Jedinstvena Bosna i Hercegovina

Dobrodošli na moj blog

18.01.2018.

KOLINDA GRABAR-KITAROVIC POSJETILA AHMICE



Kolinda Grabar-Kitarović Ahmićma i Križančevom selu : Iskazala sam pijetet žrtvama rata u srednjoj Bosni


Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović posjetila je danas Ahmiće iako to protokolom nije bilo najavljeno, piše agencija Patria.

Grabar Kitarović poklonila se žrtvama Ahmića kod spomen-obilježja i položila cvijeće. U Ahmićima je 16. aprila 1993. ubijeno 116 Bošnjaka, među kojima je bilo 33-oje žena i djece. Ovaj zločin otkrili su pripadnici mirovnih snaga UN-a.

U Ahmićima je ranije bio predsjednik Ivo Josipović, koji je kazao da bi Grabar-Kitarović trebala posjetiti Ahmiće.

Hrvatska predsjednica posjetila je i Križančevo Selo kod Viteza.

“U Ahmićima i Križančevom selu iskazala sam pijetet žrtvama rata u srednjoj Bosni. Moramo učiniti sve da nijedna majka više nikada ne oplakuje dijete ili supruga izgubljenog u ratu na ovim prostorima. To je trajna zadaća nas i svih budućih generacija”, kazala je hrvatska predsjednica.

Hrvatska predsjednica posjetila je i Križančevo Selo kod VitezaUred predsjednice Republike Hrvatske

Grabar-Kitarović danas završava zvaničnu posjetu Bosni i Hercegovini obilaskom nekoliko općina na području srednje Bosne u kojima su Hrvati većinsko stanovništvo.

Prvobitno planirana trodnevna posjeta skraćena je za jedan dan, pa je obilazak Tuzle, Dervente i Orašja otkazan, a razlozi za to isključivo su organizacijske prirode.

Iz krugova bliskih predsjednici saznaje se da će taj dio sjeverne Bosne posjetiti u martu, kad njen ured bude privremeno izmješten u Brodsko-posavsku županiju.

Zbog vremenskih uvjeta otkazan je i planirani obilazak franjevačkog samostana na Gučoj gori kod Travnika, pa će predsjednica posjetiti Novu Bilu, Vitez, Žepče i Usoru.

Zvanična posjeta hrvatske predsjednice Bosni i Hercegovini privukla je veliku pažnju bosanskohercegovačkih medija.

Hrvatska prijatelj Bosne i Hercegovine

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović poručila je jučer u Sarajevu da je Hrvatska uvijek bila i ostat će prijatelj Bosne i Hercegovine i snažan zagovornik jednakopravnosti svih njenih naroda i građana.

Istovremeno je, nakon susreta sa članovima Predsjedništva Bosne i Hercegovine, izrazila žaljenje zbog nepotrebnih političkih sukoba između zvaničnika dvije države proteklih sedmica, uključujući i optužbe koje su iz Bosne i Hercegovine stizale na njen račun.

“Nažalost, često su mi pripisivane izjave koje nisam davala”, kazala je.

Dodala je i da je u Sarajevo došla da bi poslala jasne i nedvosmislene poruke o politici Hrvatske i ličnim stavovima prema Bosni i Hercegovini.

“Moja prva dužnost je štititi nacionalne interese Hrvatske i hrvatskog naroda, ali isto tako želim graditi mir i prijateljstvo sa susjednim državama. Nema zemlje s kojom je to potrebnije raditi nego s Bosnom i Hercegovinom. Hrvatska je obvezna pozorno pratiti zbivanja u Bosni i Hercegovini i prijateljski ukazivati na te procese, a to se nikako ne može tumačiti kao miješanje u unutarnja pitanja”, rekla je Grabar-Kitarović.

Izetbegović za komunikaciju

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegović izjavio je bh. medijima da je lično zagovornik komunikacije i rješavanja otvorenih pitanja s Hrvatskom dijalogom te da je tokom razgovora s predsjednicom Grabar-Kitarović insistirao na tome da se počnu preduzimati konkretni koraci u tom pravcu.

“Insisistirao sam da se pojača komunikacija i da se ide naprijed. Pritom sam se pozvao na standarde, institucije i zakone koji su doneseni od međunarodnih organizacija u kojima smo članice i mi i Hrvatska, odnosno kanimo biti članica. To su Ujedinjene nacije i Evropska unija. Jedna od tih institucija je i Haški sud i moramo poštivati njegove odluke i pokazati pijetet (prema žrtvama)”, rekao je Izetbegović.

(Kliker.info-Aljazeera

//////////////////////////////////////

HRVATSKA PREDSJEDNICA O POSJETI AHMIĆIMA: 'Na mjesta pijeteta volim odlaziti u tišini' - 1

HRVATSKA PREDSJEDNICA O POSJETI AHMIĆIMA: 'Na mjesta .
17.01.2018.

HRVATSKA PREDSJEDNICA: NE MIJESAMO SE U UNUTARNJE STVARI BiH

Hrvatska predsjednica: Ne miješamo se u unutarnje stvari BiH







Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović boravi u trodnevnoj posjeti Bosni i Hercegovini.

Najprije se susrela s članovima Predsjedništva BiH s kojima je razgovarala o aktuelnim pitanjima između dvije zemlje.

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Dragan Čović nakon sastanka naveo je kako očekuje da će Hrvatska pomoći BiH na njenom putu ka Evropskoj uniji (EU) i aktivaciji MAP-a, te pozvao predsjednicu Grabar-Kitarović da bude partner Bosne i Hercegovine na tom putu.

"S obzirom da se mi nalazimo u izraženoj predizbornoj kampanji, ova posjeta je dobra prilika da Bosna i Hercegovine ostane na svom evropskom putu. Vjerujem da BiH i dalje zaslužuje Vašu pažnju. Kada je u pitanju MAP, zamolit ću Vas da Vi, gdje možete najviše intervenisati, intervenišete, jer BiH zaslužuje najvišu pažnju kada je riječ o aktivaciji MAP-a", istakao je Čović.

Također, privredna saradnja jedno je od polja koje, kako smatra Čović, doprinosi razvoju dobrih odnosa, ali i unutrašnjem razvoju BiH.

"Mislim da moramo raditi na jačanju trgovinskih odnosa i drugih struktura koje mogu omogućiti da mladi ljudi prepoznaju da BiH može biti podložna investicijama i tako kreirati budućnost", ocijenio je Čović.

BiH zaslužuje Vašu pažnju: Čović (na fotografiji: Dragan Čović i Kolinda Grabar-Kitarović)
BiH zaslužuje Vašu pažnju: Čović (na fotografiji: Dragan Čović i Kolinda Grabar-Kitarović)

BiH i Hrvatska najbliže su jedna drugoj i po mnogo čemu upućene jedna na drugu, te je, kako je navela predsjednica, interes Hrvatske da pomogne BiH na njenom putu ka onim ciljevima koje je sebi zacrtala.

Govoreći o zalaganju za Hrvate u BiH, Grabar-Kitarović ocijenila je kako se Hrvatska ne miješa u unutrašnje stvari Bosne i Hercegovine, ali da se zalaže za konstitutivnost svih naroda, a među njima i Hrvata.

"Bojim se da se u BiH, kad sagledamo situaciju i gledamo prema rješenju unutrašnjih pitanja koja opterećuju zemlju, to promatra kao dobitak za jedan narod, a gubitak za drugi. To što se zalažemo za ravnopravnost i konstitutivnost Hrvata ne znači da želimo da ta prava idu nauštrb ostalih naroda koji žive ovdje. Hrvatski narod želi mir i ravnopravnost s Bošnjacima i Srbima. Hrvati nisu, niti će biti nacionalna manjina, niti će dopustiti to", riječi su predsjednice Hrvatske.

U svjetlu izmjena Izbornog zakona Grabar-Kitarović je ocijenila kako se moraju ispoštovati sudske odluke, te istakla kako se ne miješa u unutrašnja pitanja BiH.

Izražavajući podršku napretku, kazala je i kako je ključno na tom putu osigurati puno funkcionisanje vlasti nakon izbora.

"Ključno je osigurati da nakon jesenskih izbora BiH osigura djelovanje institucija kako ne bi završile u paralizi. Ne želim da vam zakonodavstvo pišu međunarodne institucije, niti međunarodna zajednica, nego da to radite sami. Za to je potrebna politička hrabrost i mudrost i nadam se da će je politički čimbenici naći za dobrobit svojih naroda. BiH nije imala, niti će imati većeg zagovornika evropskog puta od Hrvatske. Hrvatska spada među nekoliko država koje zagovaraju argument da treba priznati kredibilni napor i tu sa drugim prijateljima radimo kako bismo pridobili i ostale saveznice", istakla je Grabar-Kitarović.

