Jedinstvena Bosna i Hercegovina

Dobrodošli na moj blog

22.02.2021.

VALENTIN INZKO S PREDSJEDNIKOM AUSTRIJE O SITUACIJI U BiH


/////////////////////////


//////////////////////////


//////////////////////

///////////////////////


////////////////////

///////////////////////

////////////////////////

///////////////////////


///////////////////////


////////////////////////


/////////////////////


///////////////////////////

22.02.2021.

ŽELJKO KOMŠIĆ: OHRABRUJUĆE PORUKE EU ZVANIČNIKA O ODBACIVANJU SISTEMA KONSTITUTIVNOSTI

Komšić: Ohrabrujuće poruke EU zvaničnika o odbacivanju sistema konstitutivnosti

Komšić: Ohrabrujuće poruke EU zvaničnika o odbacivanju sistema konstitutivnosti
Foto: Arhiv

Član Predsjedništva Željko Komšić ocijenio je da su poruke direktorata za ljudska prava Vijeća Evrope u vezi sa odbacivanjem sistema utemeljenog na tzv. konstitutivnim narodima a koje su posljednjih dana upućene od strane Christophe Poirela šefa direktorata za ljudska prava Vijeća Evrope od historijskog značaja.

„U potpunosti sam saglasan sa porukom šefa direktorata za ljudska prava Vijeća Evrope da je vrijeme da Bosna i Hercegovina pređe na drugačiji moderni sistem u kojem ne postoji diskriminacija i koji nije temeljen na konstitutivnim narodima“, poručio je Komšić.

„S tim vezi, također dijelim stanovište evropskih zvaničnika, da je sistem koji je osmišljen na konstitutivnim narodima, glavna prepreka koja je povezana sa ustavnim okvirom, u provođenju presuda Evropskog suda za ljudska prava, o čemu eksplicitno govore presude istog suda“, dodao je Komšić.

„Poruke evropskih zvaničnika poput poruka šefa direktorata za ljudska prava Vijeća Evrope, imaju poseban značaj u pogledu cijele diskusije koja se tiče izmjena Izbornog zakona Bosne i Hercegovine. Moderni sistem koji nije utemeljen na tzv. principu konstitutivnosti naroda, a o kojem govore evropski zvaničnici, nije ništa drugo nego sistem građanske države“, zaključio je Komšić.




(Vijesti.ba)

22.02.2021.

PROF. DR. SENADIN LAVIĆ : ŠTA DANAS ZNAČI "KONSTITUTIVNOST NARODA" SPRAM KONSTITUTIVNOSTI GRAĐANA?

Prof.dr. Senadin Lavić : Šta danas znači “konstitutivnost naroda” spram konstitutivnosti građana?


Poslije dugo vremena pred nas je ponovo iskrsnuo koncept konstitutivnosti naroda u Bosni i Hercegovini. Etničko-religijske grupe u Bosni shvataju ga na različite načine. Koncept konstitutivnosti naroda u Bosni priredili su, između ostalog, Tuđman i Milošević 1993. godine kada su se zalagali za ustanovljavanje tri etničko-religijske republike u Bosni (Bosna kao Unija tri etničko-religijske republike) a što su Oven i Stoltenberg prihvatili i predložili Vladi Republike Bosne i Hercegovine da usvoji.

Piše : Senadin Lavić (Kliker.info)

Sa stanovišta Ustava, smatra profesor Omer Ibrahimagić, konstitutivnost naroda nije uopće ispravan pojam. Naime, sa stanovišta Ustava može se govoriti o konstitucionalnosti naroda, to jeste o narodima ustava ili narodima koje Ustav spominje, to jeste nabraja kao jednakopravne, naprimjer, od 1943. do 1993. godine. Naspram toga, konstitutivnost, kakvu su nam podmetnuli 1993. godine Tuđman i Milošević, odnosno Oven i Stoltenberg, podrazumijeva stvaranje tri entiteta (etničko-religijsko geto) ili uspostavljanje “političkih etno-teritorija” svakog naroda u Bosni.

Narodi u Bosni su konstitucionalni, a ne konstitutivni iz prostor razloga jer oni nisu “konstituirali” Bosnu koja je stotinama godina postojala prije današnjih naroda i njihovih politika. Neprijatelji demokratije u bosanskom okruženju insititraju na konceptu “konstitutivnosti” kao ostvarenju etno-teritorijalizacije bosanskog državnog prostora u kojemu bi oni imali uticaj neovisno od države Bosne i Hercegovine.  

