko-kanadska zajednica, kao bitni dio države Kanade, kontinuirano podržava i zalaže se za  demokratsku i nezavisnu Bosnu i Hercegovinu s čime se svi Kanađani slažu i podržavaju”.

Gradonačelnik Toronta, največeg grada u Kanadi i jednog od največih gradova u svijetu John Tory u svojoj čestitku je napisao: “Zadovoljstvo mi je uputiti pozdrave i srdačnu dobrodošlicu članovima bosansko – kanadske zajednice koja ove godine obilježavava Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine putem interneta. Drago mi je što ćete se moći virtualno okupiti sa članovima svoje zajednice i saznati više o historiji Bosne i Hercegovine. Hvala našoj aktivnoj bosanskoj zajednici u Torontu i Kanadi na jedinstvenom doprinosu bogatoj, kulturnoj raznolikosti našeg grada.Toronto je jedan od najmultikulturalnijih svjetskih gradova i dom ljudima iz cijelog svijeta. Vrijedni doprinosi multikulturnih zajednica jačaju naše društvo i doprinose geslu našeg grada “Raznolikost je naša snaga”. Događaji poput ovog slave bogatu kulturu i tradiciju i Toronto čine još bogatijim. U ime Gradskog vijeća Toronta, primite moje najbolje želje povodom Dana nezavisnosti uz želju za nastavak uspješnog rada”.

Dugi niz godina gradonačelnik Hamiltona Fred Eisenberger, veliki prijatelj Bosne i Hercegovine čestita državne blagdane Bosne i Hercegovine. U svojoj čestitki ove godine je napisao: “Zadovoljstvo mi je pozdraviti bosansku zajednicu u Hamiltonu povodom obilježavanja Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine. Ovaj dan obilježava godišnjicu referenduma o proglašenju suverene i nezavisne Bosne i Hercegovine. Bosanski narod ima na šta biti jako ponosan od tog proglašenja nezavisnosti 1992. godine. Bosna i Hercegovina je danas stub demokratije i slobode na Balkanu. To je primjer zajedničkog rada u miru. Mnogima daje primjer onoga što je moguće kada se radi zajedno. Zahvalan  sam na kontinuiranom doprinosu bosanske zajednice kulturnoj raznolikosti Hamiltona. Vaš doprinos  obogaćuje naš grad. Ponosni smo što je bosanska zajednica pronašla mjesto s nama. Nastavljamo raditi zajedno da Hamilton postane zajednica koju možete nazvati domom, živjeti u slobodi i podizati porodicu”.

Članica Skupštine grada Hamiltona Maria Pearson, veliki prijatelj Bosne i Hercegovine svake godine čestita državne bosanskohercegovačke blagdane. U ovogodišnjoj čestitki Maria Pearson je napisala: ” Želim čestitati i uputiti svoje najbolje želje bosanskoj zajednici povodom obilježavanja 1. marta Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine. Vaš revolucionarni povijesni pokret 1. marta 1992. za savremenu Bosnu i Hercegovinu potvrdio je državnost Bosne i Hercegovine, uključujući nezavisnost i samoodređenje, što je izrazila većina građana važne države Bosne i Hercegovine. Tog nezaboravnog dana Bosna i Hercegovina postala je član međunarodne zajednice i priznata kao 177. članica Ujedinjenih nacija. Pohvaljujem bosansku zajednicu u Kanadi koja svake godine prepoznaje značaj Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine”.

Hamilton je jedinstven grad u svijetu koji obilježava najznačajnije bosanskohercegovačke državne blagdane. I ove godine odlukom gradonačelnika Hamiltona Freda Eisenbergera na zgradi Skupštine grada u znak Dana nezavisnosti BiH se vijori bosanskohercegovačka državna zastava. Istovremeno na više najvažnijih objekata u Hamiltonu je napisano: “Sretan 1. mart, Dan nezavisnosti BiH”. Na kraju veliki, historijski, elektronski simbol Hamiltona ispred zgrade Skupštine Hamiltona je u predvečerije Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine osvijetljen u bojama bosanskojercegovačke zastave.