Predsjedavajući Čović iznio je očekivanja kako će do maja, kada je i krajnji rok, sa partnerima u BiH pokušati usaglasiti izmjene zakona, te osigurati provedbu rezultata općih izbora.

Hrvatska i BiH su značajni partneri, navela su oba državnika, te istakli kako su zemlje upućene jedne na drugu. Ipak, neka od pitanja se bespotrebno otvaraju, kazala je predsjednica Hrvatske, poput Pelješkog mosta.

Ocijenila je kako nema nikakvih smetnji za njegovu izgradnju, te navela kako je isto potvrdila i EU.

To je unutrašnje razvojno pitanje Hrvatske, podcrtala je, kao i stvar povezivanja hrvatske teritorije, a koje ne ide na štetu BiH.

Dok je trajao sastanak s članovima Predsjedništva BiH, ispred ispred Ambasade Republike Hrvatske u Sarajevu okupilo se oko 20 članova Bošnjačkog pokreta za ravnopravnost naroda.

Mirno okupljanje, kako su naveli, reakcija je na poruke premijera i predsjednice Hrvatske da će oni politiku prema susjedima i probleme s narodima u regiji rješavati onako kako je to radio Franjo Tuđman.

"Kolinda Grabar-Kitarović je dobrodošla u Bosnu i Hercegovinu, ali bez politike ratnog zločinca Franje Tuđmana", poručio je predsjednik Bošnjačkog pokreta za ravnopravnost naroda Sejfudin Tokić.

Tokom svoje posjete, predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović susrešće se i sa članovima kolegija oba doma Parlamentarne skupštine BiH, kao i sa predsjedavajućim Vijeća ministara BiH.

Predsjednica će se sastati i sa vrhbosanskim nadbiskupom, kardinalom Vinkom Puljićem, zatim visokim predstavnikom u BiH Valentinom Inzkom, te predstavnicama udruženja "Majke Srebrenice".

Dan će završiti svečanom večerom koju u njezinu čast priređuje Predsjedništvo BiH.

Drugi dan planirana je posjeta srednjoj Bosni, a prvi put će posjetiti i Tuzlu.

Na poziv potpredsjednika Republike Srpske Josipa Jerkovića, u sklopu službene posjete, predsjednica Hrvatske u petak će obići i Posavinu.

Planirano je da se susretne s s predstavnicima općine Derventa, crkvenim predstavnicima, te hrvatskim povratnicima iz ove općine i šireg područja.

17.01.2018.

MIRO LAZOVIC: "MISLIM DA JE KOLINDA UTICALA NA COVICA DA PROMIJENI STAV PREMA DODIKU"

MIRO LAZOVIĆ: "Kolinda je značajno uticala na Čovića da promijeni svoje stavove koje dijeli sa Dodikom"

"U tome kontekstu je i upozorena da mora na neki način uticati i da Dragan Čović i HDZ promijene politiku, te da se na neki način odnosi u regionu počnu graditi na drugačijim osnovama, jer Dragan Čović zajedno sa Miloradom Dodikom vodi optrećujuću politiku. Mislim da je Kolinda Grabar Kitarović upozorena i svjesna toga, i hoću da vjerujem da je u razgovoru sa Čovićem uticala na promjenu te politike", zaključio je Lazović.



MIRO LAZOVIĆ: 'Kolinda je značajno uticala na Čovića da promijeni svoje stavove koje dijeli sa Dodikom'
Mislim da je posjeta Grabar Kitarović dobrodošla, da je predsjednica Hrvatske došla u Bosnu i Hercegovinu koja joj je prijateljska zemlja. Hoću da vjerujem da su njene poruke dobronamjerne i da su nesporazumi koji su inicirani u proteklom periodu iz Hrvatske, kroz javne nastupe jednog dijela hrvatskih dužnosnika, pa i kroz izjave same predsjednice Kolinde, koje su dovele do nesporazuma između dvije države, ovom posjetom otklonjene, kazao je za Vijesti.ba potpredsjednik SDP-a Miro Lazović.

"Razumijem njene poruke koje su išle ka tome da Hrvatska treba da vodi o interesima hrvatskog naroda u BiH ali mislim da su ti interesi prenaglašeni kada je u pitanju politički status hrvatskog naroda u BiH za kojeg smatram da nije ugrožen, čak naprotiv, hrvatski narod je u potpunosti ustavno zastićen i u potunosti ravnopravan sa drugim narodima", kazao je Lazović za Vijesti.ba.

 

Dodao je da se bez sagledavanja slabosti politike HDZ-a ne mogu davati ocjene o ugroženosti hrvatskog naroda.

"Sa druge strane, predsjednica Kolinda ne bi trebala samo brinuti se o interesima hrvatskog naroda, već bi trebala da se brine i tome kakav je odnos hrvatskih političara u BiH prema drugim narodima. U tome kontekstu bilo bi dobro da je pomenula položaj građana srpske nacionalnosti u četiri kantona pod vlašću HDZ-a koji još nisu konstiutivni. Dakle, dok se otvoreno ne progovori o slabostima HDZ-ove politike u BiH prema drugim narodima ne mogu se davati ishitrene ocjene o ugroženosti hrvatskog naroda što smo imali priliku čuti u proteklom periodu", rekao je Lazović.

 

Lazović se osvrnuo i na današnju konstataciju Dragana Čovića da će biti usvojeni budžeti kazavši da je Kolinda Grabar Kitarović očito upozorena da politika HDZ-a i Dragana Čovića postaje problem za odnose ne samo u Bosni i Hercegovini nego i za odnose u regionu.

 

"U tome kontekstu je i upozorena da mora na neki način uticati i da Dragan Čović i HDZ promijene politiku, te da se na neki način odnosi u regionu počnu graditi na drugačijim osnovama, jer Dragan Čović zajedno sa Miloradom Dodikom vodi optrećujuću politiku. Mislim da je Kolinda Grabar Kitarović upozorena i svjesna toga, i hoću da vjerujem da je u razgovoru sa Čovićem uticala na promjenu te politike", zaključio je Lazović.



///////////////////////////////////////

INZKO NAKON SASTANKA S GRABAR-KITAROVIĆ: „Predsjednici je stalo do rješenja pitanja Izbornog zakona, podržat će svaki zdrav kompromis“

Kolinda Grabar-Kitarović, predsjednica Republike Hrvatske, službenu posjetu Bosni i Hercegovini i Sarajevu nastavila je sastankom s visokim predstavnikom međunarodne zajednice Valentinom Inzkom.


Image result for inzko kolinda grabar u bih

Nakon razgovora, Inzko je otkrio da je s hrvatskom predsjednicom razgovarao o raznim temama, ali i o izmjenama izbornog zakona u BiH. Prema njegovim riječima, predsjednici Hrvatske je jako stalo da u BiH dođe do pozitivnog rješenja zbog regionalne stabilnosti i da će ona podržati svaki zdravi kompromis, javlja Anadolu Agency (AA).

 

"Mislim da čiste unutrašnje politike više nema, ona ne postoji. Siguran sam da je predsjednici mnogo stalo da ovdje dođe do rješenja zbog regionalne stabilnosti, bilateralnih odnosa, zbog vjerodostojnosti Evropske zajednice i mislim da će ona podržati svaki zdravi kompromis u tom smislu", kazao je Inzko.

 

Visoki predstavnik je posebno istakao značaj ekonomske saradnje BiH i Hrvatske, kao prvih komšija.

 

"Teme razgovora su bile ekonomija, politička pitanja, regionalna stabilnost i naravno, pričali smo i o Izbornom zakonu, o nekim mogućnostima. Što se tiče ekonomije, važno je reći da je Hrvatska drugi najveći investitor, poslije moje zemlje Austrije. To je preko milijarde eura investiranih ovdje", rekao je Inzko.

 

Dodao je da je informisao hrvatsku predsjednicu da je u razgovorima s predstavnicima stranaka Evropska unija i Amerika, ali da u razgovorima učestvuje i OHR.

 

"Možda vam nije poznato, ali čovjek koji je pisao izborni zakon prije 22 godine sada radi za OHR, šef je mog pravnog tima. On isto posjećuje sve stranke u BiH, nastaviće razgovore iduće nedjelje. Izradili smo neke moguće opcije, ali još je rano da bi o tome pričali, a najvažnije je da postoji politička volja", naglasio je visoki predstavnik.