Odluka Ustavnog suda o konstitutivnosti naroda na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine poništila je onaj “koncept konstitutivnosti” iz 1993. godine koji su nam podmetnuli Tuđman i Milošević uz koncept Unije Bosne od tri etničke republike. Nacionalističke antibosanske snage ni danas ne pristaju da prihvate ovu Odluku.

Niko normalan nije protiv ravnopravnosti naroda u Bosni i Hercegovini jer je to naša tradicija, kulturna specifičnost i navika.

Šta danas znači konstitutivnost naroda u Bosni? U kakvoj vezi stoje koncept konstitutivnosti i srbijanski / hrvatski hegemonijski projekti u kojima bosanski Srbi i Hrvati služe susjednim državama da utiču na procese u Bosni. U kakvom odnosu su “konstitutivnost” i “matična država”. Da li su Srbi i Hrvati u Bosni dijaspora ili su bosanski narod? Šta znači da su bosanski Hrvati dijaspora Hrvatske?

Otvoreno uplitanje  srbijanske i hrvatske politike u unutarnje stvari Bosne prevršilo je svaku mjeru. Po Bosni se šetaju političari iz Srbije i Hrvatske kao da im je to ćaćevina, prave škole, mostove, fabrike, ulažu novce i operiraju s bosanskim državnim prostorom kao etničkim (ili “plemenskim”) vlasništvom svojih narodnih grupa.  U projektu internacionalne konstitucije Bosne namjerno je ostavljen slab unutarnji suverenitet da bi se zadovoljili interesi Srbije i Hrvatske. Bosna je samo poslužila za smirivanje tenzija između srpskog i hrvatskog nacionalizma.

Prije svega, treba priznati činjenicu da preko “konstitutivnosti naroda” Srbija i Hrvatska ostvarujudominaciju u Bosni nad dijelom stanovništva i kontroliraju teritorije na kojima bosanski Srbi i bosanski Hrvati žive. Tako bosanski Srbi i Hrvati služe svojim “matičnim državama”, često kao “topovsko meso” hegemonijskih projekata, a u Bosni izigravaju konstitutivne narode. Ako su konstitutivni u Bosni kao narodi, to onda znači da nemaju svoje matične države izvan Bosne i da nisu dijaspora. Ali, stvari ne stoji tako. Iz ove paradoksalne situacije dva konstitutivna naroda mogu zakočiti sve bosanske procese, pozvati se na veto i raditi protiv Bosne po naredbi iz Beograda i Zagreba. To je osnovni problem nefunkcionalne države. Stoga se “konstitutivnost” (na ovakav način) pokazuje kao trojanski konj unutar bosanskog državnog suvereniteta.

Pod krinkom konstitutivnosti odvijaju se brojni antibosanski procesi. Koncept konstitutivnosti ne označava ravnopravnost građana i naroda u Bosni na cijeloj državnoj teritoriji nego se svodi na besprimjernu etničku teritorijalizaciju državnog prostora. Po tome, koncept konstitutivnosti trebao bi poslužiti da se u Bosni “ograde” etničko-religijske teritorije.

Zato se odmah uz konstitutivnost naroda nameće sa HDZ-ovske strane priča o federalizaciji državne teritorije kao konačni čin podjele države Bosne prema etničko-religijskim principima i ratnim dostignućima. Naravno to je antibosanski koncept.

Današnja kvazi-politička naracija o “konstitutivnosti naroda” pada još niže ispod rješenja Dejtonskog sporazuma, pada u plemensko, predmoderno, nedemokratsko razgraničavanje “pašnjaka” kojima će upravljati jedna partija i njezin vođa. Ovakvo zaostalo predpolitičko djelovanje ne postoji nigdje u današnjoj Evropi.

Dakle, sporno je insistiranje na konstitutivnosti naroda koje su predložili Tuđman i Milošević, jer Bosna kao država nije ni federacija, ni konfederacija, niti je unija tri etničko-religijske “republike”. Bosna jeste multietničko, višereligijsko, multikonfesionalno društvo, ali je prosta decentralizirana država koja ima internacionalno priznanje.

Drugo, koncept konstitutivnosti treba da posluži kao argumentaciona osnova za kvarnu političku zamisao da tri naroda “konstituiraju” državu Bosnu. Tri naroda imaju navodno svoje odijeljenje teritorije i oni raspolažu tim teritorijama kao “plemenskim” teritorijama. Tako Bosna biva prikazana kao konstrukt volje tri etničko-religijske oligarhije koji je nastao u Deytonu 1995. godine. Potpuno se negira njezina državnost koja je obnovljena 1943 na Prvom zasjedanju ZAVNOBiH-a i osporava se njezin povijesni kontinuitet od srednjevjekovnog doba do kraj 20. stoljeća.