Povodom 1. marta Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine, historijskog datuma koji svjedoči o višestoljetnom identitetu bosanskohercegovačke nezavisnosti upučujemo iskrene čestititke svim Bosancima i Hercegovcima, koji ovu zemlju doživljavaju kao svoju domovinu, kako u Bosni i Hercegovini, tako i u dijaspori.
Iako Referendum o nezavisnosti Republike Bosne i Hercegovina predstavlja ispunjenje višestoljetnog političkog stremljenja bosanskohercegovačkog bića, Evropska zajednica, Ujedinjene nacije i međunarodna zajednica, iako su prihvatili rezultate referenduma za suverenu i nezavisnu Bosnu i Hercegovinu i međunarodno je priznali, nažalost, nisu zaštitili Republiku Bosnu i Hercegovinu – svoju članicu, žrtvu oružane agresije i genocida, navodi se u saopštenju i čestitci Bosansko-kanadske tzajednice .

(Kliker.info)

01.03.2021.

ZIJA DIZDAREVIĆ : MUKE POBJEDNIČKOG REFERENDUMA

Muke pobjedničkog referenduma

Foto: FENA/Mario Obrdalj

Tri datuma su odredila sudbinu savremene bosanskohercegovačke države – 25. 11. 1943., 1. 3. 1992. i 21. 11. 1995. godine. Ovaj središnji datum od prije 29. godina nosi višestruke poruke. Uz ostalo, tada je i neposredno izraženom voljom naroda označen kraj socijalističke ere Bosne i Hercegovine – kao države unutar jugoslovenske federacije, uspostavljene na anti(naci)fašističkim temeljima – i po najdemokratskijem modelu odlučeno da BiH bude nezavisna država.

Zašto taj referendum označavam pobjedničkom, posebice gledano iz ugla bh. današnjice? E, pa upravo zato. Uprkos svemu što se zbilo u ovih gotovo tri decenije, još nije pobjeđena ubjedljiva većinska volja naroda, još postoji država Bosna i Hercegovina.

To historijsko, do tada nezabilježeno demokratsko izjašnjavanje BiH se odvijalo u nedemokratskom, ratom zahvaćenom i neprijateljskom okruženju. Trupe pod vođstvom ključnog izdajničkog komandnog dijela JNA bile su posvud po BiH. Ta, sad već paravojna formacija, naoružavala je poslušni i propagandnim manipulacijama zastrašeni dio srpskog stanovništa. Na prostoru vlasti Srpske demokratske stranke nije se mogao regularno organizovati referendum, a Srbima drugdje se prijetilo da ne smiju izaći na izjašnjavanje. Veliki broj Hrvata čekao je direktive vođstva HDZ-a iz Zagreba i glasao drugi dan. Ipak, gotovo dvije trećine bh. građana s pravom glasa su se izjasnili za nezavisnost, gotovo svi koji su se pojavili na glasačkim mjestima. Sve su nadzirali međunarodni posmatrači.

Bosanci i Hercegovci su položili historijski ispit u gotovo nemogućim uslovima. I zato je pobjednički referendum. Referendum koji je od prvog dana sve do danas na nemilosrdnim udarima. Dužni smo onima što su ga izglasali a nisu više s nama, onima koji su dali živote za tu epohalnu odluku, dužni smo sebi svi mi koji ne odustajemo od bosanskohercegovačke ideje da tu pobjedu odbranimo. To nije lako jer mnogo toga ne zavisi od nas.