 

Grabar-Kitarović će osim današnjih sastanaka s državnim vrhom BiH, kardinalom Vinkom Puljićem, visokim predstavnikom Inzkom i predstavnicama udruženja Majki Srebrenice u Sarajevu, tokom trodnevnog boravka u BiH posjetiti Srednju Bosnu, Tuzlu i Posavinu.

 

Hrvatska predsjednica Grabar-Kitarović po drugi put je u službenoj posjeti BiH, nakon marta 2015. godine i prve posjete na početku njezinog predsjedničkog mandata.

 

(AA/SB)



////////

////////////////////////////////////////////

PRODUKTIVAN RAD PARLAMENTARACA: Nakon federalnog usvojen i budžet državnih institucija!

Zastupnički dom državnog Parlamenta većinom glasova usvojio je budžet institucija i međunarodnih obaveza BiH u iznosu od oko dvije milijarde KM, a za konačno usvajanje budžeta potrebna je i saglasnost Doma naroda što je u konkretnom slučaju čista formalnost.



PRODUKTIVAN RAD PARLAMENTARACA: Nakon federalnog usvojen i budžet državnih institucija!

Od 38 prisutnih zastupnika za budžet je glasalo njih 25, 11 ih je bilo protiv, a dvoje suzdržano. Budžet su podržali zastupnici SDA, HDZBiH, SBB-a, Saveza za promjene i SNSD-a, dok su protiv bili članovi SDPBiH, DF-a i Nezavisnog bloka. Podsjećamo, Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH usvojio je ranije danas ovogodišnji federalni budžet u iznosu od 2,88 milijardi KM.  

Predsjedavajuća Zastupničkog Doma Borjana Krišto je najavila kako će se nastavak 55. sjednice održati 31. januara, u skladu sa ranije prihvaćenim kalendarom aktivnosti Zastupničkog doma.

17.01.2018.

POTVRDJENO: SIPA CE PROVJERITI INFORMACIJE O "SRPSKOJ CASTI"!

POTVRĐENO: SIPA će provjeriti informacije o "Srbskoj časti"!

- Državna agencija za istrage i zaštitu trenutno vrši provjeru navoda u vezi sa Udruženjem "Srbska čast". Više informacija će biti poznato naknadno - rečeno je iz ove državne agencije.




POTVRĐENO: SIPA će provjeriti informacije o 'Srbskoj časti'!

"Srbska čast" je udruženje osnovano u Nišu prije pet godina i broji više od 40.000 članova. Osnivač Bojan Stojković tvrdi da su humanitarci, ali je priznao i da u njihovim redovima ima bivših kriminalaca.

"Jesam dobio orden Ruske federacije od Kaljakina, generala, zato što sam vodio proteste protiv NATO-a u Srbiji, a ne zato što sam tamo neke obuke izvršavao u Rusiji", tvrdi Stojković.

"Srbska čast" u Republici Srpskoj nema registrovano udruženje ali ima brojne simpatizere. Tvrde da su humanitarna organizacija i da se finansiraju od sopstvenih sredstava.

 

No, mediji pišu kako pripadnici „humanitarne“ Srbske časti u kampu u Nišu godinama vježbaju gađanje te da je Udruženje Srbska čast povezano sa Putinovim Noćnim vukovima koji su na crnoj listi SAD-a zbog terorističkih akcija u Ukrajini.

 

„Bratskom centru ponudili smo pomoć u vidu ljudstva. I da računaju na nas“, napisano je na stranici Srbske časti 7. juna 2016. godine iznad fotografije na kojoj „humanitarac u crnom“ Bojan Stojković  sa još sedmoricom ljudi pozira u „Rusko-srbijanskom humanitarnom centru“ u Nišu.

 

„Ja ne vjerujem da je to humanitarni centar. To je fasada i nije ono za šta se predstavljaju“, kazat će u novembru prošle godine, za srbijanski „Insajder“ komandant američke vojske za Evropu general Ben Hodžis.



Upravo ti „humanitarci“ iz centra u Nišu, u decembru i januaru bili su u Banjoj Luci, u Narodnoj skupštini RS i na obilježavanju Dana RS. Na jednoj od brojnih fotografija, na kojima poziraju u maskirnim uniformama, s njima u društvu nalazi se i čuvar logora Keraterm i osuđeni ratni zločinac Darko Došen. 



„Mi se bavimo humanitarnim radom“, kazao je za N1 vođa Srbske časti u RS Igor Bilbija, nekoliko puta hapšeni prijedorski kriminalac kojeg su još 2002. godine predstavnici UN-a u BiH označili kao saradnika kralja prostitucije Milorada Milakovića, Prijedorčanina koji je nakon što je osuđen u BiH pobjegao u Srbiju. 

„Humanitarac“ Igor Bilbija sjedio je u prvom redu u Narodnoj skupštini RS kada su veterani posljednjeg rata dodijelili posebno priznanje predsjedniku Srbske časti iz Niša Bojanu Stojkoviću. Na ulicama Banja Luke, 9. januara, Bilbija je, ponovo, bio rame uz rame sa Stojkovićem. 



„Garda Srbska čast“, piše iznad fotografije na kojoj Darko Došen, nekoliko puta hapšeni kriminalac Igor Bilbija i „najjači Srbin“ Bojan Stojković sa svojim prijateljima poziraju u vojnim uniformama. Iza njih je zastava ruskog udruženja ratnih veterana „Nasljednici pobjede“.



Istu zastavu Bojan Stojković je istakao i u „Rusko-srpskom humanitarnom centru“ u Nišu. Sa ruskim udruženjem „Nasljednici pobjede“ Srbska čast godinama njeguje dobre odnose. 

U decembru 2015. godine, opet u Nišu, predsjednik Srbske časti Bojan Stojković primio je delegaciju „Nasljednika pobede“ koju je predvodio general iz Moskve Valerij Vječeslavovič Kaljakin. Sastanku je prisustvovao i predsjednik Udruženja veterana iz RS Duško Vukotić koji je, ujedno, i predsjednik „Nasljednika pobjede“ za Republiku Srpsku. 

Tog 4. decembra 2015. godine, izvijestili su niški portali, u prisustvu Vukotića, zatim trojice ministara iz Abhazije, vođi Srbske časti Bojanu Stojkoviću dodijeljeno je priznanje i funkcija predsjednka „Nasljednika pobjede“ za Srbiju. 

Priznanje mu je uručio general Kaljakin lično. A ko je Valerij Vječeslavovič Kaljakin? Prema zvaničnoj biografiji objavljenoj na stranici „Nasljednika pobjede“, završio je medicinu, ali je godinama bio blizak Kabinetu predsjednika Ruske Federacije. Bio je, 2015. godine, član Komisije za organizaciju državne podrške i razvoja kulture Kozaka u okviruKabineta pPredsjednika Ruske Federacije.

U Vesniku „Nasljednika pobjede“, iz maja 2015. godine, objavljene su fotografije na kojima članovi ovog udruženja poziraju sa Kozacima. Među njima jedno poznato lice – Nikolaj Đakonov.



Ovaj vođa Kozaka bio je jedan od organizatora proruskih paravojnih akcija na Krimu, a pred izbore 2014. godine, sa još 130 Kozaka boravio je u Banjoj Luci. Iako su se predstavljali kao kulturni ansambl, Kozaci su, prema zvaničnim dokumentima koji su u posjedu Žurnala, u BiH ušli u vozilima MUP-a Republike Srpske. 

Nekoliko mjeseci kasnije, njihov vođa Nikolaj Đakonov u Moskvi je bio gost „Nasljednika pobjede“ čiji je predsjednik Valerij Kaljakin. Kaljakin je, također, posjećivao „Rusko-srpski humanitarni centar u Nišu“, što svjedoče i fotografije koje je objavio Bojan Stojković, predsjednik Srbske časti.

„Srbska čast za mene je nešto najsvetije“, kazaće u propagandnom videu, objavljenom na Prvoj TV u Srbiji, Saša Savić, Stojkovićev prijatelj i predsjednik moto kluba „Noćni vukovi“ Srbija.




Sašu Savića možete pronaći na brojnim fotografijama iz Ukrajine, kako u društvu četnika, u Donbasu,  stoji na braniku pravoslavlja.

Za to vrijeme, njegovi prijatelji iz Niša, u majicama Srbske časti vježbaju gađanje iz vatrenog oružja.

„Trening“, napisali su iznad jedne fotografije na kojoj se vidi pripadnik „humanitarne“ Srbske časti kako u Nišu vježba gađanje. 