Danas je jasno da Opći okvirni sporazum o miru iz Daytona 1995 godine predstavlja korak nazad u odnosu na ZAVNOBiH i Deklaraciju o pravima građana Bosne i Hercegovine. Dejtonski Ustav (Anex IV) bosanskom čovjeku, građaninu ili pojedincu, pretpostavlja i nameće grupu, kolektiv, zajednicu, narodnu grupu kao centar i subjekt ustava.

Treće, nešto nije normalno s konceptom “konstitutivnosti naroda” ako se samo odnosi na Bosnu, a ne na Srbiju i Hrvatsku. Ako su Srbi i Hrvati konstitutivni u Bosni, zašto onda nisu Bošnjaci konstitutivni u Srbiji i Hrvatskoj po istom obrascu kakav su nam ponudili Tuđman i Milošević 1993. godine? Zašto hrvatski Srbi nisu konstitutivni  u današnjoj Hrvatskoj? Isto tako, pred nama je važno pitanje: da li su bosanski Srbi i bosanski Hrvati kao narodi dio bosanske nacije (države-nacije) ili nisu? Ako su isključeni iz ili otkinuti od bosanske nacije, onda je pitanje gdje su i gdje pripadaju?

Do kada će živjeti ovu spornu antibosansku perverziju koja je ostatak Tuđman-Miloševićevog projekta rušenja Republike Bosne i Hercegovine 1992. godine. Zašto se nastavlja pogrešno razumijevanje činjenice da su bosanski Srbi i bosanski Hrvati  konstitucionalni narodi ili narodi koji se nabrajaju i spominju u Ustavu Bosne i Hercegovine. Bosanski Srbi i bosanski Hrvati planski se otkidaju od Bosne i guraju u shizofreniju, razdomljenje, “beskućništvo” u egzistencijalnom smislu, u beznađe, koje projektanti “velike Hrvatske” i “velike Srbije” koriste u svojim hegemonijskim igrama protiv Bosne.

Četvrto, preko koncepta konstitutivnosti naroda Srbija i Hrvatska direktno sprovode svoje hegemonijske politike na tlu države Bosne i Hercegovine. Konstitutivnost se razumijeva sa strane srbijanske i hrvatske državne politike kao pravo tih država da se miješaju u unutarnje stvari Bosne i Hercegovine. Kao da ljudi u Bosni ili bosanski narod, Bosanci, nisu u stanju da samostalno i neovisno od bilo koga sa strane donose bitne odluke za sebe i svoju budućnost. Tako se pojavljuje model patronizma: briga za svoje “sunarodnjake” pretvara se u plansko ometanje bosanskog suvereniteta.

Pokazuje se da je konstitutivnost pretvorena u jedan opasan mehanizam kočenja bilo kakvog razvojnog procesa u Bosni. Ni jedna odluka ne može se donijeti bez besmislenih dogovaranja, natezanja, opstrukcija i sličnih smicalica. Zemlje slabedemokratije zato ostaju “negdje između” i uvijek su meta patronizma prvih susjeda koji vide svoju šansu u potčinjavanju. Naravno ovaj patronizam u Bosni pojavljuje se tokom 20. stoljeća i ide uz srpske i hrvatske nacijske projekcije kojima se Bosna sasvim neopravdano uračunava u neki veliki srpski ili hrvatski politički aranžman.

Empirijska provjera brojnih ustava pokazuje da Srbi, naprimjer, nisu konstitutivni u Hrvatskoj, Sloveniji, Rumuniji, Crnoj Gori, Kosovu, Makedoniji, Austriji, SAD, Njemačkoj i tako redom.

Umjesto etničko-teritorijalnog koncepta “konstitutivnosti naroda” trebamo uvesti koncept ravnopravnosti građana na svakom dijelu države Bosne i Hercegovine.

Peto, današnje stanje mira u Bosni zasnovano je na zadovoljenju potreba Srbije i Hrvatske da dominiraju u Bosni, a ne na unutarnjem procesu demokratizacije bosanskog društva i razvijanja građanskih sloboda i koncepcija. Zato je Bosna ostavljena između socijalističkog i demokratskog svijeta kao “zemlja u tranziciji” – što se tiče IC (internacionalne) birokratije ovo stanje može trajati vječno. Bosna još uvijek ne može ući u EU jer ima internacionalnog HR (Visokog predstavnika UN i EU). Bosni se, dakle,  još ne dopušta da postane slobodna evropska demokratska država.

