Jedinstvena Bosna i Hercegovina

Dobrodošli na moj blog

02.04.2021.

POZIV NA REFORME: OPREČNE REAKCIJE U BiH NA PISMO ŠEFA DIPLOMATIJE SAD-a BLINKENA

02.04.2021.

ŽELJKO KOMŠIĆ UPUTIO NON-PAPER U BRISEL, KRITIKOVAO DELEGACIJU EU U BiH


/////////////////////////


////////////////////////


////////////////////////////

///////////////////////

///////////////////////

/////////////////////////


//////////////////////////


///////////////////////////



/////////////////////////////

/////////////////////

//////////////////////

/////////////////////////


////////////////////////


///////////////////////////////////


/////////////////////////


////////////////////////


/////////////


////////////////////////

02.04.2021.

DRŽAVNI SEKRETAR SAD-A PISAO DODIKU, DŽAFEROVIĆU I KOMŠIĆU: POTREBNA JE OGRANIČENA USTAVNA REFORMA ZA DOSLJEDNU REFORMU IZBORNOG ZAKONODAVSTVA







Državni sekretar Sjedinjenih Američkih Država, Antony Blinken danas je uputio pismo članovima Predsjedništva naše zemlje, Miloradu Dodiku, Šefiku Džaferoviću i Željku Komšiću.

“Pozivam vas da se ozbiljno uključite u ovaj proces, da ovim pitanjima posvetite pažnju kakvu zaslužuju i budite hrabri u traženju kompromisa”, napisao je američki državni sekretar u pismu članovima Predsjedništva BiH.

Ograničene ustavne promjene potrebne su za dosljednu reformu izbornog zakonodavstva, poručio je američki državni sekretar Antony Blinken u pismu koje je uputio članovima Predsjedništva Bosne i Hercegovine – Miloradu Dodiku, Šefiku Džaferoviću i Željku Komšiću, potvrđeno je za Radio Slobodna Evropa (RSE) iz Džaferovićevog kabineta.

Blinken je naveo kako su prije dvadeset i pet godina Sjedinjene Američke Države pomogle u postizanju Daytonskog mirovnog sporazuma, koji je, kako je istakao, ‘stvorio snažne temelje na kojima je Bosna i Hercegovina uspjela da se izgradi, što je omogućilo državi da uspostavi održivi put prema eventualnom članstvu u Evropskoj uniji i da ostvari snažno partnerstvo s NATO-om.

Neki od nedostataka ustava Bosne i Hercegovine utvrđeni su u presudama Evropskog suda za ljudska prava, uključujući presudu Sejdić-Finci. Pitanja koja su utvrđena ovim presudama i slične zabrinutosti koje se rješavaju odlukama ustavnog suda Bosne i Hercegovine moraju se riješiti. Problemi se ne mogu riješiti samo zakonodavstvom. Ograničene ustavne promjene biće potrebne kako bi se reforma izbornog sistema dosljedno izvršila prema zahtjevima članstva u Evropskoj uniji i presudama evropskih sudova. Također, podržavamo ažuriranje Izbornog zakona radi rješavanja relevantnih odluka Ustavnog suda i provedbe mjera integriteta izbora koje će sljedeće izbore 2022. godine učiniti najslobodnijima i najpravednijima u istoriji Bosne i Hercegovine”, naveo je Blinken u pismu.

Prema njegovim riječima, ne postoje izbori koji bi oslobodili političke čelnike od odgovornosti pregovaranja o potrebnim promjenama.

USA -- A letter from US secretary of the State Antony Blinken to members of tripartite Bosnian Presideny Milorad Dodik, Zeljko Komsic and Sefik Dzaferovic, March 31, 2021.
USA — A letter from US secretary of the State Antony Blinken to members of tripartite Bosnian Presideny Milorad Dodik, Zeljko Komsic and Sefik Dzaferovic, March 31, 2021.

Znam da u Bosni i Hercegovini postoje glasovi koji pozivaju na strpljenje, a ne na hitnost, uključujući neke koji vjeruju da Sjedinjene Američke Države i naši evropski partneri pripremaju “Dayton” koji će iz temelja preoblikovati aranžmane za podjelu moći u Daytonskom mirovnom sporazumu. Vidjeli smo ranije da reformski napori u Bosni i Hercegovini propadaju pokušavajući učiniti previše odjednom. Sjedinjene Države vjeruju da bismo se trebali fokusirati na provođenje ograničenih, ali značajnih ustavnih, izbornih reformi, zatim vladavine zakona i ekonomskih reformi kako bismo osigurali prava svih građana u izbornom procesu, poboljšati pravosudni integritet, smanjiti opseg korupcije, poboljšati privredni oporavak i početi vraćati povjerenje građana. To je ostvariv cilj, koji zahtijeva samo političku volju da se postignu potrebni kompromisi”, istakao je Blinken, dodajući kako že SAD biti partner u tom naporu, ali da će lideri u BiH morati ‘uraditi težak posao’.