Izdaja države – Odlučujuća politička činjenica za krvavi raspad SFRJ i bosanskohercegovačku tragediju nije bila u hiperagresivnom velikosrpskom projektu koji je predvodio Slobodan Milošević već odluka veleizdajničkog vrha JNA da stane uz tu nakanu. Ne bi velikosrpski naum mogao biti takvih razmjera i s takvim užasnim posljedicama da nije ima tako organizovanu, brojnu i ubitačnu vojnu mašineriju  u svojoj službi. Ta vojna vrhuška deklarisala se kao zaštitnik samo jednog naroda, a u praksi kao udarna agresorska pesnica na sve druge yu-narode i narodnosti. Napravljena je masovna i većinom prisilna mobilizacija, u okrilju te otuđene oružane nemani nastale su vojne formacije paradržavnih tvorevina Republike Srpske Krajine u Hrvatskoj i Republike Srpske u BiH. Pod tim skutima išle su i koljačke četničke formacije i druge zločinačke legije formirane od mračnjačke službe bezbjednosti Miloševića. Nastala je potom vojska nelegalne i nelegitimne Slobine Jugoslavije iliti Srboslavije. Oficirski kadar neustavne Vojske Republike Srpske bio je (i ostao) na platnom spisku i u penzionom fondu beogradskih vlasti.

Voljom tadašnjih vojnih moćnika JNA je izdala državu koja ju je iznjedrila, učinivši armijski kompleks državom u državi – sa ogromnim budžetom, svojom proizvodnjom, infrastrukturom, obrazovnim i zdravstvenim institucijama, stambenim i rekreativnim fondom… I sve to bez pravog nadzora civilnih vlasti. JNA je izdala narodnooslobodilačku osnovu na kojoj je nastala i preobratila se u oružanu pesnicu, u suštini, nacifašističkog plana. Izdala je Bosnu i Hercegovinu na čijem je tlu nastala, gdje su vođene najteže bitke protiv okupatora i domaćih izdajnika u Drugom svjetskom ratu.

Tu odlučujuću izdaju i zavnobihsko-avnojevske republike-države Bosne i Hercegovine, pratila je izdaja iznutra. Protuustavno nastala Srpska Republika Bosna i Hercegovina (poslije preimenovana u Repubiku Srpsku), pa druga paradržavna tvorevina Hrvatska zajednica Herceg Bosna koja će prerasti u Hrvatsku Republiku Herceg-Bosnu. To su bile političko-teritorijalne platforme, u osnovi kvislinške naravi, u službi srpskog i hrvatskog velikodržavlja.

Tada počinje strategija samoiskorjenjivanja bh. Srba i Hrvata, negiranje sopstvenog historijskog porijekla a time, u biti, i prava na BiH, politička i kulturna identifikacija sa Srbijom i Hrvatskom,  uz omalovažavanje bh. države i svoje geneze.

Bosnu i Hercegovinu su potom izdale Evropska zajednica (kasnije Unija), koja je tražila od BiH referendum o nezavisnosti i Organizacija Ujedinjenih nacija, čiji je član bh. država postala u maju 1992. godine. Sjedinjene Američke Države su dan nakon Evropske zajednice priznale BiH, 7. aprila te godine, i zažmirile na agresiju na BiH koja je počela i iz dana u danas donosila sve užasnije zločine i druge nesreće. Djelovanje međunarodnih mirovnih snaga bilo je najvećim dijelom u korist agresora i njegovih eksponenata u BiH.

U takvim zaumnim okolnostima počeo je otpor i odbrana bh. države. Najznačajnije je bilo samoorganizovanje dobrovoljaca, aktiviranje policijskih snaga, potom institucionalno okupljanje oko Teritorijalne odbrane BiH, koja je prethodnih godina od komande JNA svjesno oružano onemoćana. Nastala je Armija Republike BiH bez ikakvih nužnih preduslova osim volje, hrabrosti i spremnosti na žrtvovanje.

Izgubljena republika – Bosna i Hercegovina dobila je atribut Republika – usred odlučujuće faze Drugog svjetskog rata i Narodnooslobodilačke borbe na tlu Jugoslavije – odlukama Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine (ZAVNOBIH) i Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije (AVNOJ), ravnopravna drugim republikama u budućoj federalnoj zajednici – Sloveniji, Hrvatskoj, Srbiji, Crnoj Gori, Makedoniji.