Na propagandnom videu, objavljenom na srpskoj Prvoj TV, takođe se vide pripadnici Srbske časti kako vježbaju gađanje iz pištolja, ali i streličarstvo. Najistaknutiji među njima je Bojan Stojković, „humanitarac“ iz prvoj reda u Narodnoj skupštini Republike Srpske, koji se, sa svojim kolegom Igorom Bilbijom, nekoliko puta fotografisao sa predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom, prije nego će izaći na ulice u maskirnim uniformama i napisati da je „garda spremna“.



„Ne formiramo paravojne jedinice“, saopštio je Dodik samo dva dana nakon što je „garda“ humanitaraca Srbske časti postrojena u Narodnoj skupštini RS i nakon što su ispred njega defilirali članovi ruskog moto kluba „Noćni vukovi“. 
Objavio/la haler u 17:25, 0 komentar(a), print, #

17.01.2018.

PREDSTAVNICKI DOM PARLAMENTA FBiH : SA 57 GLASOVA ZA USVOJEN BUDZET U IZNOSU OD 2,88 MILIJARDI KM

PREDSTAVNIČKI DOM PARLAMENTA FBiH : Sa 57 glasova ZA usvojen budžet u iznosu od 2,88 milijardi KM

Na vanrednoj sjednici Predstavničkog doma Parlamenta FBiH danas je usvojen budžet Federacije BiH za ovu godinu. Usvojeni budžet kojeg je predložila Vlada Federacije BiH iznosi 2,88 milijardi KM, prenose Vijesti.ba.




PREDSTAVNIČKI DOM PARLAMENTA FBiH : Sa 57 glasova ZA usvojen budžet u iznosu od 2,88 milijardi KM


Budžet je usvojen sa 57 glasova ZA, 20 PROTIV i 4 UZDRŽANA. Za budžet su glasali zastupnici SDA, SBB i HDZ/HNS.

 

Nominalno, to je najveći dosadašnji budžetski iznos u Federaciji BiH. Po ocjenama većine zastupnika radi se o jednom od najbolje ponuđenih budžeta Federacije BIH ikada. Dokaz tome je i da je po prvi put za kapitalna ulaganja izdvojeno 262 miliona KM.

Da bi budžet postao operativan, podršku mora dati i Dom naroda, čija je sjednica najavljena za petak.

Prema obrazloženju premijera Novalića, budžet je rezultat dosadašnjeg rada Vlade Federacije BiH, između ostalog na poboljšanju poslovnog ambijenta i restriktivnijoj fiskalnoj politici kad je riječ o troškovima.

Kad je riječ o razvojnoj komponenti budžeta za 2018., ulaganja u putnu infrastrukturu, odnosno izgradnju brzih cesta, planirana su u iznosu od 183 miliona KM, a Vlada je izvore za ovaj projekat pronašla u akumuliranoj dobiti javnih preduzeća.

U cilju privlačenja investicija u pojedine lokalne sredine, planirano je pet miliona maraka za izgradnju industrijskih zona u jedinicama lokalne samouprave, a osim navedenih sredstava koja će biti usmjerena nižim nivoima vlasti, planirano je povećanje ukupnog iznosa koji se svake godine izdvaja za niže nivoe vlasti i on za 2018. godini iznosi 18 miliona KM. Namjena je budžetska podrška kantonima i jedinicama lokalne samouprave.

Cilj pojačanog ulaganja u željezničku infrastrukturu je nastavak pozitivnih pomaka u finansijskim, ali i drugim parametrima koji se bilježe u poslovanju Željeznica Federacije BiH.

Pozitivni pomaci u namjenskoj industriji su više nego evidentni, po premijerovim riječima, pa Vlada Federacije BiH namjerava nastaviti finansirati razvojne projekte u ovom području u iznosu od 4 miliona KM, kao i 2,3 miliona KM za Trajni revolving fond Federalnog ministarstva energije, industrije i rudarstva, koji je uspostavljen pri Union banci.

S ciljem poboljšanja statusa mlađih kategorija stanovništva i potrebe za rješavanjem njihovih osnovnih egzistencijalnih pitanja, Vlada planira putem Union banke formirati posebnu kreditnu liniju s kamatnim stopama maksimalno do 3 posto, koja će biti usmjerena za rješavanje njihovog stambenog zbrinjavanja. Planirano je da se 10 miliona KM kao subordinirani dug prema Union banci udruži s novcem banke kako bi se obezbijedila kreditna linija od oko 20 miliona KM.

Kad je riječ o socijalnoj komponenti budžeta, transferi za socijalne kategorije, boračke i kategoriju neratnih invalida ostanu u dosadašnjem nivou.

Ukupni transferi koji se doznačavaju Zavodu PIO planirani su u iznosu od 258 miliona KM, za 5 miliona KM više nego u 2017. godini.

 

 

(vijesti.ba/SB)

17.01.2018.

HS I HDZ 1990 REAGIRALA OSTRO: "APELACIJA BORJANE KRISTO ZLA NAMJERA DA SE POTPUNO POLITICKI OBESPRAVE HRVATI BOSNE"

HS I HDZ 1990 REAGIRALI OŠTRO: "Apelacija Borjane Krišto zla namjera da se potpuno politički obesprave Hrvati Bosne"

“Hrvatski predstavnici i pregovarači morali pokazati nacionalnu osviješćenost i solidarnost pa bi, umjesto likvidiranja ustavnih prava Hrvata na pojedinim područjima trebali zagovarati izbor većega broja izaslanika u Dom naroda s područja gdje su Hrvati brojno i politički inferiorni a to je, nažalost, područje Bosne.




HS I HDZ 1990 REAGIRALI OŠTRO: 'Apelacija Borjane Krišto zla namjera da se potpuno politički obesprave Hrvati Bosne'

Ako je cilj izbora da Hrvate BiH predstavljaju Hrvati s područja u kojem nisu ugroženi i političari sumnjive prošlosti i morala, onda takva politika u nama nema partnera i mi ćemo joj se svim kapacitetima suprostaviti”, stoji u reakciji iz Županije Središnja Bosna.

 

Županijski odbori Hrvatske stranke (HS) i HDZ 1990 Središnja Bosna javnosti su odaslali zajedničko reagiranje na apelaciju Borjane Krišto, predsjednice Zastupničkog doma Parlamenta BiH i zamjenice predsjednika HDZ BiH Dragana Čovića, a u kojem zaključuju kako se radi o obespravljivanju i političkom sahranjivanju Hrvata u Bosni.

 

Iz ove dvije stranke zajedničkog su stava da je krajnje nekorektno i pravno dvojbena apelacija koju je čelnica Zastupničkoga doma Parlamenta BIH izamjenica HDZ BIH uputila Ustavnome sudu BiH na odredbe Ustava FBiH koje jamče izbor najmanje po jednoga izaslanika iz svakoga konstitutivnoga naroda iz svih deset županijskih skupština u Dom naroda Parlamenta FBiH.

 

“Smatramo kako se radi o grubom nasrtaju HDZ BIH na ustavno i izborno pravo naroda i građana, pa dakle i Hrvata, da bez obzira na brojnost i županiju u kojoj žive, biraju sebi izaslanike u federalni Dom naroda, koji je ustavno utočište za zaštitu ustavnih prava pripadnika konstitutivnih naroda, bez obzira koliko ih negdje ima i kojoj županiji pripadaju. Više nema nikakvih dvojbi, apelacija Borjane Krišto je konačno ogolila zle namjere vrha HDZ BIH da totalno obespravi i politički sahrani Hrvate u Bosni. Sreća je da je gospođa Borjana Krišto očigledno pravno neuka, kao i njezini pravni sufleri, pa smo čvrstoga uvjerenja kako se Ustavni sud BIH neće uopće miješati u tumačenje Ustava FBiH”, ističu iz ove dvije stranke.

 

Ističu da “članstvo Hrvatske stranke BiH i HDZ 1990 s područja Središnje Bosne prepoznaje izdaju i zavjeru interesa Hrvata s područja Bosne poput one sa Travnikom”.