Preko konstitutivnosti naroda Srbija i Hrvatska ostvaruju direktno uplitanje u suverenitetdržave Bosne i na pojedinim dijelovima bosanske državne teritorije ostvaruju hegemonijski interes pod krinkom zaštite svojih sunarodnjak. Neprijatelji demokratije u Bosni hoće nam nametnuti karikaturu demokratije kroz shvatanje da postoje srpske  i hrvatske teritorije u državi Bosni kojima samo Srbi i Hrvati mogu raspolagati kako oni hoće, to jeste – Srbija i Hrvatska mogu “voditi brigu” o tim bosanskim državnim teritorijama pod plaštom zaštite svoje dijasporalne zajednice. Tako se postepeno i prikriveno hegemonijsko-osvajačka pohlepa Srbije i Hrvatske zadovoljava na Bosni.“Konsenzus” se pretvara u funkcionalno sredstvo blokade države Bosne i Hercegovine.

Šesto, etnofaulizam i historicistički mentalitet predstavljaju dvije glavne “kulturne crte” u djelovanju balkanskih “plemena”.Zavist pre drugačijim i ponižavanje drugog uz izmišljanje (falsificiranje) povlaštenog mjesta u povijesti i ishodišnog “zlatnog doba”, prepoznaju se u svakoj ljudskoj djelatnosti na prostorima balkanskih naroda.

Srbija i Hrvatska ne prihvataju potpunu suverenost Bosne jer po njihovim iz 19. stoljeća naslijeđenim koncepcijama trebaju da se teritorijalno prošire na Bosnu u sklopu rješavanja “istočnog pitanja”. Zato preko tobožnje brige za konstitutivnost naroda otvaraju prostor da se miješaju u unutarnje stanje Bosne. Strah od bosanske suverenosti kazuje da Srbija i Hrvatska ne napuštaju svoje hegemonijsko-osvajačke ciljeve po pitanju Bosne. Agresija na Bosnu 1992. imala je za cilj da slomi bosansku suverenost i zemlju podijeli prema etničkim linijama.

Zato kada god neko iz Srbije i Hrvatske počne pričati o konstitutivnosti bosanskih Srba i bosanskih Hrvata u Bosni, treba upitati – šta to znači?

22.02.2021.

HISTORIJSKI ZNAČAJ: MUZEJ OBJAVIO SJEĆANJE NA PRVE DIPLOMATSKE AKTIVNOSTI ALIJE IZETBEGOVIĆA


////////////////////////

//////////////////////


//////////////////////


//////////////////////////

//////////////////////////

//////////////////////////////////


/////////////////////////


///////////////////////


/////////////////////////


/////////////////////////


///////////////////////////


///////////////////////////


//////////////////////

22.02.2021.

MOST: KOLIKA JE MOĆ RUSKOG I KINESKOG VETA U PREGOVORIMA O KOSOVU

22.02.2021.

BOŠNJACI BOJKOTOVALI IZBORE U SREBRENICI

22.02.2021.

MUHAMED ŠAĆIRBEGOVIĆ: BIH JE U VELIKOJ MJERI NOVI BERLIN








Muhamed Šaćirbegović, bivši ministar vanjskih poslova Republike BiH, bh. ambasador u Ujedinjenim narodima (UN), rekao je u intervjuu za „Dnevni avaz“ da je, bez obzira na glasanje u Senatu, kojim je bivši predsjednik SAD Donald Tramp (Trump) oslobođen optužbi da je podsticao na pobunu kod Kapitola prošlog mjeseca, i dalje je velika opasnost američkoj politici.

BIJESNI NACIONALIZAM

– Tramp je i dalje sila u američkoj politici, ali i opasnost, slično poput pošasti pandemije COVID-19.

On je opasnost i za Ameriku, ali i za svijet, koliko i legitimizacija oživljavanja bijesnog nacionalizma. Mogli smo to nazvati fašizmom prije nekoliko godina, ali očito je da je Trampov uspon, također, potaknuo ili možda razotkrio sličan politički uspon kao u zemljama koje se identificiraju kao komunističke sile, poput Kine – kaže Šaćirbegović.

 Šta mislite kako će se odluka Senata dalje odraziti na odnose demokrata i republikanaca, kao i na ukupna dešavanja na političkoj sceni u SAD?