Uz taj naziv, BiH je dobila i odrednicu države. Zajedno sa drugim republikama dio ključnih državnih nadležnosti je povjeren Federaciji. Takvo opredjeljenje dobilo je pravno-političku punoću u Ustavima SFRJ i SRBiH 1973. godine. To je vrijeme kada Muslimani (kasnije Bošnjaci) postaju ustavno priznati kao narod.

Ruiniranje republikanskog uređenja počinje simbolički uklanjanjem prednaziva Socijalistička. Ta izmjena je bila logična, neminovna. Ali je praćena razgradnjom institucija koje su BiH ostvarivale kao državonosnu Republiku. Osnovicu te demontaže je činilo uvođenje trodiobnog principa, razdjeljujućeg trostranačkog vladanja, što je erodiralo republičku homogenost. To načelo je primjenjeno i u podjeli uticaja na javne ustanove, društveni proizvođački sektor i druge resurse. Takav destruktivni pristup je rezultat predizbornog i postizbornog koaliranja tri etnostranke – Stranke demokratske akcije, Srpske demokratska stranke, Hrvatske demokratske zajednice. Dakle, nije Dayton donio takav koncept vlasti, on je već bio inauguriran i praktikovan. Mirovni sporazum ga je verifikovao na najgori mogući način, kao i učinke rata i genocidne posljedice.

Zaprepašćujući vrhunac te međunarodno-pravno-političke perverzije je oduzimanje odrednice Republika državi Bosni i Hercegovini i davanje te oznake jednom od entiteta, uz naziv po samo jednom narodu, a što nema nikakvu historijsko-demografsko-političku podlogu. U krajnjem, na tom prostoru prije ratnih pustošenja bilo je preko 40 odsto onih što se nisu izjašnjavali kao Srbi. Taj zaumni potez s nazivom Republika Srpska nije nikako formalne prirode, izazvao je i izaziva teške posljedice po bh. biće u svakom pogledu.

Prevareni građani – Referendum za nezavisnost održan je 29. 2. i 1.3. 1992. s pitanjem: Jeste li za suverenu i nezavisnu Bosnu i Hercegovinu, državu ravnopravnih građana, naroda Bosne i Hercegovine – Muslimana, Srba, Hrvata i pripadnika drugih naroda koji u njoj žive?

Dakle, izbjegnut je zvanični naziv Republika Bosna i Hercegovina. Izostavljanje republikanske odrednice je rezultat te trodiobne logike i prakse.

Nezavisnost su proglasile Slovenija, Hrvatska i Makedonija 1991. godine. Kod nas sve ide po onoj pohiti, polahko, pa je i s tim sudbonosnim pitanjem bilo tako. Istina, BiH je bila u sasvim drugoj situaciji. Slovenija i Hrvatska imale su čvrsto zaleđe i odlučujuću podršku u Njemačkoj, Austriji i Vatikanu (i za nezavisnost i tokom agresije na tu zemlju), a i Makedonija ne bi mogla povući taj potez bez vanjske potpore. Iza BiH nije stajao nijedan zapadni autoritet međunarodnog uticaja.

U subotu i nedjelju 9. i 10. novembra 1991. Srpska demokratska stranka – pod mentorstvom Beograda i oružanom pratnjom otuđenih dijelova JNA i paravojnih bandi – organizovala je nelegalni plebiscit. Izjašnjavalo se za ostanak u već nepostojećoj Jugoslaviji i rezultat je bio plebiscitarno – za. Plavi glasački listići bili su za Srbe, a žuti za sve druge. Logika aparthejda i praksa segregacije. To je bio antiustavni čin, rezultat tog izjašnjavanje nije dobio međunarodnu podršku.

Ali kad pogledam stanje danas, pitanje je da li je nezakoniti plebiscit nadvladao najšire međunarodno priznati referendum, da li Bosnom i Hercegovinom vlada njena državna vlast ili paradržave – reafirmisanjem ratnih Republike Srpske (u njeno ime su učinjeni najteži ratni zločini do genocida, prema presudama Haškog tribunala) i HR Herceg-Bosne (presudom u Hagu njenim vođama označena je kao okvir za udruženi zločinački poduhvat, uz učešće političkog vrha Hrvatske)? Ko ima veći uticaj u BiH – Sarajevo ili Beograd i Zagreb?