 

“Nije korektno i zapravo sramno je u izmjenama Izbornoga zakona predlagati izbor pet izaslanika iz Hercegovačkoneretvanske županije, a samo četiri iz Središnje Bosne. Podsjećamo samo zahvaljujući sumnjivim političkim trgovinama HDZ BiH Travnik nikada nije bio ustrojen kao Mostar, a redovito je bio predmetom političkoga potkusurivanja i namirivanja u spletkama sa partnerskim bošnjačkim strankama. Članstvo Hrvatske stranke BiH i HDZ 1990 s područja Središnje Bosne smatra kako bi hrvatski predstavnici i pregovarači morali pokazati nacionalnu osviješćenost i solidarnost pa bi, umjesto likvidiranja ustavnih prava Hrvata na pojedinim područjima trebali zagovarati izbor većega broja izaslanika u Dom naroda s područja gdje su Hrvati brojno i politički inferiorni a to je, nažalost, područje Bosne. Ako je cilj izbora da Hrvate BiH predstavljaju Hrvati s područja u kojem nisu ugroženi i političari sumnjive prošlosti i morala, onda takva politika u nama nema partnera i mi ćemo joj se svim kapacitetima suprostaviti”, stoji u zajedničkom priopćenju iz ove dvije stranke a kojeg potpisuju predsjednik ŽO SB HS BiH Ivica Bilić i predsjednik ŽO SB

HDZ 1990 Anto Bilić.

 

Podsjetimo, predsjedavajuća Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Borjana Krišto dostavila je Ustavnom sudu BiH novu apelaciju kojom je osporila odredbe Ustava Federacije BiH koje utvrđuju da se iz svake županije bira po jedan izaslanik iz svakog naroda.

 

Treba također podsjetiti da je Odredbu Izbornog zakona BiH, prema kojoj se iz svake županije u Dom naroda Parlamenta FBiH bira najmanje po jedan predstavnik konstitutivnih naroda krajem 2016. godine osporio je Ustavni sud BiH na osnovu apelacije koju je uputio Božo Ljubić.

 

“Ako bi se nastavilo sa praksom da se iz pojedinih kantona bira po jedan delegat, čak i uprkos tome što tog naroda tamo gotovo da nema, došli bismo do toga da nemamo legitiman izbor konstitutivnih naroda, a glas birača ne bi vrijedio jednako, što je nedopustivo”, kazala je Krišto za Večernji list BiH.

Ustav FBiH, međutim, ne predviđa obvezu da se iz svake županije bira najmanje po jedan predstavnik konstitutivnih naroda.

 

“U Domu naroda bit će najmanje jedan Bošnjak, jedan Hrvat i jedan Srbin iz svake županije koji imaju najmanje jednog takvog zastupnika u svom zakonodavnom tijelu, stoji u Članu 8. stavak 3, Ustava FBiH.

Prema tome, Ustav FBiH predviđa izbor najmanje jednog predstavnika konstitutivnog naroda iz svake županije, ali samo pod uvjetom da u županijskoj skupštini postoje izabrani predstavnici svakog konstitutivnog naroda. Ukoliko nema izabranih Hrvata u skupštini neke županije, iz te se skupštine neće birati izaslanik u Klub hrvatskog naroda u Domu naroda Parlamenta FBiH.

 

17.01.2018.

HDZ BiH JE 2018. ISTI KAO I 1993.: MIRAN KAD JE SLAB, CIM DOBIJE MOC GRADI HERCEG-BOSNU I UZP

HDZ BIH JE 2018. ISTI KAO I 1993.: Miran kad je slab, čim dobije moć gradi Herceg-Bosnu i UZP

Vjerovati da se popuštanje i pravljenjem neprincipijelnih ustupaka u HDZ-u dobija konstruktivan i uspješan partner, grubo je nepoznavanje same suštine ove stranke. Ne, time se samo čini da Herceg-Bosna bude na korak bliže.




HDZ BIH JE 2018. ISTI KAO I 1993.: Miran kad je slab, čim dobije moć gradi Herceg-Bosnu i UZP


Piše: Danijal Hadžović

 

Tokom 1991. i 1992. godine HDZ BiH bio je vatreni pobornik nezavisnosti BiH od Jugoslavije, čemu je uveliko i doprinio. Godinu dana kasnije ova stranka zajedno sa svojom paradržavnom tvorevinom kreće u otvoreni rat protiv sada nezavisne BiH i njenih legalnih političkih i vojnih vlasti, s ciljem pripajanja njenih dijelova Republici Hrvatskoj. Projekat je u Haškom tribunalu presuđen kao udruženi zločinački poduhvat. Već 1994., nakon vojnih neuspjeha i međunarodnih pritisaka, bh. filijala HDZ pristaje na stvaranje Federacije BiH i igra relativnu konstruktivnu ulogu u zajedničkim oslobodaličkim vojnim akcijama i zaustavljanju rata u našoj zemlji.

 

Nova pobuna desila se 2001. Nezadovoljni novom vlašću u Federaicji, Alijansom za promjene, u kojoj HDZ (kao ni SDA) nije našao svoje mjesto, te izmjenama izbornog zakona, ova stranka pokušava oživiti Herceg-Bosnu kroz projekat tzv. Hrvatske samouprave, u okviru koje osniva Hrvatski narodni sabor kao njegovo parapolitičko tijelo. Cijela avantura u konačnici završava neslavno, s intervencijom SFOR-ovih tenkova, oštrim mjerama međunarodne zajednice i rukovodstvom HDZ-a preko grane, u svojstvu bjegunaca od zakona. Platformaška vlast nije dugo potrajala, pa je HDZ BiH već 2002. ponovo na vlasti. No u narednim godinama je bio miran, sa desetkovanim kadrom igrao je relativno konstruktivnu ulogu, a o nekakvim samoupravama i eskluzivnom hrvatskom entitetu dugi niz godina nije smio ni zucnuti. Histerija se ponovo oslobađa 2006. kada Željko Komšić kao kandidat SDP-a pobjeđuje u utrci za hrvatskog člana Predsjedništva, a eruptira kada isti uspjeh ponavlja 2010., pri čemu se i izvršna vlast u Federaciji uspostavila bez HDZ-a BiH. Narativ s kojim je tada javnost bombardovana iz ove stranke i s njom povezanih krugova glasio je da je takvim potezima izvršena grupa majorizacija hrvatskog naroda u BiH, da su Hrvati svedeni na nivo građana drugog reda, da su potrebni bolji institucionalni mehanizmi zaštite koji će garantovati „legitimnim“ da vladaju, a da iza sve nedaće stoji SDP koji je odlučio na svoju ruku prekršiti prava jednog naroda i tako proizvesti krizu vlasti.

 

Da bi se stvar vratila u normalu, poručivali su nam, potrebno je samo „legitimnim“ predstavnicima vratiti ono što im pripada, pa će Federacijom i BiH ponovo da zavladaju red i stabilnost . Rečeno, učinjeno. „Legitimni“ su se ponovo, na svim nivoima, vratili u vlast 2014., a njihovi partneri su bili krajnje velikodušni, pa su im od pozicija prepustili praktično sve što su mogli dobiti. Udicu o „vladavini legitimnih“ kao preduslovu stabilnosti i sloge u Federaciji i BiH, svjesno ili ne, zagrizli su i mnogi u Sarajevu, te se nakon ovih izbora očekivala funkcionalna vlast i stabilizacija prilika.

 

No, umjesto toga, HDZ BiH, osokoljen kontrolom institucija i povraćenom moći, u politički život, kao nikada ranije, donio je prijetnje, ucjene i blokade kao sredstvo djelovanja. Plasiranje priča o masovnoj terorisitčkoj prijetnji među Bošnjacima, koncerti podrške ratnim zločincima, veličanje i prizivanje Herceg-Bosne, prijetnje prelascima Rubikona, držanje državnih institucija kao taoca uskrnule parapolitičke organizacije HNS-a, sve uz otvoreno savezništvo s Dodikom i otvorenu podršku od HDZ-ove vlasti u Hrvatskoj, tekovine su djelovanje ove stranke u proteklom periodu.Trenutni vrhunac ovog pohoda je izborni zakon.

 

Koristeći djelomično prihvaćenu apelaciju Bože Ljubića po kojem je neustavnim proglašena odredba da se „svakom konstitutivnom narodu se daje jedno mjesto u svakom kantonu, HDZ i HNS nastoje nametnuti svoj libanski prijedlog izbornog zakona, po kome bi nečija etnička pripadnost bila i njegova izborna jedinica, što bi radikalno transformiralo Ustav i BiH dodatno cementiralo kao tek puki i labavi savez tri etnije. Cilj je, dakako, evidentan – izborni mehanizam ustrojiti tako da HDZ-u i njegovim satelitima trajno osigura člana Predsjedništva te većinu delegata u Domu narodu bez kojeg niti jedan zakon ne može proći, dakle svu hrvatsku vlast u zemlji.