– Čak i u slučaju jučerašnjeg Sovjetskog saveza i današnje Putinove Rusije, komunizam je bio samo izgovor za autoritarni ekspanzionizam. To su izazovi s kojima se suočava predsjedništvo Džoa Bajdena (Joe Biden), ali i opasnosti koje, srećom, vidi većina Amerikanaca. Iz ove perspektive, Tramp će teško privući većinu Amerikanaca na svoju stranu. Veliki broj demokrata, većinom nezavisnih, ali i sve veći broj republikanaca prepoznaju da Tramp predstavlja opasnost za američku demokratiju, uz tendencije šireg svijeta ka većoj autoritarnosti, od Mađarske do Rusije, Mijanmara i Kine. Obnova euroatlantskih saveza oštećenih Trampovim stilom i načinom vladanja zajednički je prioritet.

Vjerujete li da je ova odluka vjetar u leđa Trampu. Može li se očekivati da se on ponovno kandidira za predsjednika SAD i kakvi su mu izgledi za pobjedu?

– Tramp će teško pobijediti na još jednim izborima, iako mislim da će se ponovno kandidirati samo zbog svog preopterećenog ega i narcizma. On je možda “tvorac kralja”, odrednice koja nosi političku moć krajnje desnice, a time i, nažalost, desnog centra američke politike u kontekstu Republikanske stranke.

Tramp nije oslobođen krivice presudom američkog Senata – pogledajte samo izjavu senatora Miča Mekonela (Mitch McConnel), najviše rangiranog republikanca u Kongresu, koji je izjavio da je Tramp “praktično i moralno” kriv, ali da je iz tehničkih razloga glasao “da nije kriv”.

Nažalost, ovo predstavlja još jednu opasnost u američkoj politici. Mekonel, kao i većina republikanaca, boji se Trampove biračke baze više nego štete koju Trampov destruktivni, trajni utjecaj ima na američku demokratiju i globalne interese SAD.

Previše mojih sugrađana Amerikanaca spremno je žrtvovati demokratiju, slobodno društvo i Ustav SAD zauzvrat svog cilja autoritarne države, zasnovane na fanatizmu i održavanju manjinske vladavine koja preferira Amerikance određene rase, religije, socijalne i ekonomske klase.

 Može li se Amerika uopće riješiti Trampovog „patriotizma“ pod krinkom „Učinimo Ameriku ponovo velikom“?

– Trampov kult uzurpirao je pojam “patriote”, ali oni su sve, samo ne to, jer Trampove pristalice govore o revoluciji, a zapravo su reakcionarna sila koja želi potkopati najrazličitija ostvarenja Američke revolucije, a to je zapravo američki Ustav.

Kao i prije, Tramp će nastojati mobilizirati svoje pristaše, manjinu, da pokušaju vladati većinom, zapravo želi napraviti novi oblik elitizma, zasnovan na rođenju, rasi, vjeri i pukoj volji za zastrašivanjem.

To što se Amerika vratila tim temeljnim podjelama i sukobima, nije posebno utješna misao ni za Amerikance ni za ostale građane svijeta.

Međutim, ova podjela/sukob postoji unutar politike i stanovništva većine zemalja, uključujući i one u Evropi. Pogledajte primjer Poljske, gdje većina glasa za autoritarnu političku silu, koja je, čak, u suprotnosti s ideologijom dviju generacija pravih poljskih patriota, predvođenih Josifom Pilsudskim i solidarnošću, ali se obmotavaju poljskom zastavom. Tramp je napravio političku farsu okružujući se američkim zastavama i dramatičnim pretjerivanjem ljubeći, ali on je, prema svojoj ideološkoj suštini, neamerikanac, kao i bilo koji predsjednik kojeg su SAD izabrale.

 Smatrate li da će Džo Bajden, novi američki predsjednik, kada je u pitanju BiH, pojačati angažman SAD. Ne samo u BiH nego i na zapadnom Balkanu?

– Džo Bajden predstavlja povratak zdravije i robusnije SAD. Iako će Bajden veći dio svog početnog fokusa usmjeriti na domaće pitanje COVID-19, ekonomske, pa čak i na nejednakost i rasne odnose, on prepoznaje da “Amerika prije svega” nije samo iluzija već opasnost za SAD koje se ili poštuju ili vrijeđaju kao glavna svjetska snaga.

Trenutni režim u Kini nastojao se retorički pozicionirati kao prvak multilateralizma tokom Trampovog mandata i tako oduzeti američku globalnu vodeću ulogu. Međutim, čim je Đinpingov Peking vidio da je Bajden ponovo potvrdio američke multilateralne korijene, Kina je odmah pokušala izgraditi vlastiti zid kako bi se ogradila od svog tretmana prema muslimanima Ujgurima ili Tibetu ili Hong Kongu ili njihovih avanturističkih ekspanzionizama duboko u more jugoistočne Kine. BiH je geografski udaljena od mnogih tih pitanja, ali ipak je u bici glavnih političkih ideologija vrlo bliska.