Pozivam vas da se ozbiljno uključite u ovaj proces, da ovim pitanjima posvetite pažnju kakvu zaslužuju i budite hrabri u traženju kompromisa. Radujem se saradnji s vama i Vladom BiH kako bismo produbili naše partnerstvo i unaprijedili zajedničke interese. Sjedinjene Američke Države ostaju vaš najbliži prijatelj i najjača podrška”, zaključio je Blinken u pismu.

Evropski sud za ljudska prava donio je, zaključno s 1. decembrom 2020. godine, 395 presuda protiv Bosne i Hercegovine (BiH), pri čemu su tužbu podnijeli pojedinci ili više njih.

Zbog nemogućnosti postizanja političkog dogovora, ni nakon više od desetljeća, presude nisu provedene.

Presudama je navedeno kako je BiH dužna da ukine diskriminatorske odredbe u Ustavu i Izbornom zakonu BiH, koje pripadnicima nacionalnih manjina, ali i onima koji se izjašnjavaju kao građani, te pripadnicima konstitutivnih naroda na cijelom teritoriju države onemogućavaju kandidiranje na izborima za članove Predsjedništva i Dom naroda Parlamenta BiH.

(Kliker.info-Glas Amerike)

02.04.2021.

GRADIMIR GOJER: NISAM NIKADA PRISTAO NA KLEROFAŠISTIČKE TOROVE I SAD MI TO KLEROFAŠISTI VRAĆAJU, S KAMATAMA

Gradimir Gojer , bosanskohercegovački pisac, redatelj i teatrolog, ovih dana je proslavio sedamdesetogodišnjicu rođenja i pedesetogodišnjicu umjetničkog rada. Iza njega je grandiozan umjetnički opus i društveni angažman – objavio je knjige iz oblasti teatrologije, književne kritike i historije književnosti, zatim knjige u kojima su sabrani njegovi publicistički tekstovi te zbirke poezije.

Publicirao je i libreta za balet Maskerata (prema istoimenoj Krležinoj legendi), Dubrovački kantuni (prema glazbi Đela Jusića), Katarina jedna bosanska fantazgomija i Omer i Merima. Svoje najznačajnije kazališne režije ostvario je prema djelima Ibsena, Dostojevskog, Krleže, Sterije, Ionesca, Čehova, Sušića, Ibrišimovića, Topčića, Kajana, Gavrana, Kiša i dr. u teatrima Sarajeva, Tuzle, Zenice, Banja Luke, Mostara, Splita, Rijeke, Beograda, Prijedora, Bitole… Njegovi književni radovi su prevođeni na makedonski, engleski, norveški, poljski i rumunjski jezik. Dobitnik je mnogih nagrada i priznanja. U dva mandata obnašao je dužnost predsjednika Društva pisaca BiH.

U intervjuu za tacno.net govori o Kamernom teatru 55 za vrijeme opsade Sarajeva, o Narodnom pozorištu, knjigama, svom rodnom gradu Mostaru, o bh. političkoj kaljuži….

Prije svega čestitke na jubileju: 70-om rođendanu koji ste nedavno proslavili i 50 godina umjetničkog stvaralaštva. Kako se osjećate danas i jeste li zadovoljni postignutim?

Osjećam se zadovoljan, jer doživjeti u ovim vremenima da uđete u osmu deceniju nije mala stvar…

Pedeset ljeta radio sam pregnantno na poljima književnosti i teatra, a i politika se u jednom periodu uplela u moje životne tokove… Bio sam ministar u ratnoj Vladi premijera dr. Harisa Silajdžića, pa potom ministar Kulture i sporta u Vladi Kantona Sarajevo, vijećnik i dopredsjedatelj Gradskog vijeća Sarajevo  i vijećnik u Općinskom vijeću Stari Grad, a u jednom mandatu bio sam zastupnikom u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH… Mislim da je moj život bio bogat događanjima, da sam imao život na koji se ne bih mogao ni u kojem pogledu požaliti.

Jedan ste od simbola opkoljenog Sarajeva. Je li Kamerni teatar 55 u ratu bio primjer kako se umjetnošću boriti protiv barbarizma?

Za svoja dva mandata vođenja Kamernog teatra 55 mogu kazati da su bili “herojsko doba”, jer unatoč opsadi Sarajeva i krvavom ratu organizirali smo ovu kazališnu kuću iz ulice Maršala Tita, tako da smo uz ozbiljne umjetničke rezultate gajili logiku iz programskog dokumenta koji sam kao direktor uspostavio da dok “..ljekari vidaju rane, pekari nas hrane u opsjednutom Sarajevu mi moramo liječiti duše naših sugrađana…”

Imali smo proširenu medijsku djelatnost pa smo otvorili i galeriju „Gabrijel”, a obitelj Kamernog teatra 55 bila je upotpunjena i legendarnim gudačkim kvartetom maestra Dževada Šabanagića…

Ponosim se tim godinama teatrovanja u Kamernom teatru 55… Uostalom Društvo dramskih umjetnika Hrvatske dodijelilo mi je priznanje za rad Kamernog u ratnim uvjetima i suradnju sa dramskim umjetnicima iz Republike Hrvatske.