Ondašnji i ovdašnji građani, Bosanci i Hercegovci, višestruko su prevarani – od 1990. naovamo. I od nacionalno određenih stranaka kojima su vjerovali i od opozicionih komformista i od međunarodnih autoriteta koji bi trebalo da su garanti mirne stabilne i funkcionalne bh. države, a čijem su unakazivanju dobrano doprinijeli.

Prevareni su i nebrojeni bh. Srbi i Hrvati koji su manipulacijama političara, što su djelovali u njihovo ime, ostali bez vjekovnih ognjišta i bh. legitimacije, te rasuti po svijetu ili ga napustili.

Odbrana demokratije – Prema nekim procjenama, u BiH je oko 300.000 građana, mogućih glasača, koji nisu za stranke s nacionalnim predznakom. To je veliki, obećavajući potencijal.

Kako je nedavno pisano na ovom portalu (Prošlost i sadašnjost razaraju budućnost), Kurt Bassuener, Valery Perry, Toby Vogel i Bodo Weber (Democratization Policy Council) nastoje animirati odlučujuće zapadne države i njihove asocijacije, zagovarajući prelazni projekat za BiH kombinovan od dejtonskih i briselskih principa, sa snažnijim djelovanjem OHR-a. Četvoro autora nove strategije za BiH oblikovali su model sendvič-model. U središtu modela je trenutna vladajuća klasa na koju se vrši pritisak, izazivajući strah, koordinacijom djejstva međunarodne zajednice odozgo i građana mobiliziranih za promjene odozdo.

Ima li mogućnosti da se bar značajan dio tih oko tri stotine hiljada građana samoorganizuje i da dobijemo civilno udruženje koje bi predstavljao, recimo, Bosanskohercegovački sabor? To bi bio demokratski izraz težnje za stabilnom, funkcionalnom, prosperitetnom bh. državom, članicom NATO i EU.

Nužno je da do narednih izbora četvorka na vlasti u Sarajevu brojčano i programski ojača i da se teritorijalno proširi. Istodobno, bitna je pravosudna diskreditacija vladajućih etnostranaka i lidera.

Referendum za nezavisnost je najdemokratskiji čin u političkoj historiji države Bosne i Hercegovine. To je civilizacijska dragocjenost čije tekovine treba (od)braniti. Da bi to uspjevalo nužna je unutrašnja i međunarodna politička sinergija svih onih koji žele što snažniju, zdraviju i napredniju državu, s građaninom kao njenim temeljnim subjektom i zaštitom njegovih neotuđivih prava, među kojima je i nacionalni identitet.

01.03.2021.

DODIK STAO U ODBRANU HRVATSKE, BISERA TURKOVIĆ PISALA RADMANU: "Tražimo priznanje slobodnog pristupa otvorenom moru za BiH"

DODIK STAO U ODBRANU HRVATSKE, BISERA TURKOVIĆ PISALA RADMANU: "Tražimo priznanje slobodnog pristupa otvorenom moru za BiH"

Nakon što je Turković izrazila verbalnu notu, predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik stao je u odbranu Zagreba, tvrdeći da Hrvatska ima suvereno pravo proglasiti ekonomski pojas (EEZ) u Jadranskom moru čime, kako je tvrdio, ne uskraćuje prava Bosne i Hercegovine te je osudio potez Turković.

Hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radmanosim što je zaprijetio da Hrvatska neće dozvoliti da Bosna i Hercegovina ikada bude građanska država, u jučerašnjem intervjuu povodom početka rada Večernjakove televizije u Bosni i Hercegovini, otvoreno je kritizirao šeficu bh. diplomatije i zamjenicu predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH, Biseru Turkoviću, zbog protestne note na praktično jednostranu odluku o hrvatskom proglašenju isključivog ekonomskog pojasa u Jadranu (EEZ).