 

S obzirom da ovakav izborni zakon, nepoznat svakoj ozbiljnoj demokratskoj i pristojnoj zemlji ne podržava niti jedna stranka mimo HNS-a, HDZ BiH ima spremljeno rješenje – pored spomenutog prelaska Rubikona, otvoreno najavljuje pretvaranje čitave države u Mostar, odnosno sprečavanja „implementiranje izbornih rezultata“, što bi u prevodu značilo nedelegiranje zastupnika u Dom naroda iz kantona pod HDZ-ovom vlašću, bez kojih potom nema ni predsjednika Federacija, ni entitetske ni državne vlade. Na taj način HDZ BiH pravi brzu i efektnu simboličku transformaciju od tobožnjeg ugroženika iz opozicije kojem su uskraćena elementarna prava do razularenog siledžije koji postavlja ultimatum – ili će biti po našem ili blokiramo cijelu državu.

 

No ova prijetnja institucionalnim nasiljem ako mimo demokratske procedure i većine ne bude po njihovom, ima i svoju dublju pozadinu – ona je tek nastavak jedne te iste politike HDZ-a koja je na sceni od prvog dana. Ta politika ukratko podrazumijeva kontinuirano i neumorno podrivanje države kako bi se izvukla što je moguće veća moć i koristi za sebe, koja se potom zloupotrebljava za dalja podrivanja. HDZ nastoji biti konstruktivan kada je slab, u defanzivi ili primi iole teži udarac. Konsolidovan i s moći u rukama, on djeluje krajnje destruktivno i po BiH pogubno. Jednako kao što je bio na braniku BiH kada je trebalo proglašenjem nezavisnosti rat iz Hrvatske prebacivati u našu zemlju, tako je, u trentku kada je ojačao i zaokružio teritoriju pod svojom kontrolom, vojni nalet Karadžićevih i Miloševićevih trupa pokušao iskoristiti za svoj stvarni cilj – otcjepljenje Herceg-Bosne od BiH. Tek ga je vojni poraz natjerao da opet promijeni ulogu. Kao što je nakon sloma Hrvatske samouprave godinama stajao mirno i sarađivao, tako je i nakon povratka političke moći 2014. sebi dao oduška pokazati pravo lice političkog siledžije.

 

Tobožnja HDZ-ova opredijeljenost za cjelovitu i funkcionalnu BiH tek je taktičko sredstvo zbog nedovoljne političke moći, traženje manevarskog prostora za približavanje stvarnom cilju koji ova stranka od početka ima. A taj cilj nije i nikada i nije bila Bosna i Hercegovina, barem ne ona istinski građanska, multietnička i moderna, nego u prvom redu ekskluzivna i zaokružena hrvatska jedinica unutar BiH sa svim svojim organima upravljanja. U tom smislu Bosna i Hercegovina ako i treba postojati, ona se tretira samo nužno zlo i prelazna faza. Kao što zapis historije kristalno jasno pokazuje, svako povećanje vlastite moći HDZ BiH spremno dočekuje za demonstraciju sile i dodatno rastakanje države. Kada bi njihov ultimativni cilj, Herceg-Bosna, jednog dana i postao stvarnost, sve ukazuje na to da bi ona u organizmu BiH igrala istu onu razarajuću ulogu koju trenutnu igra RS pod Dodikovim vodstvom.

 

Stoga, vjerovati da se popuštanje i pravljenjem neprincipijelnih ustupaka u HDZ-u dobija konstruktivan i uspješan partner, grubo je nepoznavanje same suštine ove stranke. Ne, time se samo čini da Herceg-Bosna bude na korak bliže.

 

17.01.2018.

STEFICA GALIC : KOLINDA GRABAR-KITAROVIC JE TUDJMAN U SUKNJI, ONA RADI PROTIV INTERESA BiH

Štefica Galić : Grabar-Kitarović je Tuđman u suknji, ona radi protiv interesa BiH





Predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović nije dobrodošla ovdje jer ne radi ništa na dobrobit Bosne i Hercegovine, kaže za Radiosarajevo.ba Štefica Galić, aktivistica i humanistkinja, žena koja je 1993., u jeku kampanje etničkog čišćenja u Herceg-Bosni, u svome Ljubuškom, zajedno sa suprugom Nediljkom, spašavala komšije Bošnjake, a danas u Mostaru uređuje nezavisni portal Tačno.net.

Hrvatica čiji su idali čovjekoljublje i dobrota, a koja se mnogo puta našla na udaru zbog svojih stavova,  smatra da Hrvatska mora napraviti otklon od politike tzv. Herceg-Bosne, što bi bio najbolji test prijateljske namjere hrvatske politike.

“Nakon nedavnog izleta u Tursku, gdje je pokušala lobirati za Izborni zakon BiH, posjeta Gabar-Kitarović u ovom trenutku nije primjerena. Jer, ona praktično radi protiv BiH! Radi u interesu Dragana Čovića i pokušava se dodvoriti glasačima s ovog područja BiH. Ona je Franjom Tuđman u suknji, dobro je rekao Emir Suljagić”, kazala je Galić uoči posjete predsjednice Hrvatske.

Nadalje, kazala je da joj nije jasno šta predsjednica Hrvatske želi i zašto dolazi sada nakon dosta oštrih riječi na račun BiH proteklih sedmica i mjeseci.

“To bi mogao reći Dragan Čović jer nešto smjeraju. Ili se želi posuti pepelom jer je išla u Tursku. Kako god, uvjerena sam da će se nastaviti pritisci na BiH s ciljem usvajanja Izbornog zakona kako to želi Dragan Čović. A, vjerujte, sve što je u aranžmanu Dodika i Čovića i Srbije i Hrvatske nikada nije na dobro ove zemlje. To su bili agresori na ovu zemlju. Oni žele ušićariti, uvijeno u celefon drugih termina, ali to je ista priča”, tvrdi Galić.

Objašnjavajući razloge zbog koji izriče oštre stavove, ona primjećuje da u zemljama nastalim raspadom bivše Jugoslavije, a posebno u Srbiji i Hrvatskoj, ne postoji spremnost da se dođe do katarze i prizna krivnja za događaje tragičnih devedesetih.

“Nije došao trenutak za to. Ne znam je li to moguće dok pretvaramo zločinaca u heroje, kad im se u saborima odaje počast. Kako takva društva mogu doživjeti katarzu i krenuti dalje. Mislim da treba vrijeme odradi svoje, a trebaju doći i druge partije i ljudi. Ovo danas su pomahnitale vođe koji nastavljaju politiku koja devedesetih nije završena“, zaključila je Galić.

Faruk Vele (Radosarajevo.ba)

17.01.2018.

PROF. DR. MIRSAD HADZIKADIC : LJUDIMA JE DOSTA MRZNJE, KORUPCIJE I PODJELA. SVI TRAZE BOLJI ZIVOT !

Prof. dr. Mirsad Hadžikadić : Ljudima je dosta mržnje, korupcije i podjela. Svi traže bolji život !





Dr. Mirsad Hadžikadić je rođen u Banja Luci. U SAD je otišao kao Fulbrajtov stipendista 1984., a doktorirao 1987. godine. Vratio se 1989. godine u Banja Luku i opet morao natrag u SAD zbog rata koji je počinjao. Danas predaje na jednom univerzitetu u SAD. Predsjednik je Bosanskohercegovačko-američke akademije nauka i umjetnosti, gdje je voditelj tehničke sekcije. Jedan je od pokretača Društva za napredne tehnologije u Sarajevu. Uživa izuzetan ugled u svjetski uspješnoj bh. dijaspori. Jednostavno, došao je u BiH i u jednoj tv emsiji najavio kandidaturu za člana Predsjedništva BiH. Javnost je to dočekala sa probuđenom dobrom voljom i ogromnim entuzijazmom.

Patria: Tvoj dolazak u Sarajevo bio je pravo političko otkriće. Kakve su reakcije?   

Hadžikadić: Ja nisma očekivao ovaku rekaciju. Nakon tog intervjua na FACE-u reakcije su bile iznad svih očekivanja. Prvih nekoliko sati je na You tubeu bilo 18 hiljada linkova za 24 sata, pa na hiljade poruka, e-mailova, hiljade telefonskih poziva. Meni je u prvi mah bilo nebjašnjivo, ali sam onda počeo analizirati taj ogromni interes. Osjećaj nade je bio najači. Riječ nada se najčešće koristila u tim komentarima i komunikaciji. Ima neobičnih poruka. Ljudi su srcem reagirali.