Nije za zanemariti da smo organizirali i prvo gostovanje kultnog beogradskog Ateljea 212, a da su u granatiranom i snajperisanom gradu na našoj sceni režirali ugledni kazališni redatelji iz Zagreba, prof. Tomislav Durbešić i Petar Veček, koje sam kroz sarajevski tunel spasa doveo u opsjednuti grad… Rijetko uspješnim smatram taj period svoga života.

Narodno pozorište Sarajevo obilježava sto godina postojanja, bili ste direktor pozorišta, redatelj desetina predstava, kako biste ocijenili današnji trenutak Narodnog pozorišta?

Da, u Narodnom pozorištu Sarajevo sam počeo kao dramaturg u Drami, potom sam jedno vrijeme bio direktor Drame, a okončao sam teatarsku karijeru, a mogu slobodno kazati i okrunio je s dva mandata kao čelni čovjek Kuće na Obali… Dakle, u toj stoljetnici mojoj malenkosti pripadaju neka godišta, a bogme i dosta vrijednih predstava, festivalskih uspjeha…

U mandatima direktorovanja Narodnim pozorištem nisam dopustio da se ta mnogobrojna umjetnička obitelj razdvoji, iako je bilo i izvana i iznutra pokušaja da Opera i Balet budu zasebnim teatrom, dapače, osamostalio sam Balet…

Bile su to godine amblematskih predstava na priliku domaćih opera Hasanaginica i Aska i vuk, u suradnji sa skladateljem Horozićem, baleta Kraljica Katarina na glazbu Đela Jusića, moćnog dramskog repertoara i jedne rijetko stamene repertoarske politike uopće, za šta su bili svakako zaslužni i tadašnji umjetnički rukovoditelji Drame, Opere i Baleta Dino Mustafić, Dževad Šabanagić i Edina Papo…

Ne mogu govoriti o sadašnjem trenutku Kuće na Obali jer sam jedno vrijeme izbivao iz Sarajeva, a i nisam niti kada sam bio tu dovoljno pratio njen rad “iznutra”. Tek, režirao sam već kao umirovljenik dragu i meni i ansamblu predstavu Sedam dana kasnije nastalu po mojoj adaptaciji kultne knjige Svetlane Broz (sedam izdanja) Dobri ljudi u vremenu zla.

foto šg

Sačuvali ste od zaborava i vrednovali u svojim knjigama desetine velikih umjetnika, može li društvo funkcionirati a da nema svoju kulturnu memoriju?

Tačno je da sam se trudio od zaborava otrgnuti djelatnost mnogih značajnih umjetnika… Zato među mojim knjigama posebno mjesto zauzima u mom osobnom rangiranju knjiga Karijatide scenske umjetnosti.

No, trebalo je da počnem oživljavati uspomene na neke grandiozne opuse i ljude na svom fb postu pa da masovni publikum shvati značaj čuvanja memorije, kulturu sjećanja…

Žao mi je da za svog života neću moći zabilježiti sve što sam lijepo doživio u teatru i literaturi…

Nema budućnosti ni u umjetnosti bez sjećanja na one koji su tabali staze za nas. Svaka civilizirana zemlja ponaosob, kao i UN, pažljivo čuvaju kulturnu baštinu. Samo u BiH politikanti zaduženi za kulturu svojom neukošću negiraju značaj sjećanja, zato i nemamo društvo nego rodovske zajednice.

Pozorišni ste redatelj, teatrolog ali, čini mi se, prije svega pjesnik. Rekli ste da ste rođeni lirik. Koliko Vas je poezija odredila i cijeli Vaš angažman?

U knjizi Ljubičasti notturno pokojni Vojislav Vujanović napisao je da se od početaka mojih redateljskih radnji vidjelo da ustvari iz moga bića “progovara” pjesnik, da i moja kazališna poetika počiva na onome što je pjesnički damar u meni… Dosta kasno počeo sam objavljivati poeziju koju sam uglavnom krišom pisao, a onda je to “grunulo” iz mene i dogurao sam do osamnaeste knjige poezije Tvoj osmijeh, inspirirane i u cijelosti posvećene jedinoj inspiraciji moga življenja pod kapom nebeskom, Svetlani Broz.

Pisaću, čini se, poeziju dok god sam pri pameti…

foto šg

Stotine režiranih predstava, desetine objavljenih knjiga, djelovanja u društvu i državi u najtežim vremenima rata… Kako se naše društvo odnosi prema ljudima poput Vas? Postoji li zahvalnost uopće ili ignoriranje?

Mnogi građani BiH prepoznaju i poštuju moj umjetnički i društveni angažman, što iskazuju radošću i poštovanjem kada me sretnu. Zbog njih i ima smisla moj cjelokupan život i rad. Ako govorimo o predstavnicima institucija ove zemlje, onda sve oko mene pršti surovom arogancijom…

Nisam nikada pristao na klerofašističke torove i sad mi to klerofašisti vraćaju, s kamatama…

Pa zar nije sramotno da poslije brojnih domaćih i inozemnih nagrada i priznanja niti jedan od pet mostarskih teatara mi ne omogućava da konac svoga radnog vijeka okončam u gradu u kojem sam se rodio, a u kojem sam najmanje režirao? Po onoj staroj nitko nije u svom selu… Tužno i tragično zaista…

Otići ću s ovoga svijeta a da se u Mostaru nisam teatarski niti približno iskazao koliko u Sarajevu, Tuzli, Zenici, Prijedoru…

Mostarac ste i uvijek ističete da Vam je to jedan od najvažnijih identiteta. Kako Vam danas izgleda Vaš rodni grad? Mogu li Mostarci prevazići podjele ili će posljedice opsade grada ostati trajna stigma?