Podsjetimo, više udruženja iz Bosne i Hercegovine upozorilo je na ovaj potez Hrvatske "ukazujući da Bosna i Hercegovina ima pravo slobodnog prolaza na otvoreno more".

Nakon što je Turković izrazila verbalnu notu, predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik stao je u odbranu Zagreba, tvrdeći da Hrvatska ima suvereno pravo proglasiti ekonomski pojas (EEZ) u Jadranskom moru čime, kako je tvrdio, ne uskraćuje prava Bosne i Hercegovine te je osudio potez Turković.

Zajedničko dobro

Hrvatska je to, naravno, iskoristila to u svoju korist. Grlić Radman je za Večernji TV kazao da se postavlja pitanje nadležnosti za vanjsku politiku, jer "vidjeli ste i reakciju jednog člana Predsjedništva BiH koji se nije složio s tom notom".

"Razgovarao sam telefonski s ministricom Turković i najavio sam joj taj potez, a istodobno je naš veleposlanik u Sarajevu predao notu o namjeri Hrvatske da proglasi isključivi gospodarski pojas. On ne ometa ni prolazak brodova kroz teritorijalne vode Republike Hrvatske niti krši druge međunarodne propise. I tu ne vidimo razlog za zabrinutost bilo koga.

Sve je to objasnio i naš veleposlanik predsjedatelju Vijeća ministara BiH Zoranu Tegeltiji i s te smo strane čak dobili i čestitke na potezu, jer riječ je o suverenim pravima naše države. Zato nas je začudila nota ministrice Turković. No nismo je mogli prihvatiti kao legitimnu, jer pokazalo se da vlasti u BiH nisu složne o tom pitanju. Nama je važno ustanoviti je li to osobni stav ili usuglašeni stav institucija koje su nadležne za to pitanje temeljem Ustava BiH. Dobar je primjer Trgovska gora, gdje je u neku ruku postojao konsenzus nositelja vlasti svih triju naroda. Ovdje to nije bio slučaj", kazao je Grlić Radman.

Podsjetimo, šefovi diplomacije Hrvatske, Slovenije i Italije usvojili su 19. decembra prošle godine na sastanku o hrvatskom i talijanskom proglašenju isključivih ekonomskih pojaseva (EEZ) u Jadranskom moru, Zajedničku izjavu po kojoj dijele viziju mora kao mosta koji ujedinjuje sve narode ovog područja te kao izvora napretka za sve.

"Jadransko more kao poluzatvoreno more s intenzivnim pomorskim prometom i ranjivim ekosustavom treba integrirani pristup očuvanju okoliša, sprječavanju rizika i osiguravanju održivog razvoja", navodi se u zajedničkoj izjavi ministra Gordana Grlića Radmana, italijanskog ministra Luigija Di Maija i slovenskog Anžea Logara s trilateralnog sastanka u Trstu.

Sredinom istog mjeseca ministar Gordan Grlić Radman predstavio je hrvatskoj Vladi odluku o hrvatskom proglašenju isključivog ekonomskog pojasa u Jadranu (EEZ), paralelno s takvom italijanskom odlukom.

"Hrvatska i Italija dvije su susjedne obalne države s najdužim obalama na Jadranskom moru koje je poluzatvoreno i sa izuzetno osjetljivim morskim eko-sustavom. Stoga je važno surađivati kako bi se na odgovarajući način zaštitilo i očuvalo prirodno bogatstvo Jadranskog mora te osiguralo njegovo održivo gospodarenje", rekao je tada hrvatski ministar.

Međutim, dopis od 27. januara 2021. godine kojeg je Turković uputila Grlić Radmanu, a kojeg je portal Radiosarajevo.ba imao na uvid, baca drugačije svjetlo na navedene događaje, te je očito da Bosna i Hercegovina kao zemlja s izlazom na more traži da bude uključena u razgovore o pitanjima EEZ, što, očito, nekome ne odgovara.