U jednom trenutku su mi krenule suze od te snage nade i očaja zajedno. Ta prelijepa nada je i znak da moramo naprijed, da moramo konačno pronaći svoj mir, zajedništvo i prosperitet. Dok sam u Sarajevu stalno se govori o odlascima mladih iz Bosne i Hercegovine. Sada su dolazile poruke da ne trebamo odlaziti, jer imamo nadu i mogućnosti u BiH. Iznanadila me je dubina reakcije, širina reakcije, emocije vezane za tu potrebu za promjenom, dubina tog čemera i muke u ljudskim dušama koja traži rješenje i izlaz iz ovog stanja. Ljudima je dosta mržnje, korupcije i podjela. Svi traže bolji život.

Patria: Vaša grupa je bila u nedjelju u hotelu Bristol i održala sastanak o mogućnosti osnivanja stranke, pokreta?

Hadžikadić: Da, pitali smo se na koji način ovo nastaviti. Da li stranka, pokret, politička organizacija  ili šta drugo? Očekivali smo tridesetak ljudi na tom inicijalnom sastanku. Željeli smo upravo od ljudi dobiti znak šta da dalje radimo, kojim putem da krenemo. Došlo je 200 ljudi koji su nudili svoju pomoć. Jedna žena dođe i kaže: U strogom centru grada imam odličan prostor, dat ću vam ga besplatno. Onda su došli mladići koji nam kažu: Mi ćemo uraditi web stranicu i kampanju. Nema grada u Bosni i Hercegovini i u svijetu gdje su Bošnjaci i Bosanci, a da nisu poslali poruku da žele pomoći. Ta širina i snaga poruka me je izuzetno pozitivno iznenadila. Posebna je bila poruka jedne žene koja kaže da je obavila umru. Kaže mi da je predzadnji dan molila dragog Alaha da dođu promjene u njenu Bosnu. I , evo, kaže, izgleda da mi je uslišeno. Ja sam to razumio kao dubinu patnje u njenom biću i interes da konačno dođu bolja vremena našoj Bosni.

Patria: Koliko u ovim vašim akcijama mladi vide šansu koju mogu dobiti u svojoj zemlji?  

Hadžikadić: Ogroman broj mladih zainteresovan za ovo je naša najveća poruka i pokret u dobro. Funkcionalna država, ekonomija i obrazovanje. Moramo našu mladost  obrazovati, jer će oni nositi budućnost naše države. Moraju biti politički obrazovani, moraju imati dignitet i odgovornost za stvaranje bolje budućnosti. Treba nam njihovo znanje i njihove moralne vrijednosti, da oni te pozitivne promjene mogu nositi prema cilju.

Patria: I pored velikog entuzijazma, neće ići sve glatko… 

Hadžikadić: Svjesni smo toga. Reći će nam da nas Ustav sprječava u nekim stvarima, da je država nefunkcionalna, ali i u okviru toga mi moramo biti ljudi, ne moramo imati korupciju, ne moramo imati mržnju. Kome je mržnja dobra donijela. Čak i sa svim entitetima i kantonima možemo graditi državu. Možemo! Poruka je svima u BiH i nama susjednim državama. Ja sam apsolutno ubijeđen da je Srbiji i Hrvatskoji, Sloveniji i CG i Makedoniji treba snažna BiH. Da može i da kupuje i da prodaje, da bude partner, ali i nama, isto tako, trebaju snažna i Srbija i Hrvatska. I oni moraju proći kroz svoje pročišćenje. Dovesti nove ljude koji će reći: Hajdemo raditi na reintegraciji ovog regiona, na ekonomskom oporavku i izgradnji bolje budućniosti. Svima da krene nabolje. Ne može nama u BiH biti loše, a da bude dobro Srbiji ili Hrvatskoj. To vam je kao sa lošim vremenom, ono prelazi granice, za njega nema ni podjela ni nacija. Mi smo spojene posude i radimo na tom principu, a da to ne znamo ili ne želimo da priznamo. Ponašamo se kao da smo imuni od onog što se događa kod susjeda, a nismo i ne možemo biti.

Patria: Kako ćete se snaći ovom političkom haosu u BiH? Kako će se zvati ta vaša politička organizacija? Hoće li biti najvažniji ekonomski razvoj i investicije, jer vi možete bolje privući investicije od samih ambasadora BiH?

Hadžikadić: Pozvani smo i od nekih stranaka i razgovarali o tim dilemama. Mi ne odbijamo ničije dobre namjere, nego ih želimo čuti. Želimo u BiH promjene nabolje i to nam je navažniji cilj. Upozoravaju nas da ćemo propasti ako pustimo da u naše redove uđu kompromitirani ljudi. Naravno, pazit ćemo dobro. Što se tiče moje kandidature znamo da je Predsjedništvo BiH oganičeno u svojim ovlastima, zato mislimo i na Parlament BiH. Za nas je izuzetno važno da napravimo plan akcije. Znamo da moramo imati organizaciju i političku infrastrukturu da bi se ozbiljne promjene napravile. Infrastrukturu je moguće dobiti ako se pristupi nekim strankama i to je lakši put. Ali onda dajemo naše uslove: Hoćemo sa vama ako se prihvati naš plan akcije i ugradi se u vaš program.

Drugi je izbor da se napravi stranka koja će nositi ovaj plan za promjene na svim nivoima. Treba vremena za infrastrukturu, za kandidate, treba vremena da znaš sa kim imaš posla. Treba registracija, račun… Ako je previše masovno, onda gubiš kontrolu. A onda ljudi žele da budu članovi, da kažu: Da, ja sam dio toga projekta, ja učestvujem. Ja interno nazivam taj pokret „platforma za progres“. Za sada je to ideja. To će možda vremenom prerasti u stranku, nadam  se i vjerujem u to. Da li ćemo to obaviti kroz nezavisne kandidate, kroz koaliciju među strankama? Ja vjerujem da će ovo što radimo voditi BiH u nešto bolje. Bez obzira na rezultate na ovim izborima. Čekaju nas novi izbori i nakon toga izbori… Ova ideja mora naprijed u ime dobra za Bosnu i Hercegovinu.

Patria: Previše je uticaja sa strane. Počesto je riječ o želji naših susjeda za dominacijom nad BiH?

Hadžikadić: Niko ne živi od toga da dominira nad nekim. Niko neće živjeti od bošnjaštva, srpstva ili hrvatstva. Svak ima potrebu da se izgradi kao osoba i ima svoja osnovna ljudska prava. Svaki čovjek mora da ima sva prava u ovoj državi. Niko ne smije biti zakinut. Sada nije tako zbog najprimitivnijih podjela. Recimo, još uvijek Srbin iz Federacije ne može da glasa za srpskog člana Predsjedništva BiH, niti Bošnjaci ni Hrvati u RS. To je žalosno. Upitajmo se koliko ljudi nema osnovna prava, a žive pored nas?

Patria: Šta je sa pravom ‘Ostalih’? Sutra ćemo se svi morati time baviti, jer imamo četiri presude Suda u Strazburu.

Hadžikadić: Divno je što smo različiti a zajedno. Što svak ima svoja nacionalna i individualna prava. Zar nije snaga u raznolikosti? Zar to ne pomaže da vidimo probleme sa više strana? Ako nam je zajednički interes da taj naš brod u svoju mirnu luku pristane, da uspiju i funkcioniraju te naše spojene posude, to je dovoljno! Sa različitostima imamo više šanse da realiziramo ono najbolje u nama. Sve možemo realizirati u funkcionalnoj državi. Ako država propada, niko nije izolovan i manje-više propadamo svi. I u katastrofama ne pita niko nikoga kako se zove. Država smo koja je naglo dobila jednu od najvećih dijaspora u odnosu na broj stanovnika. I sad smo doživjeli da mladi svijet odlazi. Ali i kad smo mislili da smo izgubljeni sa izbjeglištvom širom planete, ispostavilo se da smo dobili. Imamo te silne uspješne Bosance, vrhunske stručnjake u svijetu. To su ljudi koji su napustili svoju Bosnu i Hercegovinu, ali je nisu ostavili i nikad se nje neće odreći. Svi smo mi vezani  u tom bosanskom čvoru ljubavi.

Patria: Sa kakvim potencijalom BiH raspolaže u svojoj dijaspori?   

Hadžikadić: Ogroman je potencijal u dijaspori, i ekonomski i kulturni i stručni, da je čudo i šteta da ne koristimo to i ne dajemo priliku toj našoj mladosti da pokaže šta zna i tako pomogne BiH. Mi kao da ih nećemo, a oni i dalje čekaju na taj poziv. Mora se dati prilika tom potencijalu, koji je obrazovan vani. Raduje me što je taj naš svijet ostao vezan za Bosnu. Ogromna većina, naravno ne svi, ostaje vezana za Bosnu i Hercegovinu. Ja sam se bojao za sljedeću generaciju nakon velikog egzodusa. Posmatrao sam one mlade koji su kao bebe otišli tamo, koji su ušli u američke škole, počeli govoriti engleski. Nije tamo lako. Moraš biti isti kao tvoje kolege.