Mogu li se uskoro očekivati neki konkretniji potezi ili je Bajdenu sada prioritet unutrašnja politika?

– BiH je u velikoj mjeri novi Berlin ili čak, u očima nekih potencijalnih, meta ekspanzionizma, koji se tretira kao Hong Kong. Ipak, BiH ni u kom slučaju nije bespomoćna ili beznadno ovisna o dobroti drugih. BiH je preživjela vlastitom hrabrošću, vještinama i voljom kada su drugi žurili da prisustvuju našoj sahrani. Opet, većina građana BiH svoju zemlju vidi na jednoj strani, na strani demokratije i pluralizma, u kontekstu ovog novog Berlinskog zida koji prolazi kroz regiju, a kroz BiH najdirektnije.

Ovaj zid nije izum građana BiH ili lidera, već onih koji uključuju autoritarne globalne sile koje ga žele iskoristiti kao loptu u svojoj igri pokušaja dominacije. Čelnici BiH moraju biti načisto da BiH nije lopta, već igrač, partner SAD i slobodne Evrope. Da dijelimo vrijednosti, ali i strateške interese. Priču o BiH zloupotrijebili su svi, od Putina preko ISIL-a do ekstremističkih bijelih supremacista.

PROJEKT EUROATLANTSKIH INTEGRACIJA NE MOŽE BITI CJELOVIT

Znači li to da BiH mora preuzeti kontrolu nad vlastitom pričom?

– Naravno da BiH mora preuzeti kontrolu nad vlastitom pričom, s obzirom na to gdje je bila, a posebno tamo gdje želi ići, zajedno s istomišljenicima u regiji, Evropi, euroatlantskoj porodici i zaista kao globalni pokazatelj. BiH će možda trebati nešto slično simbolu berlinskog zračnog prijevoznika, da je u potpunosti uvede u euroatlantsku porodicu nakon što je protivnici iznutra, izbliza i izdaleka iskorištavaju i zanemaruju oni koji ne bi trebali biti samo prijatelji, već i saveznici.

Međutim, BiH ima puno toga za ponuditi. Senator Džo Bajden je to vidio u “novoj Evropi” nakon Sovjetskog saveza, kao primarni katalizator u ranim 1990-im za integraciju u EU i NATO za “nove demokratije” u Evropi. Projekt euroatlantskih integracija ne može biti cjelovit, siguran s vanjskom BiH i zanemaren. Mislim da će Bajden na ovaj način prepoznati BiH kao izazov novog, 21. stoljeća da umanji opasne ambicije onih koji nisu naučili na glupostima 20. stoljeća.

TRAMP NIJE BIO TAKO PAMETAN I SPOSOBAN KAO MILOŠEVIĆ

– Izbori u SAD iskorišteni su za biranje prividnih autokrata koji bi zatim nastavili s demontiranjem demokratskog procesa koji ih je doveo na vlast, a kako bi uspostavili svoj neodređeni/dugotrajni opstanak na vlasti. U SAD to nikada nije bilo toliko razotkriveno i evidentno kao u slučaju Trampa, a možda nikada nije ni bilo toliko blizu uspjeha. Nakon Trampa, opasnost za sve predstavlja manjina tih sugrađana, tačnije onih koji žele biti autoritarni i koji će potražiti drugog političara s Trampovim apetitom. SAD su imale sreću što Tramp nije bio tako pametan i sposoban kao Milošević.

Džo Bajden predstavlja povratak zdravije i robusnije SAD. Iako će Bajden veći dio svog početnog fokusa usmjeriti na domaće pitanje COVID-19, ekonomske, pa čak i na nejednakost i rasne odnose

Miralem Aščić i Helena Javor-Ibrahimbegović (Avaz)

22.02.2021.

OPOZICIJA PRIZNALA PORAZ: Poručuju da pobjedniku Jeriniću fali 15.000 glasova

OPOZICIJA PRIZNALA PORAZ: Poručuju da pobjedniku Jeriniću fali 15.000 glasova

Obratio se i predsjednik DNS-a Nenad Nešić. On je optužio SNSD da manipulišu biračkim odborima.


OPOZICIJA PRIZNALA PORAZ: Poručuju da pobjedniku Jeriniću fali 15.000 glasova

Boris Jerinić pobijedio je na izborima za gradonačelnika u Doboju. Priznali su to i predstavnici opozicionih stranaka u ovom gradu.