Rodio sam se i formirao u jednom Mostaru na koji ovaj današnji ne liči. U razgovorima često koristim, čini mi se snažno koloriranu metaforu da je današnji Mostar ustvari sastavljen od dva sela koja glume grad.

Za moga života teško da će Mostar opet biti grad kozmopolitske širine nevjerojatnog duha, prestižne književnosti, kazališta, sporta… Navijam za taj Mostar, ali ostalo mi je još malo dana da bih opet uživao u  autentičnom, mostarskom Mostaru.

Klerofašisti na obe obale Neretve su mnogo jaki, a u nekada “crvenom Mostaru” ljeva misao više ne stanuje. Pokazali su to i posljednji izbori, koji su očekivani s nadom, ali dogovor dvije stranke i dva nacionalizma i dalje nastavlja da davi ovu “maketu raja koju je dobri Bog poslao na zemlju”. Taj čudesni grad na dvje rijeke ljepotice dahće, a nije daleko niti od smrtnoga hropca pod terorom dvaju nacifašizama zaronjenih u neviđeni kriminal…

Bojim se da Mostar moga djetinjstva živi još samo u gradovima Norveške i Švedske…

Gradimir Gojer na protestima u Mostaru 2014. godine – foto šg

Kako komentirate ovo što se događalo zadnjih dana gospodinu Bogiću Bogićeviću i uopće stanje u bh. društvu, posebno u ovo koronsko vrijeme? Imamo li pravo biti iznenađeni političkom kaljužom u Bosni i Hercegovini ako smo vlast sami birali?

Iako sam nedavno izjavio da neću više ni govoriti o politici, u posljednjem slučaju izbora gradonačelnika Sarajeva i ne radi se o politici nego o najprljavijem i najnižem obliku jajarskog politikantstva, pa ću zato reći: Bogić Bogićević je državnik, prije svega kompletnim svojim političkim habitom, on je i u situaciji potpune antibosanskohercegovačke histerije, koja dolazi iz susjednih nam država, ostao stameni domoljub.

Bogićević je svojim moćnim NE zadao smrtonosni udarac klijentelističkoj logici koja vlada bh. političkom scenom, neviđenom mulju, kaljuži u kojoj se prije svega nalazi Sarajevo, evidentnom nepoštovanju morala i njegovih normi…

Treba da se stide sve političke stranke koje participiraju u vlasti Sarajeva, i oni koji su ih birali, jer su nekada grad nevjerojatne širine i kozmopolitizma sveli u ruralnom opterećenu provinciju.

Bogićevićev šamar trenutnim bh. političkim moćnicima imat će smisla ako podigne bh. narode iz sna koji su uzrokovali nacionalistički sedativi.

Ovakvo primitivno, nacionalizmom opterećeno Sarajevo, koje je biralo takve predstavnike, nije ni zaslužilo na svom čelu Bogića Bogićevića!

Koronsko vrijeme do detalja ogoljuje svu korupciju i kriminal biranih predstavnika vlasti, kao i tromost i neadekvatnost dejtonskog Ustava BiH, koji pogoduje politikantima. Ako građani sada, kada su najjasnije žrtve političkog beznađa, ne shvate koliko su za njihove živote odgovorni oni koje su birali i ne organiziraju se kako bi ih natjerali da daju ostavke, ti isti građani i njihova djeca neće imati budućnost.

Štefica Galić (Tačno)

02.04.2021.

U BiH HILJADE BI DA SE VAKCINIŠU, ALI VAKCINA NEMA

02.04.2021.

IZETBEGOVIĆ OPRAVDANO ZADOVOLJAN: "To je poruka koju smo TREBALI I ČEKALI!"

IZETBEGOVIĆ OPRAVDANO ZADOVOLJAN: "To je poruka koju smo TREBALI I ČEKALI!"

Predsjedavajući Doma naroda Parlamenta BiH i predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović izjavio je večera za portal Radiosarajevo.ba da je američki državni sekretar Antony Blinken poslao važnu poruku političarima i javnosti u Bosni i Hercegovini.

"To je poruka koju smo trebali i čekali", kazao je Izetbegović.

Prema njegovim riječima, prvi dio poruke je da "Daytonski mirovni sporazum treba doživjeti dalju evoluciju i poboljšanja na liniji jačanja građanskog uređenja kroz implementaciju presuda Evropskog suda za ljudska prava".