Nije dobro ako ne govoriš jezik kao oni, jedeš hranu kao i oni, ponašaš se kao i oni. Ja sam vidio da ta naša djeca prihvataju sve što im se nudi, ali se ne udaljavaju od BiH. Oni strasno navijaju za naše reprezentacije u sportovima. Oni idu da navijaju na druge kontinente, druže se, zajedno su. Recimo, u Americi se oni žene ili udaju sa Amerikancima, imaju prijatelja i ovamo i tamo, ali  Bosna ostaje u njima, kao ono zrno ljepote. I češće su u bosanskoj kulturnoj sredini nego li u onoj američkoj. Moj sion je rođen u Bosni i otišao je sa deset mjeseci u Ameriku. Ošli smo u SAD 1984. godine. On je odrastao kao Amerikanac. I po ponapšanju i po svemu je Amerikanac. I kad su došli nadna i dedo, kad su ga počela naša djeca zezati jer je loše pričao bosanski, on više nije htio sa njima. Ali kad Bosna i Hercegovina igra, moj Adnan se isključuje i navija. I na bosanskom navija.

Patria: Imamo preko milion Bosanaca u dijaspori. Možete učiniti da se puno ljudi prijavi za glasanje, a ne kao do sada neznatan broj. Ako dijaspora godišnje donosi u BiH blizu 2,5 milijardi KM, onda i ima pravo da želi i političke i sve druge promjene nabolje. 

Objavio/la haler u 16:10, 0 komentar(a), print, #

16.01.2018.

VALENTIN INZKO O DOGADJAJIMA U BiH

INZKO ĆE PONOVO UZBURKATI DUHOVE: "Nije korektan naziv Republika Srpska"

Visoki predstavnik u BiH Valentin Incko rekao je u Dnevniku TV1 da postoji teoretska mogućnost da nametne rješenje za izmjene izbornog zakonodavstva, ali da to nema namjeru učiniti, budući da odluka Ustavnog suda BiH kaže da je to zadaća državnog Parlamenta.




INZKO ĆE PONOVO UZBURKATI DUHOVE: 'Nije korektan naziv Republika Srpska'

Ukoliko domaći političari ne postignu dogovor o izmjena Izbornog zakona BiH, u pitanje se dovodi implementacija izbornih rezultata.

 

"Ako domaći političari ne riješe to pitanje, mi ćemo se sigurno uključiti u procese konsultacija. U suštini, već smo uključen u procese konsultacija, koji se vrše iza zatvorenih vrata. Tu je Amerika, EU i mi kao eksperti, ali još je rano govoriti o nekim rezultatima", istakao je visoki predstavnik.

Posebno se osvrnuo na situaciju u Mostaru napominjući da je OHR u prošlosti imao više od sto sastanaka sa strankama u FBiH.

 

"Došli smo do nekog okvira jednog mogućeg rješenja. Sada bismo mi morali nastaviti na toj osnovi koja je imala dosta podrške u Mostaru. Međutim, dvije glavne stranke u FBiH još nisu spremne da nađu kompromis", poručio je Incko.

 

Govoreći o navodima o postojanju paravojnih formacija u RS, visoki predstavnik je potvrdio da OHR za sada nema nikakve druge činjenice u odnosu na one koje ima Ministarstvo sigurnosti BiH.

 

"Juče sam bio u kontaktu sa ministrom sigurnosti BiH Draganom Mektićem. Rekao je da će istražiti sve činjenice i onda ih predati nadležnim organima. Imaću uvid u te činjenice", dodao je Incko.

Komentarišući mogućnost da EU uvede sankcije predsjedniku RS Miloradu Dodiku, Incko je kazao da je teško izvodivo da sve članice Unije daju saglasnost na takvu odluku.

 

"Tužno je da se o tome i priča. RS je velika kao Slovenija, ima sve potencijale i mogla bi biti uspješan entitet, uspješna jedinica BiH, kao što bi i Hercegovina mogal biti neka mala Kalifornija. Ti potencijali se ne koriste, a umjesto toga, tu je negativna retorika", konstatovao je on.

 

Osvrćući se na česte izjave Milorada Dodik o RS kao o državi, Incko je poručio da na ovom području postoji samo jedna država, a ona se zove BiH.

 

"Unutrašnje uređenje je drugo pitanje, ali država je ovdje jedino jedna BiH", potcrtao je visoki predstavnik u BiH.

 

Tema razgovora bio je i nedavni Izvještaj britanskog Doma lordova, u kojem su Milorad Dodik i Dragan Čović izdvojeni kao destabilizirajući faktori u BiH.

 

"Moram tim lordovima dati slobodu da kažu što žele. Mogu samo reći da bi oni mogli doprinijeti stabilizaciji države, jer imaju veliki uticaj, dobro se razumiju, a mogli bi iskoristit taj međusobni odnos jedanput u dobrom, ne samo u negativnom", smatra Incko.

 

Zagovaranje trećeg entiteta u BiH, mišljenja je, besmisleno je i besperspektivno.

Incko je napomenuo da su Hrvati odustali od Herceg-Bosne Vašingtonskim sporazumom, te da su Dejtonskim sporazumom ponovo odustali od nje, a taj sporazum je potpisao Franjo Tuđman.

Koliko god grešaka i manjkavosti da ima, Dejtonski sporazum, podsjetio je, donio je mir i uložen je veliki napor da se to postigne.

 

"Sad bi trebao još veći napor da bi se on mijenjao. Ne vidim mogućnost da se to mijenja do oktobra, da se nađu međunarodni igrači od Amerike do Rusije i da preduzmu takav napor", dodao je Incko.

Unutar FBiH, kaže, mogla bi se naći neka rješenja koja bi dala zadovoljstva Hrvatima, koja sada imaju u pojedinim kantonima.

 

"Moram reći da, nažalost, ne koriste sva svoja ovlaštenja u dobrom smislu. Recimo HNK ima Ustav u kojem nema Srba, a moglo bi se to mijenjati. Postoje i ćirilični natpisi na putokazima koji su precrtani ili ih uopšte nema i to bi se moglo promijeniti", potcrtao je Incko.

Ovim i sličnim promjenama, poručio je, moglo bi se pokazati ovi kantoni žele pomirenje, saradnju i zajedničku budućnost.

 

"Ako pričaš o specijalnim privilegijama, to treba zaslužiti", konstatovao je visoki predstavnik u BiH.

Osvrnuo se i na obilježavanja 9. januara kao Dana RS u Banjaluci.

 

"Moramo znati suštinu tih sastanaka, recimo 9. januar ili 12. maj. Plan etničkog čišćenja bio je prezentovan 12. maja. Tada je čak Ratko Mladić, koji je bio šokiran kada je vidio taj plan, rekao 'Ljudi, pa to je genocid'. To su bili ti sastanci 9. januara i 12. maja. Nije korektno ni naziv Republika Srpska, jer se 9. januara govorilo Republika srpskog naroda BiH. To se isto zaboravlja. Za mene lično, odlučujuće je ono što je rekao Ustavni sud BiH, a to je da je taj praznik neustavan i on se tri puta izjasnio o tome. Međutim, to ne znači da RS ne može obilježavati neki dan RS. Međutim, 9. januara to ne može", poručio je visoki predstavnik u BiH.

 

Šokiran je ubistvom predsjednika Građanske inicijative "Sloboda, demokratija, pravda" Olivera Ivanovića u Kosovskoj Mitrovici, ali smatra da to neće ugroziti stabilnost u regiji, jer je regija velika.

 

"Lično sam ga poznavao. Imao je konstruktivne stavove i ljudi su mu dali povjerenje. Ovakvim činom, ubistvom, ništa se ne rješava. Neke stvari se produbljuju, ali ljubav ipak mora biti jača od mržnje. Budućnost Balkana ne smije biti to da se ljudi ubijaju. U prošlosti smo vidjeli gdje to vodi", naveo je Incko.

 

 

(Vijesti.ba/SB)


Noviji postovi | Stariji postovi

Jedinstvena Bosna i Hercegovina
<< 01/2018 >>
nedponutosricetpetsub
010203040506
07080910111213
14151617181920
21222324252627
28293031

MOJI LINKOVI

MOJI FAVORITI
-

Brojač posjeta
51030189

Powered by Blogger.ba