“Na osnovu obrađenih 42,45 posto biračkih mjesta i važećih 12.494 važeća glasačka listića, kandidat SNSD-a Boris Jerinić osvojio je 8.624 glasa. Kandidat SDS-a Cvijan Filipović 2.224 i kandidat SP-a Srđan Todorovič 1.984 glasa. Na osnovu ovog trenda, možemo čestitati gospodinu Jeriniću pobjedu i želimo mu uspjeh u daljem radu”, kazao je Milan Radović, član Glavnog obora SDS-a.

Kako je naveo, smatraju da su uradili dobar posao na osnovu 10 dana koliko su radili.

Obratio se i predsjednik DNS-a Nenad Nešić. On je optužio SNSD da manipulišu biračkim odborima.

“Želim da se zahvalim svim članovima DNS-a i omogućili da izborni proces protekne, koliko-toliko, u zakonskim okvirima. Jeriniću fali 15.000 glasova. To su dva poslanička mandata u Republici Srpskoj. To su pitanja koja će morati da objasne sutra kad ih prođe ova izborna euforija. Za dva mjeseca su izgubili 15.000 glasova”, naveo je Nešić.

Kandidat SP-a za gradonačelnika Doboja Srđan Todorović poručio je da podaci ukazuju da je sve izvjesnija izborna pobjeda kandidata SNSD-a Borisa Jerinića. Todorović je na konferenciji za novinare rekao da nije zadovoljan izborom građana, ali je izrazio spremnost da čestita pobjedu Jeriniću.

On je rekao da će Jerinić imati podršku SP-a za sve pozitivne projekte za grad Doboj.

Todorović je naveo da još nemaju podatke za izbor u Skupštinu grada, ali da očekuje da SP dobije četiri odbornička mjesta.

Centralna izborna komisija BiH saopštila je ranije večeras da je odziv birača na ponovljenim izborima u Doboju 55,43 posto.

Građani su na ponovljenim izborima za gradonačelnika Doboja danas birali između kandidata SDS-a Cvijana Filipovića, SNSD-a Borisa Jerinića i SP-a Srđana Todorovića.

Centralna izborna komisija BiH donijela je ranije odluku o poništavanju izbora na 89 redovnih biračkih mjesta za nivo gradonačelnika i Skupštine grada Doboja.

22.02.2021.

AHMETOVIĆ NAKON IZBORA U SREBRENICI: "Naš bojkot je uspio"

AHMETOVIĆ NAKON IZBORA U SREBRENICI: "Naš bojkot je uspio"

Donesena je odluka i da će Bošnjaci odbiti mandate, a Ahmetović je rekao da jesu svi to rekli i da ako neki prihvate, “to je njihova odluka”.


AHMETOVIĆ NAKON IZBORA U SREBRENICI: 'Naš bojkot je uspio'

Sadik Ahmetović iz Inicijative "Moja adresa: Srebrenica" kazao je u razgovoru za N1  kako je njihov bojkot uspio.

Istakao je i da je vrlo malo Bošnjaka izašlo danas na izbore, odnosno par desetina Bošnjaka.

“Izašli su samo oni koji su bili pritisnuti od strane općinskih institucija i na tome im ne zamjerimo i pri tome je naš stav uspio u 99 procenata”, naglasio je Sadiković.

Kazao je za N1 da nemaju dokaze za pritisak koji je spomenuo, te da su to shvatili iz razgovora.

“Zaključili smo da imaju određenu vrstu straha, pritisak od strane aktuelne vlasti u Srebrenici postoji i oni su iz svega toga zaključili da mogu imati određenu vrstu problema ako ne izađu na izbore. To potvrđuje potrebu da se izborni proces mora dovesti na takav nivo da kapacitet Bošnjaka bude u onoj mjeri koliko Bošnjaka želi da glasa, što je bilo onemogućeno”, kazao je.

Donesena je odluka i da će Bošnjaci odbiti mandate, a Ahmetović je rekao da jesu svi to rekli i da ako neki prihvate, “to je njihova odluka”.

Naglasio je i kako se u Inicijativi “Moja adresa: Srebrenica” bore za pravdu.

U 19 sati tatvorena su biračka mjesta na ponovljenim lokalnim izborima u Doboju i Srebrenici.

Građani s pravom glasa danas su na ponovljenim lokalnim izborima birali gradonačelnika i članove Skupštine Grada Doboja na 89 biračkih mjesta, kao i načelnika i Skupštinu Općine Srebrenica na 28 biračkih mjesta.

Do ponavljanja izbora je došlo nakon što je Centralna izborna komisija poništila lokalne izbore u Doboju i Srebrenici održane u novembru 2020. zbog utvrđenih brojnih nepravilnosti.