"Drugi dio poruke je da neće biti Dejtona 2. i radikalnijih poteza SAD i međunarodne zajednice nakon iskustva koje su imali sa odbacivanjem Aprilskog i Butmirskog paketa, ali i da će prisustvo SAD biti mnogo snažnije nego u proteklih nekoliko godina. I konačno, treći dio poruke je da se od Predsjedništva BiH očekuje liderska uloga u pokretanju reformskog procesa, sa akcentom na izmjene izbornog zakonodavstva. Izmjena izbornog zakona mora biti bazirana na izmjeni Ustava", zaključio je Izetbegović u izjavi za Radiosarajevo.ba

Podsjetimo, Američki državni sekretar Antony Blinken pisao je članovima Predsjedništva Bosn i Hercegovine.

Blinken je poručio da Dayton nije slovo urezano u kamenu, te da, umjesto Daytona 2., treba pristupiti postepenim promjenama Ustava naše zemlje. Potvrdio je američko prijateljstvo prema našoj zemlji.

(Radiosarajevo.ba)

02.04.2021.

DIREKTOR SVJETSKE ZDRAVSTVENE ORGANIZACIJE ODUŠEVLJEN TURSKOM: "Oni su šampioni u zdravstvenoj zaštiti u 2021. godini!"

DIREKTOR SVJETSKE ZDRAVSTVENE ORGANIZACIJE ODUŠEVLJEN TURSKOM: "Oni su šampioni u zdravstvenoj zaštiti u 2021. godini!"

Turska je jak šampion u zdravstvenoj zaštiti u 2021. godini, izjavio je generalni direktor Svjetske zdravstvene organizacije Tedros Ghebreyesus, te dodao da kada ta zemlja proizvede vakcinu pomoći će pravičnosti raspodjele vakcina, javlja Anadolu Agency (AA).

Ghebreyesus je govorio na webinaru o COVID-19 koji se održava dva puta nedeljno, na kome su govorili i ministar zdravlja Turske Fahrettin Koca, ali i Carl Bildt, bivši švedski premijer, koji je nedavno imenovan za specijalnog izaslanika WHO.

Generalni direktor WHO-a i ministar zdravlja Turske saglasili su se da je potrebna proizvodnja vakcine globalno bez da intelektualno vlasništvo bude problem.

"Vjerujemo da ćemo uskoro proizvesti našu vakcinu. Budite uvjereni da će vaš poziv zemljama proizvođačima vakcina u Turskoj naići na jasan odgovor", rekao je Koca.

On je dodao da će "turska vakcina sigurno biti ponuđena za upotrebu cijelom čovječanstvu.

"Trenutno, 100 zemalja nema pristup vakcinama protiv koronavirusa, što je razlog zbog kojeg će vakcina proizvedena u Turskoj biti ponuđena cijelom čovječanstvu", rekao je turski ministar.

Na to je generalni direktor WHO-a rekao da je saglasan da je lokalna proizvodnja veoma važna, te da je WHO spremna da pomogne zemljama.

"Mislim da bi se ubuduće na pravičnost raspodjele vakcina moglo odgovoriti povećanjem lokalnih i regionalnih kapaciteta u proizvodnji, a takođe smo tražili odricanje od intelektualne svojine da bismo pomogli da se proizvodni kapacitet značajno proširi", izjavio je Ghebreyesus.

U Svjetskoj trgovinskoj organizaciji, Indija i Južna Afrika pozvale su na odricanje od pravila trgovine i intelektualne svojine (TRIPS) za vakcine protiv COVID-19, ali još uvijek nisu postigle konsenzus u tom svjetskom trgovinskom tijelu.

Ghebreyesus i Koca su govorili i o solidarnosti sa zdravstvenim radnicima.

Oni su naveli da je i prije pandemije koronavirusa bio prisutan manjak od najmanje 18 miliona medicinskih radnika, te da dok se radi na zajedničkom okončanju pandemije i oporavku, zdravstveni radnici moraju biti na prvom mjestu.

02.04.2021.

SDA REAGOVALA NA IMENOVANJE IVANE MARIĆ: "M-tel vlada Kantona Sarajevo je umjesto da osudi, nagradila svoju 'analitičarku' za uvredljive stavove..."

SDA REAGOVALA NA IMENOVANJE IVANE MARIĆ: "M-tel vlada Kantona Sarajevo je umjesto da osudi, nagradila svoju 'analitičarku' za uvredljive stavove..."

Kako navode iz SDA, nakon odustajanja tzv. Četvorke, a danas Trojke, od njenog imenovanja za dogradonačelnicu grada Sarajeva, i to tek nakon pritiska javnosti zbog uvredljivih izjava o jednom cijelom narodu, nazivajući ga “nepostojećim” i onima koji su “sebi izmislili naziv Bošnjaci da ne bi bili samo muslimani”, očekivalo se izvinjenje Četvorke zbog njene kandidature.

"M-tel vlada Kantona Sarajevo je imenovanjem na mjesto predsjednice Nadzornog odbora JU Kamerni teatar 55, umjesto da je osudi, nagradila svoju "analitičarku" i promotorku Ivanu Marić za njene uvredljive stavove o građanima Bosne i Hercegovine, Bošnjacima", saopćeno je večeras iz sarajevske SDA. 