U dopisu se navodi da Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine izražava svoje čestitke Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske u s obzirom na namjeru Republike Hrvatske da proglasi, zajedno s Italijom isključiva ekonomska zona (EEZ) u Jadranskom moru, ali da želi upozoriti na neke činjenice.

"Bosna i Hercegovina, kao priobalna država na Jadranskom moru, naglašava svoju želju i posvećenost aktivnom i konstruktivnom uključivanju i doprinosu svim raspravama, konsultacijama i procesima koji se odnose na Jadransko more – zajedničko i javno dobro za sve njegove primorske države i region u cjelini", navedeno je.

Isključivanje BiH

Turković je dodala da Bosna i Hercegovina podsjeća Republiku Hrvatsku na ove činjenice.

"Baš kao i Republika Hrvatska, Bosna i Hercegovina je stranka potpisnica iste međunarodne Konvencije u pogledu mora i zaštite okoliša i naglašava potrebu za bliskom suradnjom i suradnjom naših dvije primorske države kada je u pitanju Jadransko more. Ovo pitanje dalje podvlači neophodnost finalizacije Ugovora o državnoj granici između Bosne i Hercegovine Hercegovine i Republike Hrvatske, posebno kada je riječ o pristupu i korištenju Jadranskog mora", dodala je.

Nadalje, šefica bh. diplomatije u dopisu traži službeno i nedvosmisleno priznanje Republike Hrvatske da Bosna i Hercegovina ima status priobalne države Jadranskog mora i slobodan i neograničen pristup države Bosne i Hercegovine otvorenom moru, kao obalnoj državi, u skladu s Konvencijama o pomorskom pravu na koju su se obavezale i BiH i Hrvatska, ali i EU.

"U duhu suradnje između naše dvije zemlje kao susjeda koji dijele gotovo 1000 kilomentara kopnene granice i dvije priobalne države sa zajedničkim pristupom Jadranskom moru, Bosna i Hercegovina Hercegovina se raduje pozivu da učestvuje u svim daljim diskusijama koje se odnose na proglašenja isključivog ekonomskog pojasa (EEZ) na Jadranskom moru, kao i druga pitanja koja se tiču obalnih država Jadranskog mora. Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine koristi priliku da Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske ponovi garancije svog najvećeg poštovanja", navedeno je u dopisu.

S ovim dopisom Turković je upoznala i adrese u Evropskoj uniji.

Sudeći prema reakcijama Grlić Radmana, zvanični Zagreb u posljednjim aktivnostima nije sklon da garantira Bosni i Hercegovini pravo korištenja slobodnog pristupa otvorenom moru (kao što još uvijek nije riješeno pitanje granica dvije zemlje), što implicira probleme u međususjedskim odnosima, ma koliko to Hrvatska negirala.

01.03.2021.

SRAMOTA, ČOVIĆEV MINISTAR SVJESNO KRŠI USTAV BiH: Josip Grubeša ne priznaje najznačajniju instituciju u BiH...

SRAMOTA, ČOVIĆEV MINISTAR SVJESNO KRŠI USTAV BiH: Josip Grubeša ne priznaje najznačajniju instituciju u BiH...

- Je li to izdaja bošnjačkih interesa? Znaju li oni šta je Akademija nauka i umjetnosti? Znaju li oni da je to krovna institucija? A onda mi pričamo o Srpskoj akademiji nauka i umjetnosti, šta oni rade, umjesto mi da se borimo za svoju Akademiju nauka i umjetnosti, koja je svetinja, to je institucija, to je zaštita i Bošnjaka i svih, a ne ove neke područne”, rekao je Čampara u emisiji TV Face.

Kako je Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine i državni ministar pravde Josip Grubiša odbio izvršiti odluku Ustavog suda Bosne i Hercegovine, upisati Akademiju nauka i umjetnosti BiH (ANU BiH) u Registar pravnih lica BiH, N1 je tražio reakcije i odgovor na pitanje da li je ministar prekršio Ustav BiH?

Ministarstvo se rukovodilo time, da “Akademiju nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine nisu osnovale institucije BiH, formirane nakon 14. decembra 1995, nego institucije SRBiH, odnosno RBiH”, navedeno je u rješenju ministarstva koje posjeduje N1.