Ponovljene izbore u Srebrenici bojkotovale su probosanske stranke okupljene oko Inicijative “Moja adresa: Srebrenica”, ukazavši tako na probleme u izbornom procesu, pogotovo one koji se odnose na glasanje putem pošte. Ranije su iz Inicijative pozvali i bošnjački narod da bojkotuje ponovljene izbore.

Na ponovljene izbore do 16 sati u Srebrenici je izašlo 38,96 posto, u Doboju 46,68 posto birača, saopćila je Centralna izborna komisija BiH.

22.02.2021.

OGLASIO SE ALIJA TABAKOVIĆ O IZBORIMA U SREBRENICI: "Ponosni smo da je naš narod prihvatio tužnu odluku...

OGLASIO SE ALIJA TABAKOVIĆ O IZBORIMA U SREBRENICI: "Ponosni smo da je naš narod prihvatio tužnu odluku..."

- Nama je, prije svega, drago da smo imali ove izbore u mirnoj atmosferi, da nismo imali nikakvih incidenata. Drago nam je da je naš narod prihvatio odluku i složio se s nama, a to je da se Bošnjaci ne mire s tim da su zakinuti za poštu, da su zakinuti u startu za osam stotina glasova.

U Srebrenici su danas održani ponovljeni izbori na 26 redovnih biračkih mjesta i dva mjesta u odsustvu. Prestavnici probosanskih stranaka okupljenih u Inicijativu "Moja adresa: Srebrenica" bojkotovali su ponovljene izbore iskazavši tako nezadovoljstvo izbornim procesom, posebno odbijanjem Centralne izborne komisije BiH da poništi glasanje putem pošte, čime je više od 800 registrovanih osoba ostalo uskraćeno za pravo glasa.

Alija Tabaković, kandidat za načelnika općine Srebrenica ispred koalicije "Moja adresa: Srebrenica", nakon zatvaranja birališta kazao je kako mu je drago da je izborni dan u Srebrenici prošao bez incidenata.

- Nama je, prije svega, drago da smo imali ove izbore u mirnoj atmosferi, da nismo imali nikakvih incidenata. Drago nam je da je naš narod prihvatio odluku i složio se s nama, a to je da se Bošnjaci ne mire s tim da su zakinuti za poštu, da su zakinuti u startu za osam stotina glasova. I, ovaj mali broj ljudi, nekih 100 do 150 koji je izašao iz privatnih razloga, neki su ucijenjeni, neki su morali radi posla, neki radi budućih dešavanja u Srebrenici. Tako da smo mi ponosni da je narod prihvatio našu zaista tužnu, i odluku na koju smo bili primorani. Sada ćemo vidjeti šta će se dešavati u budućnosti. Mi ćemo svakako obavljati razgovore sa bitnim faktorima iz vrha države i međunarodne zajednice kako bismo svi bili na raspolaganju našim ljudima ovdje u Srebrenici, i svakako da ćemo se boriti za pravo svakog građanina u Srebrenici, a posebno za svakog Bošnjaka povratnika - rekao je Tabaković u izjavi za Anadolu Agency.

CIK će u ukupni zbir glasanja ubrojati glasove pristigle putem pošte i iz odsustva, tako da će bošnjački kandidati osvojiti određen broj odborničkih mandata za Skupštini opštine Srebrenica.

Iz Inicijative "Moja adresa: Srebrenica" ranije je najavljeno da će se kandidati koji osvoje mandate odreći istih.

- Mi ćemo unutar liste "Moja adresa: Srebrenica" održavati sastanke, bićemo u kontaktu, tražiti neka najbolja rješenja za naš narod. Vidjećemo u narednih mjesec dana šta će se dešavati - dodao je Tabaković.

Mišljenja je da građane u Srebrenici očekuje nezivjestan i težak period.

- Svakako da će ovo biti težak period. Težak period u Srebrenici je bio i prije, za izbore i poslije izbora, zato što je sve manje ljudi, zato što je sve manje privrede u Srebrenici. Ovdje u Srebrenici jedino šta se dovozi, dovoze se tabuti sa žrtvama genocida, i dovoze se glasači iz opština koje nemaju veze sa Srebrenicom, i to je ono što će u konačnici koštati ovu ovdje skupinu ljudi, a njih je sve manje u Srebrenici - rekao je Tabaković.

22.02.2021.

SENAD PEČANIN: BARALIJA I ČAVAR, ŽRTVE TRAGIČNE POLITIKE POLITIČKIH DILETANATA IZ VRHA NAŠE STRANKE (VIDEO)

Jedinstvena Bosna i Hercegovina

MOJI LINKOVI

MOJI FAVORITI

Brojač posjeta
88949765

Powered by Blogger.ba