Kako navode iz SDA, nakon odustajanja tzv. Četvorke, a danas Trojke, od njenog imenovanja za dogradonačelnicu grada Sarajeva, i to tek nakon pritiska javnosti zbog uvredljivih izjava o jednom cijelom narodu, nazivajući ga “nepostojećim” i onima koji su “sebi izmislili naziv Bošnjaci da ne bi bili samo muslimani”, očekivalo se izvinjenje Četvorke zbog njene kandidature, prenosi N1.

”Međutim, umjesto očekivanih osuda, nju je M-tel vlada danas nagradila. Istovremeno, Marić je u svojoj izjavi da ju je predložio njen, kako navodi, drug Damir Marjanović, priznala da ova većina na odgovorne pozicije imenuje kadrove po “drugarskoj osnovi”, te da rade upravo ono što fakturišu drugima. Pravdajući svoje imenovanje time da je “zaljubljenik pozorišta”, pa je stoga valjda logičan slijed događaja imenovanje za predsjednicu Nadzornog odbora tako važne kulturne ustanove, je vjerovatno i logično u slučaju Ivane Marić jer je, pretpostavljamo, nakon što je ustanovila da je zaljubljenik analiza sebe istim principom proglasila analitičarkom. 

KO SDA Sarajevo izražava žaljenje zbog činjenice da profesor Damir Marjanović, prije svog prijedloga, nije razmislio o uvredljivim izjavama Ivane Marić o građanima naše zemlje, a zbog kojih je Ivana Marić ostala bez dogradonačelničke pozicije, te da svoju poziciju u vlasti koristi za favorizovanje svojih prijatelja. Građani Kantona Sarajevo, naročito ona većina na koju su se odnosile uvrede Ivane Marić, nisu zaslužili takav odnos”, saopćeno je iz SDA Sarajevo.

Analitičarka Ivana Marić imenovanja je za vršiteljicu dužnosti predsjednice Nadzornog odbora Javne ustanove “Kamerni teatar '55”, potvrđeno je  iz Vlade Kantona Sarajevo.

Nju je Vlada Kantona Sarajevo imenovala na ovu poziciju 26. marta na period do kraja imenovanog v. d. Nadzornog odbora. Podsjetimo, Marić je bila jedna od prijedloga za kandidatkinju Naše stranke za dogradonačelnicu Sarajeva.

02.04.2021.

REAKCIJE: IZMJENE USTAVA OBAVEZA INSTITUCIJA BiH I POTPISNIKA DEJTONA

Reakcije: Izmjene Ustava obaveza institucija BiH i potpisnika Daytona

Reakcije: Izmjene Ustava obaveza institucija BiH i potpisnika Daytona
Arhiv

Vijeće kongresa bošnjačkih intelektualaca, Srpsko građansko vijeće, Hrvatsko narodno vijeće i Forum parlamentaraca 1992-1996, smatraju da su izmjena Ustava BiH međunarodno pravna obaveza institucija BiH i potpisnika Daytonskog sporazuma.

Njihovo saopćenje prenosimo u cijelosti:

Promjene najvišeg pravnog akta jedne države - Ustava, predstavlja najkompleksniji društveno politički poduhvat.

U BIH je ovaj proces još komplikovaniji jer je sastavni dio našeg ustavno pravnog uređenja i OHR, dakle „međunarodna zajednica“, koju čine predstavnici najutjecajnijih svjetskih sila objedinjenih u PIC-u, a koje  prema Bosni i Hercegovini nemaju istovjetne političke stavove.

Neosporno je da se Ustav BIH mora mijenjati. Izmjene Ustava BIH više nisu stvar volje, želje ili kompromisa domaćih političkih stranaka već međunarodno pravna obaveza Bosne i Hercegovine koja proizilazi iz pravosnažnih presuda međunarodnih sudova koje su donesene od 2007-2020. godine, kao i presuda Ustavnog suda i Suda Bosne i Hercegovine.

Više od dvije decenije naše nevladine organizacije stoje na stanovištu da svi građani Bosne i Hercegovine, tj. svi narodi i manjine, moraju imati jednaka prava i obaveze na teritoriji cijele Bosne i Hercegovine. Ovaj princip sadržan je i u dejtonskom Ustavu BIH čiji je sastavni dio i Evropska konvencije o ljudskim pravima i temeljnim slobodama koja je direktno primjenjljiva i ima prednost nad svakim drugim pravom u BiH.

Postojeći etno-nacionalni koncept u BIH, koji je posebno izražen kroz ulogu domova naroda na nivou BiH i entiteta je neodrživ jer  se pitanje vitalnog nacionalnog interesa u većini slučajeva zloupotrebljava. Ovaj institut uglavnom se ne koristi za vitalne nacionalne interese naroda već za „vitalne interese“ nacionalističkih političkih stranaka. Također, njime se potpuno potiskuju građanska prava garantirana postojećim Ustavom BiH, što vodi u potpunu etničku segregaciju.

S druge strane, praksa je pokazala da je entitetsko glasanje imalo mnogo pogubniji učinak na (ne)razvoj BiH nego zaštita vitalnog nacionalnog interesa. Osnovni problem leži u činjenici da Anex VII tj. povratak protjeranih i raseljenih nije završen te imamo situaciju da je entitetsko istovremeno i etničko glasanje.