Tražili smo reakciju Alme Čolo, predsjedavajuće Ustavnopravne komisije i poslanice SDA u Predstavničkom domu Parlamanta BiH. Čolo pojašnjava kako Ustavni sud smatra da je odbijanje zahtjeva Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine za upis u Registar suprotno ustavnom načelu vladavine prava i ustavnom načelu kontinuiteta pravnih propisa iz Aneksa II Ustava Bosne i Hercegovine, koji osigurava institucionalni kontinuitet ove institucije.

“Ako ministar pravde i nakon Odluke Ustavnog suda donosi Rješenje kojim odbija upis Akademije nauka i umjetnosti u Registar, onda je to izigravanje Odluke Ustavnog suda u konkretnom predmetu i nepriznavanje ustavnih načela pravne države i kontinuiteta pravnih propisa Bosne i Hercegovine. Po mom mišljenju njegovo postupanje ima karakter nepoštivanja odluke Ustavnog suda, što će sigurno biti predmet analize Ustavnog Suda BiH i donošenja posebnog rješenja kojim će se utvrditi da Odluka nije izvršena na način i u skladu sa onim kako je zaključio Ustavni sud”, izjavila je za N1 Čolo.

Aljoša Čampara, do sinoć visoki funkcioner SDA, od sinoć novi član Naroda i pravde gostujući u emisiji Face to Face, Senada Hadžifejzovića sam je reagovao na postupke ministra pravde Bosne i Hercegovine Josipa Grubeše.

“I šta je najgore, Ustavni sud Bosne i Hercegovine je donio presudu da naša Akademija nauka i umjetnosti, kao najznačajnija institucija Bosne i Hercegovine je državna i da se mora upisati u Registar. On ne želi da provodi tu presudu, ministar iz HDZ. I jučer ga ministri iz SDA podrže da ne bude smijenjen. Je li to izdaja bošnjačkih interesa? Znaju li oni šta je Akademija nauka i umjetnosti? Znaju li oni da je to krovna institucija? A onda mi pričamo o Srpskoj akademiji nauka i umjetnosti, šta oni rade, umjesto mi da se borimo za svoju Akademiju nauka i umjetnosti, koja je svetinja, to je institucija, to je zaštita i Bošnjaka i svih, a ne ove neke područne”, rekao je Čampara u emisiji TV Face.

Kako iza svega “stoji politika” ukazuje u svojoj kolumni za nap.ba, akademik Esad Duraković, ističu i “da ministra spašava i pravni haos promovira – podržavajući ministra u Parlamentu – SDA, dakle ista ona stranka koja prodaje maglu o svojoj državotvornosti. Ta stranka, na taj način, daje podršku rušenju najviše naučne institucije u zemlji, one koja je pred obilježavanjem 70 godina od osnivanja.”

Podsjećamo da je punomoćenik ANU BiH, već poslao prigovor OHR-u, u kojem traži od gospodina Valentina Inzka da sprovede Odluku Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.

Nezvanično saznajemo, da će Ustavni sud BiH, najviša sudska instanca naše države, sigurno analizirati izvršenje svoje odluke i preduzeti odgovarajuće mjere, tj. posebnim rješenjem konstatovati da njegova odluka nije izvršena i o tome obavijestiti nadležni organ krivičnog gonjenjenja, jer ministar države krši Ustav iste te države u kojoj je ministar pravde.

01.03.2021.

MOST: ČIJA ĆE DJECA VRAĆATI VUČIĆEVE DUGOVE?


///////////////////////

'Pomoć' u odgodi za zaduženje

////////////////////////////////

//////////////////////////

Noviji postovi | Stariji postovi

Jedinstvena Bosna i Hercegovina
<< 03/2021 >>
nedponutosricetpetsub
010203040506
07080910111213
14151617181920
21222324252627
28293031

MOJI LINKOVI

MOJI FAVORITI

Brojač posjeta
88949623

Powered by Blogger.ba