Februara 2007. godine donesena je presuda UN-ovog Međunarodnog  suda pravde iz Haga u procesu BiH vrs Srbija i CG kojom je Srbija presuđena za nesprečavanje genocida nad Bošnjacima u Srebrenici, a potom i niz presuda Evropskog Suda za ljudska prava. Evropski sud za ljudska prava je u pet odvojenih presuda (2009. presuda u korist Sejdić-Finci protiv BiH, 2014. presuda u korist Azre Zornić protiv BiH, 2016. presuda u korist Ilijasa Pilava protv BiH I Samira Šlaku protiv BiH, te 2020. presuda u korist Svetozara Pudarića protiv BiH) ocijenio da je Ustav BiH diskriminatoran, praktično prema svim građanima BiH, iz svih naroda i reda ostalih, a kojima se garantiraju sva prava iz Opće deklaracije o ljudskim pravima Ujedinjenih nacija, te iz Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.

Bitno je istaći da je Evropski sud za ljudska prava donio, zaključno s 1. decembrom 2020. godine, 395 presuda protiv Bosne i Hercegovine (BiH), pri čemu su tužbu podnijeli pojedinci ili više njih. Vladajuće stranke, ni nakon više od desetljeća, presude nisu provele.

Donesene presude, koje su obiglatorne za državu Bosnu i Hercegovinu, predstavljaju međunarodno-pravni osnov za izmjene Ustava BiH. Etnički princip nametnut je flagrantnim kršenjem svih ljudskih prava, agresijom, etničkim čišćenjem i genocidom.

Nemamo ambiciju ni pretenziju predložiti konkretna rješenja ili tekstove ustavnih amandmana već želimo ponuditi principe koji bi trebali biti polazna osnova za izradu prijedloga amandmana na Ustav Bosne i Hercegovine. Principi  trebaju biti minimalni zajednički sadržaj svim progresivnim političkim snagama BiH, da bi se kao zajednički interes prezentirali prijateljskim državama i potpisnicima Daytonskog sporazuma suodgovornima za stanje i budućnost BiH. Ovdje se prije svega misli na administraciju  SAD-a koja je imala odlučujuću ulogu u uspostavljanju mira u našoj zemlji prije 25. godina.

U kontekstu naprijed navedenog predlažemo slijedeće principe za promjenu Ustava BiH:

1)     Uklanjanje sistemske diskriminacije rasprostranjene u cijelom ustavnom uređenju. Navedene presude Evropskog suda obavezuju državu da otkloni postojeća ustavna rješenja po kojima su svim građanima koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici konstitutivnih naroda uskraćena elementarna građanska i politička prava. Ta prava su uskraćena i pripadnicima konstituentnih naroda ako ne žive u “odgovarajućem” entitetu. Diskriminacija je široko rasprostranjena i s obzirom na druge kriterije kao što su rodna pripadnost, religijska opredjeljenja, socijalni status, obrazovni nivo i dr.

2)     Entiteti u Bosni i Hercegovini, kao administrativni oblici, uspostavljeni su na temelju „faktičkog stanja na terenu“ izazvanog međunarodnim oružanim sukobima, na temeljima etničkog čišćenja, zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava i genocida, i kao takvi su danas neodrživi. Decembra 1995. godine nismo imali presude međunarodnih sudova. Najveći problem u praksi je, pokazalo se, entitetsko glasanje u Parlamentarnoj Skupštini Bosne i Hercegovine.

3)     Neprovođenje pravosnažnih sudskih presuda međunarodnih i domaćih sudova, jasno pokazuje da je u BiH na sceni suspenzija vladavine prava, te je u tom smislu neophodno u Ustav ugraditi sve neophodne izmjene kako bi se uspostavila vladavina prava i osigurala potpuna politička neovisnost pravosudnih institucija BIH. U Bosni i Hercegovini funkcionišu četiri odvojena atunomna pravna i sudska sistema – na nivou BiH, u oba entiteta i u Brčko distriktu BiH. To dovodi do neujednačenih pa i do suprotstavljenih pravnih rješenja i do neujednačene sudske prakse, pa time i do neravnopravnosti građana. Zbog toga se moraju kreirati ustavna rješenja da do toga ne dolazi.

4)     Ustavom definirati princip sankcioniranja negiranja genocida i zločina protiv čovječnosti.

5)     Ustavom je nužno precizno odrediti prava koja se štite institutom vitalnog nacionalnog interesa/nacionalnog veta u zakonodavnim tijelima države i nižih nivoa vlasti.

6)     Izmjenama Ustava mora se precizirati onemogućavanje paralize njenih institucija te afirmirati građanski karakter društva i jačanje demokratske države po uzoru na sve demokratske države u Evropi i svijetu.

Odlučivanje o ustavnim promjena mora se vratiti u institucije sistema, u Parlamentarnu Skupštinu BiH koja će u rasprave uključiti nevladin sektor, akademsku zajednicu, medije i najširi krug građana.

Bosna i Hercegovina je više stotina godina bila multikonfesionalna i multinacionalna zemlja u kojoj je bogatstvo različitosti bila prednost. Jedinstvo različitosti je i danas u najvećoj mjeri način života u njoj. Ustav Bosne i Hercegovine to mora sadržavati, promovirati i omogućavati.

(Vijesti.ba)

02.04.2021.

DRŽAVNI SEKRETAR SAD ANTONY BLINKEN PISAO PREDSJEDNIŠTVU BiH: POTREBNE PROMJENE USTAVA ZA REFORMU IZBORNOG ZAKONA

Blinken pisao Predsjedništvu: Potrebne promjene Ustava za reformu Izbornog zakona

Blinken pisao Predsjedništvu: Potrebne promjene Ustava za reformu Izbornog zakona
Foto: Vijesti.ba

Američki državni sekretar Antony Blinken pisao je članovima Predsjedništva BiH o izmjenama izbornog zakonodavstva.

- Ograničene ustavne promjene potrebne su da dosljednu reformu izbornog zakonodavstva, naveo je Blinken u pismu koje je objavio portal Istraga.ba.

Američki državni sekretar izražava punu podršku SAD-a našoj zemlji.

“Prije dvadeset i pet godina Sjedinjene Države pomogle su u postizanju Daytonskog mirovnog sporazuma, i ponosni smo na ulogu koju su Sjedinjene Države odigrale u okončanju strašnog rata u Bosni i Hercegovini i pomaganju da se osigura mir koji je uslijedio.

Daytonski mirovni sporazum stvorio je snažne temelje na kojima je Bosna i Hercegovina uspjela da se izgradi, što je omogućilo državi da uspostavi održivi put prema eventualnom članstvu u Europskoj uniji i da ostvari snažno partnerstvo s NATO-om”, navodi Blinken u pismu.

On dalje navodi kako Dejtonski mirovni sporazum nije isklesan od kamena, te da je samim time i podrložan izmjenama koje će vremenom i biti izvršene.

“Neki od nedostataka ustava Bosne i Hercegovine utvrđeni su u presudama Europskog suda za ljudska prava, uključujući presud Sejdić-Finci. Pitanja koja su utvrđena ovim presudama i slične zabrinutosti koje se rješavaju odlukama ustavnog suda Bosne i Hercegovine moraju se riješiti. Problemi se ne mogu riješiti samo zakonodavstvom.

Ogračene ustavne promjene bit će potrebne kako bi se reforma izbornog sistema dosljedno izvršila prema zahtjevima članstva u Europskoj uniji i presudama europskih sudova. Također, podržavamo ažuriranje Izbornog zakona radi rješavanja relevantnih odluka Ustavnog suda i provedbe mjera integriteta izbora koje će sljedeće izbore 2022. godine učiniti najslobodnijima i najpravednijima u historiji Bosne i Hercegovine”, smatra Blinken.

Blinken dlaje navodi kako je 2021. godina velika prilika.

“Ne postoje izbori koji bi oslobodili političke čelnike od odgovornosti pregovaranja o potrebnim promjenama. Imamo nedavni primjer dogovora o Mostaru koji je dokaz da su stranke sposobne preuzeti i riješiti teške i složene probleme kompromisom i pažljivim, pregovorima korak po korak”, kaže Blinken.

Znam da u Bosni i Hercegovini postoje glasovi koji pozivaju na strpljenje, a ne na hitnost, uključujući neke koji vjeruju da Sjedinjene Države i naši europski partneri pripremaju "Dayton” koji će iz temelja preoblikovati aranžmane za podjelu moći u Daytonskom mirovnom sporazumu. Vidjeli smo ranije da reformski napori u Bosni i Hercegovini propadaju pokušavajući učiniti previše odjednom.

Sjedinjene Države vjeruju da bismo se trebali fokusirati na provođenje ograničenih, ali značajnih ustavnih, izbornih reformi, zatime vladavine zakona i ekonomskih reformi kako bismo osigurali prava svih građana u izbornom procesu, poboljšati pravosudni integritet, smanjiti opseg korupcije, poboljšati privredni oporavak i početi vraćati povjerenje građana. To je ostvariv cilj, koji zahtijeva samo političku volju da se postignu potrebni kompromisi.

Vaše liderstvo bit će neophodno za ozbiljan, vjerodostojan proces. Sjedinjene Države bit će partner u tom naporu, ali lideri u BiH su ti koji će morati uraditi težak posao. Pozivam vas da se ozbiljno uključite u ovaj proces, da ovim pitanjima posvetite pažnju kakvu zaslužuju i budite hrabri u traženju kompromisa.

Radujem se saradnji s vama i Vladom BiH kako bismo produbili naše partnerstvo i unaprijedili zajedničke interese. Sjedinjene Američke Države ostaju vaš najbliži prijatelj i najjača podrška”, zaključio je Blinken u pismu.









(Vijesti.ba)

Jedinstvena Bosna i Hercegovina
<< 04/2021 >>
nedponutosricetpetsub
010203
04050607080910
11121314151617
18192021222324
252627282930

MOJI LINKOVI

MOJI FAVORITI

Brojač posjeta
89214218

Powered by Blogger.ba